Hrana je sve skuplja, a u Europskoj uniji 10 % završi u smeću: U Hrvatskoj u tome prednjače dvije regije
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Hrvatska eurozastupnica iz Kluba socijaldemokrata Biljana Borzan upozorila je da 10 % hrane koja dođe na europsko tržište završi na otpadu, stoga je potrebno educirati građane o vrijednosti hrane te olakšati doniranje.
Rezultati prvog službenog istraživanja o bacanju hrane u EU-u, koje je provedeno 2020. godine, a objavio ih je Eurostat, pokazuju da je u zemljama EU-a bačeno 57 milijuna tona hrane, dok u Hrvatskoj ta brojka iznosi 286.000 tona.
Borzan, koja je izvjestiteljica Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane, istaknula je sljedeće:
Brojke su ogromne, ispada da 10 % sve hrane koja dođe na europsko tržište završi na otpadu, i to u situaciji kada je hrana radi inflacije i rata u Ukrajini sve skuplja.
Države EU-a obvezale su se do 2030. prepoloviti te količine, dodala je Borzan, što znači da bi Hrvatska do kraja desetljeća trebala imati manje od 143 tisuće tona bačene hrane godišnje:
To je nešto što je generaciji naših djedova i baka bilo nezamislivo. Potrebno je poduzeti sustavne mjere da se situacija poboljša, npr. olakšati doniranje pokretanjem banke hrane, educirati građane o vrijednosti hrane te učiniti rokove trajanja hrane razumljivijima za građane.
Pročitajte članke:
- Gotovo 1/3 proizvedene hrane se baci: Kako smanjiti bacanje hrane i što s ostacima?
- Recepti sa starim kruhom: Zbog ovih jela sa starim kruhom više ni jedna mrvica neće završiti u smeću
- 10 promjena u kuhinji kojima čuvate Zemlju.
Hrvati bacaju najmanje hrane u Europi, ali nemamo se čime ponositi
Za proizvodnju hrane troše se vrijedni i ograničeni resursi kao što su rad, gorivo, voda i zemlja, stoga si ne možemo priuštiti bacanje hrane, istaknula je hrvatska eurozastupnica. Na europskoj razini, malo više od polovice bačene hrane otpada na kućanstva, 55 %.
Ako se pogledaju podaci po glavi stanovnika, na razini EU-a baci se 127 kg hrane. Najviše hrane po glavi stanovnika baci se na Cipru (397 kg), Danskoj (221 kg) i Grčkoj (191 kg).
S druge strane, najmanje hrane po stanovniku bacaju Slovenci (68 kg) i Hrvati (71 kg).
Borzan je dodala da će istraživanje koje je objavio Eurostat biti službena polazišna točka na osnovu koje će se donositi propisi u cilju smanjenja bacanja hrane:
EU i države članice su dosad raspolagale neslužbenim procjenama i podacima dobivenim različitim metodama.
Najviše otpada od hrane baca se u Primorju i Gorskom kotaru te u Dalmaciji i Istri, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva. Stanovništvo dviju primorskih regija rjeđe iskorištava ostatke obroka za pripremu novog te značajno češće baca hranu s istekom roka trajanja.
Pročitajte i članke:
- Manje otpada, više okusa: 5 restoranskih trikova kojima možemo uštedjeti novac i čuvati prirodu
- Ekološki otisak: Kako izračunati vlastiti utjecaj na Zemlju i kako ga smanjiti
- Zagađenje okoliša – kako zagađujemo okoliš i kako smanjiti zagađenje okoliša?
- Planet Zemlja – ima li budućnosti i kako zaštititi planetu Zemlju?
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
