Bacanje hrane izuzetno je veliki globalni problem koji negativno utječe na Zemlju. Kada se govori o bacanju ili rasipanju hrane, misli se na hranu koja je prikladna za konzumaciju, ali se svjesno odbacuje.

Proizvodnja hrane sama po sebi (zbog iskorištavanja resursa i emitiranja stakleničkih plinova) ima veliki učinak na Zemlju. Ovaj negativni ekološki učinak povećava se kada se hrana baca, umjesto konzumira.

U nastavku saznajte koliko se hrane baci u svijetu, zašto ljudi bacaju hranu i koji su koraci koje vi možete poduzeti kako biste smanjili bacanje hrane.

Koliko se hrane baca u svijetu?

Procjenjuje se da se globalno baci gotovo 1/3 hrane proizvedene u svrhu ljudske konzumacije, što čini oko 1,3 milijardi tona bačene hrane godišnje. Procjenjuje se da se od tog broja unutar Europske unije godišnje baci oko 88 milijuna tona hrane.

Prema podacima iz 2016. godine, najviše hrane baca se upravo u domaćinstvima, i to čak 53 %. Što se ostalih sektora tiče, 19 % hrane baci se u procesima prerade hrane, 12 % u ugostiteljstvu, 11 % u proizvodnji i 5 % u veleprodaji i maloprodaji. 

Bacanje hrane u Hrvatskoj također predstavlja velik problem, a prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo godišnje se u Hrvatskoj baci oko 400.000 tona hrane.

Rasipanje hrane je etički upitno ponašanje s obzirom na broj pothranjenih ljudi u svijetu. Osim toga, bacanje hrane predstavlja i opasnost za Zemlju. Proizvodnja hrane zahtijeva iznimno mnogo resursa, stoga su s proizvodnjom hrane povezani negativni ekološki učinci, kao što su:

• erozija tla
• deforestacija
• zagađenje vode i tla.

Prilikom proizvodnje, pakiranja i transporta hrane, kao i upravljanja bačene hrane emitiraju se staklenički plinovi, koji doprinose klimatskim promjenama i predstavljaju opasnost za Zemlju i nas same.

Zašto ljudi bacaju hranu?

Istraživanja su pokazala da postoje brojni faktori koji utječu na to hoće li ljudi bacati hranu ili ne, stoga postoje i brojni razlozi zašto ljudi bacaju hranu. Neki od faktora koji su povezani s bacanjem hrane su:

• svijest o problemu
• percipirane socijalne norme
• stavovi i vrijednosti
• motivacija
• znanje i vještine
• navike.

Bacanje hrane često je povezano s nedostatkom svijesti o količini bačene hrane te nerazumijevanjem negativnih ekoloških učinaka koje bacanje hrane ima. Osim toga, bacanje hrane povezano je s određenim ustaljenim rutinama kućanstva. Može biti odraz manjka planiranja, a ponekad i manjka znanja o načinima na koje se hrana može iskoristiti.

Bacanje hrane povezano je i s povećanom percepcijom rizika roka trajanja hrane, tj. svojevrsnog povišenog opreza od trovanja hranom. Stoga je važno znati koliko dugo određena hrana zaista može stajati u hladnjaku.

Prema sistematskoj analizi objavljenoj 2018. godine jedna od glavnih odrednica koje utječu na bacanje hrane je percipirana ponašajna kontrola. Drugim riječima, osobe koje su uvjerene da s lakoćom i sigurnošću mogu smanjiti svoje bacanje hrane rjeđe bacaju hranu.

Što to znači u praktičnom smislu? Ako želite da vaš susjed, prijatelj ili član obitelji smanji bacanje hrane, pružite im potrebne informacije za smanjenje bacanja hrane, te ih podržite u uvjerenju da su sposobni promijeniti te navike.

Socijalne norme su također snažni pokretači ponašanja iz razloga što su ljudi podložni “kopiranju” tuđih ponašanja i imaju potrebu uklapanja u sredinu. Stoga krenite od sebe i kreirajte norme oko bacanja hrane te očekivanja da se što manje hrane baca.

Kako smanjiti bacanje hrane?

Pored lanaca opskrbe hrane, privatna kućanstva predstavljaju ključni dio smanjenja bacanja hrane. To znači da nisu odgovorne samo velike kompanije i organizacija proizvodnje i transporta hrane, već da je svatko od nas odgovoran i doprinosi bacanju hrane i posljedicama koje slijede iz toga.

Kao završni dio hranidbenog lanca, kada bacamo hranu, sva energija i resursi iskorišteni na početku hranidbenog lanca (prilikom proizvodnje) iskorišteni su bez razloga.

Postoje različiti koraci povezani s hranom unutar kućanstva prilikom kojih se može utjecati na smanjenje bacanja hrane:

• planiranje
• kupovina hrane
• pohranjivanje hrane
• priprema hrane
• konzumacija
• prenamjena ostataka.

1. Planiranje i kupovina hrane

Jedna od bitnih stavki kod smanjivanja bacanja hrane jest planiranje tjednog jelovnika. Planiranjem jelovnika morate razmisliti o tome koje namirnice vam zaista trebaju za taj tjedan za obroke koje ste isplanirali.

Prilikom kupovine potrebno je pridržavati se popisa potrebnih namirnica, kako biste smanjili kupovanje bespotrebnih stvari i osigurali da svaka namirnica koju kupite ima već određenu namjenu. Isto tako, prije odlaska u trgovinu provjerite koje namirnice imate kod kuće, kako biste izbjegli bespotrebno gomilanje namirnica i njihovo propadanje.

Ako vam se planiranje tjednog jelovnika čini kao prevelik zalogaj, započnite s kratkoročnijim planiranjem. Razmislite što biste htjeli jesti za ručak i/ili večeru sljedeća 2 – 3 dana i kupite samo one namirnice koje su vam potrebne za ta jela.

2. Pohranjivanje hrane

Jednom kada kupite hranu, vrlo je važno da je skladištite na adekvatan način, kako biste izbjegli bespotrebno propadanje hrane. Saznajte više o tome kako sačuvati svježinu voća i povrća te time smanjiti bacanje hrane u članku “10 ‘trikova’ kako očuvati svježinu voća i povrća“.

3. Priprema i konzumacija hrane

Uz planiranje jelovnika važno je i skuhati adekvatne porcije. Ako ne volite jesti ostatke sutradan za ručak ili večeru, skuhajte onoliko porcija koliko vi (i vaši ukućani) namjeravate pojesti za taj obrok.

Prenamjena ostataka hrane smatra se jednom od najefektivnijih metoda smanjivanja bacanja hrane na razini kućanstva. Ostatke od jela možete jesti sutradan za ručak ili večeru ili ih podijeliti sa susjedom ili potrebitima.

Ostatke možete pretvoriti i u nova, drugačija jela, kako ne biste ponovno jeli istu hranu, a više o tome saznat ćete u nastavku. Višak određene svježe ili skuhane hrane možete i zamrznuti, kako biste ih iskoristili kasnije ili imali spreman obrok.

Iako je kompostiranje hrane iznimno važan korak kod odlaganja hrane u smeće, ono može dovesti do još većeg bacanja hrane. Naime, samo zato što hranu možete pretvoriti u kompost, ne znači da je to idealno rješenje. Idealno bi bilo iskoristiti maksimum hrane koji ste kupili, a samo nejestive ostatke (kao što su kore, ljuske itd.) baciti u svrhu kompostiranja.

Više o kompostiranju hrane saznajte u članku “Kućno kompostiranje otpada: Evo što smije, a što ne smije u kompost, a imamo i rješenja za najčešće probleme“.

Osim promjena u vlastitim rutinama, iznimno je važno informirati i druge oko sebe o važnosti smanjenja bacanja hrane i načinima na koje to mogu učiniti. U tome vam može pomoći informativni letak Europskog parlamenta.

4. Iskoristite sve dijelove svježeg povrća

Kako biste smanjili bespotrebno bacanje hrane, razmislite na koje načine možete u potpunosti iskoristiti svježi proizvod koji ste kupili. Osim što su najčešće jednako nutritivno bogati kao ostatak biljke, iskorištavanjem cijele namirnice možete i uštedjeti novac.

Primjerice, deblo brokule jednako je nutritivno bogato kao cvjetovi te ima isti okus. Razlikuju se u teksturi, stoga je taj dio potrebno duže kuhati. Izrezano na male kockice, deblo brokule može se jesti kuhano, kao i cvjetovi, ili npr. u krem juhi. Možete ga i oguliti i pojesti sirovog kao grickalicu ili naribanog u salati.

U nastavku se nalazi još nekoliko prijedloga o načinima na koje možete iskoristiti cijelu biljku i prevenirati bacanje savršeno upotrebljivih, ali manje popularnih dijelova povrća:

• lišće mrkve i rotkvice – može poslužiti za izradu pesta; lišće mrkve ili rotkvice možete koristiti i u salati ili juhi, ovisno o tome koliko vam se sviđa okus
• lišće cikle – može se skuhati kao što biste skuhali blitvu; osim toga, možete ga izrezati na sitnije komade i sirovo pomiješati u salati
• stabljike kelja – toskanski kelj najčešće se koristi na način da se listovi odvoje od čvrste stabljike; stabljiku možete iskoristiti u pripremi variva ili juha, a potrebno ju je samo izrezati na sitne komadiće
• kora od krumpira – ako koristite domaći, netretirani krumpir, od kore možete napraviti domaći čips
• sjemenke iz bundeve – umjesto kupovanja bučinih sjemenki, možete ih sami napraviti sa sjemenkama iz bundeve.

Jeste li znali da od dijelova povrća koje biste vjerojatno bacili možete napraviti i (besplatan) povrtni temeljac? Ostaci kao što su kore i vrhovi luka, mrkve i celera mogu poslužiti za pripremu ukusnog, domaćeg povrtnog temeljca. Možete ih prikupljati u zasebnu vrećicu koju držite u zamrzivaču, a kada se vrećica napuni, sadržaj istresite u hladnu vodu i kuhajte oko 30 minuta.

Ako imate koru od parmezana, umjesto da je bacite, ubacite je u temeljac. Procijedite tekućinu, začinite po želji (sol, papar, talijanski začini itd.) i uživajte u domaćem povrtnom temeljcu.

Pročitajte članak “Povrtni temeljac: Tajni sastojak koji će svako jelo dići na viši nivo! Evo kako ga napraviti i zamrznuti“.

5. Prenamijenite ostatke kuhane hrane

Prenamjena ostataka hrane jedna od je najefektivnijih metoda smanjivanja bacanja hrane. Ako ne volite jesti iste stvari sutradan za ručak ili večeru, određene namirnice možete pretvoriti u nova, drugačija jela. Višak pripremljenog obroka često možete i zamrznuti.

U nastavku se nalazi nekoliko prijedloga za prenamjenu kuhanih namirnica koje se često nalaze na našim tanjurima. Imajte na umu da su ovo samo neki od primjera i da većinu hrane možete prenamijeniti na neki način. Potražite ideje, smislite sami i podijelite recepte do kojih dođete kako bismo zajedno smanjili rasipanje hrane.

Što s ostacima riže?

Ostaci riže mogu se iskoristiti na brojne načine, a pogodnost je to što kuhana riža može stajati u hladnjaku i do pet dana. Običnu kuhanu rižu možete iskoristiti za pripremu nekoliko drugih jela:

• pržena riža – za koju se i preporučuje iskorištavanje “dan stare” riže; ovo jelo također možete prilagoditi vlastitom ukusu; najčešće se na tavi isprži željeno povrće, protein i/ili jaje; potom se dodaje riža koja se zapeče na tavi, zajedno sa željenim začinima i umacima, kao što su soja sos i ulje tostiranog sezama; vrh riže možete posuti mladim lukom ili tostiranim sezamom
• tortilja – tortilju možete napuniti različitim dodacima, a u burrito tradicionalno idu dodaci kao što su riža, avokado i grah; rižu je potrebno, zajedno s drugim željenim punjenjima, staviti u tortilju, a potom zamotanu tortilju tostirati na tavi
• povrtni popečci – kuhanu rižu možete ubaciti u povrtne popečke, kako bi vezala smjesu.

Od rižota, kao što su rižoto od gljiva ili špinata možete napraviti ukusne pohane loptice – arancine. Ovaj talijanski recept omogućit će vam da isprobate svoj rižoto na još primamljiviji način. Rižoto također možete staviti u papriku i zapeći s malo sira, kako biste dobili novo, ukusno jelo.

Što s ostacima bolonjeza?

Iako ne jedem meso, često radim bolonjez od sojinih ljuspica, kojeg potom ima u izobilju. Kako bih prevenirala jedenje bolonjeza narednih pet dana, najčešće zamrznem jednu ili dvije porcije umaka.

Međutim, postoji nekoliko jela u koje možete uklopiti ostatke bolonjeza, i time napraviti još jedno, drugačije, jelo:

• lazanje – ako ste bolonjez pripremili kako biste ga jeli sa špagetima ili drugom tjesteninom, možete ga staviti i u lazanje; ako ne želite ponovno jesti tjesteninu, nepečene lazanje možete staviti u zamrzivač
• musaka – ako vam je dosta tjestenine, pripremite musaku; osim musake, bolonjez možete poslužiti i uz njoke
• pastirska pita – gotovi bolonjez može poslužiti za pripremu pastirske pite; ovo jelo priprema se na način da se punjenje (bolonjez u koji dodate grašak i mrkvu) stavlja na dno protvana, a potom se na vrh stavlja pire krumpir te se sve skupa fino zapeče
• Sloppy Joe – sendvič koji potječe iz SAD-a, a samo ime odaje o kakvom se sendviču radi; ovaj “neuredni” sendvič može se puniti ostacima bolonjeza, a bitno je samo da imate fino pecivo.

Saznajte kako napraviti veganski bolonjez umak u članku “Veganski bolonjeze umak: Oduševio je i mesoljupce, a tako ga je jednostavno napraviti! Evo recepta“.

Što sa starim kruhom?

Kruh je jedna od onih namirnica koje često vidimo kod kanti za smeće. Stari kruh ima brojne primjene, ako ga ne želite jesti narezanog kao prilog ili u obliku sendviča. Kruh koji se osušio možete iskoristiti za pripremu:

• krutona
• krušnih mrvica
• pohanog kruha
• knedli.

U krajnjoj liniji, ako ne želite iskoristiti osušeni kruh, bacite ga pticama.

Pročitajte članak “Recepti sa starim kruhom: Zbog ovih jela sa starim kruhom više ni jedna mrvica neće završiti u smeću“.

Što s ostacima biskvita?

Ostatke biskvita također možete iskoristiti za pripremu novih kolača. Primjerice, ostatke biskvita možete izmrviti, pomiješati s mlijekom, maslacem i rastopljenom čokoladom te uvaljati u kokos kako biste dobili sočne kokos kuglice od ostataka biskvita.

Više o promjenama u kuhinji koje možete napraviti kako biste očuvali Zemlju saznajte u članku “Često bacate hranu? Riješite se navika štetnih za naš planet! Napravite ove promjene u kuhinji i doprinesite očuvanju okoliša“.

• bacanje hrane
• bacanje hrane u Hrvatskoj
• kako smanjiti bacanje hrane
• koliko se hrane baca u svijetu
• prenamjena ostataka hrane
• što s ostacima hrane

Učitaj više izvora