Za kvalitetno kompostiranje otpada potrebno je točno znati koje namirnice možemo stavljati u kompostnu hrpu, a koje ne. Ako ste počeli kompostirati, donosimo savjete i pravila kompostiranja zagrebačke Čistoće. 

Ako nemate dvorište u sklopu kojeg možete kompostirati, naučite kako kompostirati na balkonu čitajući “Kompostiranje u stanu? – da, moguće je“.

Što je kompostiranje?

Kompostiranje je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada. Ono je proces prirodne razgradnje organskih tvari pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost bogat humusom.

Jeste li znali da kompostiranjem možemo smanjiti količinu otpada koja završava na odlagalištu za čak 30 %, a zauzvrat besplatno dobivamo kvalitetno organsko gnojivo koje poboljšava strukturu tla u našim vrtovima i sprječava isušivanje?

Što se sve može kompostirati?

Kompostirati se može gotovo sav biljni otpad, a za kvalitetan kompost potrebno je izmiješati jednaku količinu tzv. smeđeg i zelenog biootpada, odnosno onog bogatog dušikom i onog bogatog ugljikom.

Kompostirati možemo zeleni i smeđi biootpad. U zeleni biootpad spadaju:

• ostaci povrća i voća
• drveni pepeo
• košena trava i korov
• ljuske od jaja
• vrećice čaja
• kava
• fekalije biljojeda i peradi
• ostaci cvijeća.

U smeđi biootpad spadaju:

• suho lišće i grančice
• piljevina
• karton
• slama
• ljuske mahunarki i orašastih plodova
• iglice borova
• paprat.

Kompostirati ne možemo:

• ostatke kruha
• mesne i mliječne proizvode
• ostatke ribe
• ulje
• novinski papir
• fekalije svejeda i mesojeda
• pelene
• prašinu iz usisavača
• tekstil
• plastiku
• gumu
• metal
• staklo
• boje i lakove
• pesticide i insekticide
• lakirano i obojeno drvo.

Kako kompostirati?

U nastavku donosimo korake pravilnog kompostiranja.

1. Odaberite skrovito mjesto udaljeno od susjeda.
2. Kompostnu hrpu postavite u direktnom dodiru sa zemljinim ili travnatim tlom.
3. Na dno komposta stavite sloj od isjeckanih grančica i suhog otpada.
4. Zatim dodajte raznovrsni usitnjeni organski otpad (veličina čestica između jednog milimetra i pet centimetra).
5. Redovito rahlite i preokrećite radi prozračivanja i optimalne vlažnosti. Kad rukom stisnete uzorak, iz njega se ne smije cijediti, a ujedno mora zadržati oblik!
6. Prije korištenja pričekajte da kompost postane rastresit, tamne boje i mirisa šumskog tla (oko 5 – 6 mjeseci).

Najčešći problemi i kako ih otkloniti

I na kraju donosimo rješenja za najčešće probleme kućnog kompostiranja.

• Ako je kompostna hrpa premokra, umiješajte suhi materijal poput suhog lišća, piljevine i slame.
• Ako je kompostna hrpa presuha, hrpu poprskajte malom količinom vode, ali oprezno kako je ne biste prozračili, te dodajte malo suhog materijala.
• Ako hrpa privlači kukce, insekte i glodavce, provjerite jeste li možda u kompost ubacili neprimjerene ostatke hrane. Kompost zatim dobro izmiješajte, a dopuštene ostatke prekrijte piljevinom ili umotajte u karton.

Pročitajte i članke:

• 7 načina kako iskoristiti kuhinjski otpad i uštedjeti
• 4 koraka recikliranja – savjeti za lakše odvajanje otpada
• 8 kreativnih ideja za ponovnu upotrebu plastičnih vrećica.

• biootpad
• kako kompostirati
• kompostiranje
• najčešći problemi