Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biootpada koji možemo sami pokrenuti i nadzirati. Biootpad čini kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane), vrtni i zeleni otpad. Kompostirati možemo na hrpi u vrtu ili u posudi, na balkonu ili čak u stanu!

Zašto kompostirati?

• Smanjujemo onečišćenje tla, vode i zraka.
• Smanjujemo volumen otpada naše kante za smeće (39% otpada kućanstava čini biootpad).
• Rasterećujemo sustav gospodarenja otpadom.
• Proizvodimo kvalitetno prirodno gnojivo.
• Poboljšavamo strukturu tla i plodnost zemlje.
• Smanjujemo onečišćenje podzemlja procjednim vodama s odlagališta.
• Smanjujemo stvaranje stakleničkog plina metana.
• Čuvamo okoliš.
• Štedimo novac (besplatno organsko gnojivo).
• Podižemo svijest bližnjih o važnosti recikliranja biootpada.

Gdje kompostirati?

Ako razmatrate kompostiranje u stanu, najidealnije mjesto je balkon. Mjesto kompostiranja ne zauzima velik prostor (dovoljan je prostor veličine kante). Ako nemate balkon, možete pronaći mjesto u kuhinji ili garaži. Kompostište možete napraviti sami ili ga kupiti u specijaliziranoj trgovini. Potičemo uradi sam tehniku!

Kako napraviti kompost?

Koraci kompostiranja u stanu:

• Na posudi zapremnine 40 – 60l s poklopcem izbušimo rupe promjera 4 mm na razmacima od 5 – 10 cm u svim smjerovima.
• Na dno posude stavimo cca 5 – 10 cm suhih grančica za drenažu (odvođenje vode) koje će ujedno poslužiti kao džep za bolju cirkulaciju zraka i drenažni sloj u slučaju pretjeranog nakupljanja vlage.
• Zatim stavljamo tanki sloj kartona i cca 5 – 10 cm suhog lišća.
• Na kraju dodajemo tanki sloj zemlje koji djeluje kao prirodni aktivator jer sadrži mikroorganizme koji će potaknuti i održavati proces razgradnje.
• Zatim dodajemo organski (vlažni) otpad iz kuhinje koji istovremeno miješamo s ugljičnim (suhim) materijalom (slama, lišće, grančice, usitnjeni karton) u omjeru 2:1 (vlažno : suho).

Kako kompostirati u stanu: video

Svaka 2 – 4 dana sadržaj treba promiješati radi prozračivanja, a također treba paziti da ne bude prevlažno. Kvalitetan i izbalansiran kompost dobit ćemo ako miješamo što više različitog i što više usitnjenog materijala (sve usitnjavati na veličinu palca).

Kada kompostirati?

Reciklirati biootpad možete čitave godine. Zimi treba obratiti pozornost na omjer suhog i vlažnog otpada. Tijekom jeseni dobro je sačuvati suho usitnjeno drvo, grančice i lišće koje ćete potom miješati s vlažnim ostacima iz kuhinje.

Što NE kompostirati?

• Novinski papir i časopise u boji,
• plastiku,
• metal,
• staklo,
• lijekove,
• vrećice iz usisavača za prašinu,
• papirnate pelene,
• pepeo od ugljena,
• odjeću i obuću,
• cigarete,
• izmet pasa i mačaka,
• kosti,
• meso,
• masnoće,
• jela od mesa i ribe,
• osjemenjeni korov,
• bolesne biljke,
• lišće oraha,
• drvo koje je bilo bojano ili lakirano,
• papirnati i stakleni otpad,
• biootpad koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, uljanim i zaštitnim bojama i pesticidima,
• tekući ostaci hrane,
• mliječni proizvodi,
• ulja i masti,
• ambalaža,
• guma,
• opasni otpad.

Kompost – smrdi li?

Kod prevelike vlažnost dolazi do truljenja i neugodnog mirisa. Kod nedostatka vode, nasuprot, prestaje proces razgradnje, jer mikroorganizmi ne mogu “raditi” bez vode. Dakle, ako se pridržavamo omjera vlažnog i suhog otpada (2:1) te vodimo brigu o prozračivanju kompostane, neugodnih mirisa neće biti.

Štoviše, već nakon tridesetak dana, kompost bi trebao imati ugodan miris šumskog tla.

• biootpad
• kompostiranje
• okoliš
• recikliranje