U bliskoj budućnosti vaš ormarić s lijekovima mogao bi sadržavati ne samo lijekove za vas, već i za mikrobe koji žive u vašim crijevima. Prema kardiologu dr. Stanleyju Hazenu, koji vodi istraživanje u Centru za mikrobiom i ljudsko zdravlje klinike Cleveland, ti bi lijekovi mogli inhibirati štetne enzime u crijevnim mikrobima i ponuditi zdravstvene prednosti za kronične bolesti.

Povjerenje u ovaj pristup proizlazi iz sve većeg broja dokaza da crijevni mikrobiom igra ključnu ulogu u gotovo svakoj značajnoj ljudskoj bolesti. Trilijuni mikroba u našem probavnom sustavu pretvaraju našu hranu u metabolite, koji mogu zaštititi ili naškoditi našem zdravlju, što utječe na uvjete izvan probave.

Studije su povezale ove mikrobne metabolite s raznim zdravstvenim problemima, uključujući dijabetes, bolesti srca, jetrene bolesti, pretilost, hipertenziju, neurološke poremećaje, depresiju i rak. Gastroenterolog dr. Christopher Damman za WebMD napominje da je ova veza nova tema u istraživanju mikrobioma.

Znanstvenici sada stvaraju tretmane koji ciljaju na puteve crijevnih mikroba kako bi eliminirali štetne metabolite i poboljšali one korisne. Primjerice, Hazenov laboratorij razvija oralni lijek koji blokira stvaranje trimetilamin N-oksida (TMAO), metabolita povezanog s bolestima srca i bubrega.

Implikacije za medicinu su duboke, budući da dr. Hazen predviđa da bi se terapije usmjerene na crijevne mikrobiome uskoro mogle proširiti na psihijatrijske poremećaje u sljedećih nekoliko desetljeća.

Razumijevanje crijevnog mikrobioma

Naša crijeva ugošćuju oko 100 trilijuna bakterija, koje su evoluirale zajedno s ljudima. Prevladavajući sojevi, Firmicutes i Bacteroidetes, čine 70 – 90 % crijevnog mikrobioma, ali pojedinačni sastav varira ovisno o genetici, okolišu i načinu života.

Dr. Hazen naglašava da je mikrobiom svake osobe jedinstven, što dovodi do različitih bioloških učinaka. Kada jedemo, crijevni mikrobi probavljaju hranu, čime se proizvode metaboliti koji mogu komunicirati sa stanicama crijevne sluznice. Neki od njih mogu ući u krvotok i potencijalno uzrokuju zdravstvene probleme u rasponu od probavnih smetnji do autoimunih bolesti i poremećaja raspoloženja.

Imunološke stanice u blizini sluznice crijeva mogu biti pod utjecajem ovih metabolita, što objašnjava pojedinačne varijacije imunološkog sustava.

Ključni metaboliti

Istraživači su identificirali nekoliko ključnih metabolita povezanih sa zdravljem crijeva:

• kratkolančane masne kiseline – proizvedene kada crijevne bakterije fermentiraju vlakna, ove masne kiseline utječu na apetit i upalu; npr. butirat jača cjelovitost crijeva i povezuje se s nižim rizikom od određenih bolesti
• TMAO – dobivene iz nutrijenata u životinjskim bjelančevinama; povišene razine su povezane s kardiovaskularnim problemima, kao što je prikazano u značajnoj studiji Hazenovog tima, koja je pronašla jaku korelaciju između razina TMAO i razvoja bolesti koronarnih arterija
• metaboliti triptofana – crijevni mikrobi mogu pretvoriti triptofan u neurotransmitere poput serotonina i melatonina, koji utječu na raspoloženje i zdravlje crijeva; neki metaboliti mogu potaknuti korisne učinke, dok drugi mogu proizvesti toksine povezane s kroničnim bolestima
• nusproizvodi žučne kiseline – crijevne bakterije također obrađuju žučne kiseline što utječe na upalu i imunološki odgovor; još se istražuje kako te interakcije mogu utjecati na hormone povezane sa stanjima poput postporođajne depresije.

Poduzimanje mjera za zdravlje crijeva

Kako istraživanje mikrobioma napreduje, pojavio se niz proizvoda, uključujući probiotičke dodatke i pribor za testiranje kod kuće. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je znanost koja stoji iza ovih testova tek u razvoju, a njihova klinička primjena ograničena.

Za većinu pojedinaca poboljšanje zdravlja crijeva može započeti jednostavnim korakom – diverzifikacijom prehrane. Uključivanje raznovrsne hrane, osobito voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki, ključno je za poticanje raznolikog mikrobioma.

Konzumiranje hrane bogate probioticima, poput jogurta i fermentiranih proizvoda poput kimchija, također može podržati zdravlje crijeva.

Gledajući unaprijed, personalizirane intervencije temeljene na mikrobiomu mogle bi značajno povećati učinkovitost liječenja. Cilj istraživača je identificirati specifične nestale mikrobe kod pojedinaca i pronaći načine za njihovo obnavljanje. Tehnologije u nastajanju mogle bi omogućiti prilagođene prehrambene preporuke na temelju sastava mikrobioma pojedinca.

Budućnost istraživanja mikrobioma

Kako se razumijevanje crijevnog mikrobioma produbljuje, njegov potencijal za revoluciju u medicini postaje sve jasniji. Buduća bi istraživanja mogla otkriti kako bi metaboliti crijevnih mikroba mogli predvidjeti zdravstvene rizike, utjecati na ishode bolesti i informirati o personaliziranim planovima prehrane i liječenja.

Hazenovo istraživanje o TMAO već je utjecalo na kliničku praksu, omogućujući identifikaciju rizičnih pacijenata putem krvnih pretraga. Njegov nadolazeći lijek koji cilja na TMAO obećava u studijama na životinjama za poboljšanje različitih zdravstvenih stanja, s početnim kliničkim ispitivanjima usmjerenim na bubrežnu bolest.

Iako put do odobrenja za nove tretmane može biti dug i neizvjestan, dr. Hazen je optimističan. Vjeruje da smo na rubu transformativne ere u medicini, slične otkriću inzulina i glukagona, budući da prepoznajemo značajan utjecaj metabolita crijevnog mikrobioma na naše zdravlje i osjetljivost na bolesti. 

Pročitajte i ove članke:

• Mikrobiom bi mogao utjecati na zdravlje srca i starenje
• Mozak i crijeva: Neraskidiva veza koja može biti i destruktivna! Psihologinja otkriva što joj najviše šteti i kako si pomoći
• Crijeva kao drugi mozak: “Skriveni” uzročnik mnogih upala i autoimunih bolesti.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• budućnost medicine
• crijevni mikrobiom