Svi hormoni u tijelu: Imamo popis i kako se radi analiza
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja

Hormoni su kemijski glasnici koji koordiniraju brojne funkcije u ljudskom tijelu. Nastaju u različitim žlijezdama, organima i tkivima, a većina njih pripada endokrinom sustavu. Putuju kroz krv i šalju poruke organima, koži, mišićima i drugim tkivima, govoreći im što i kada treba učiniti.
Njihova ravnoteža ključna je za zdravlje i normalno funkcioniranje organizma.
Znanstvenici su dosad identificirali više od 50 hormona u ljudskom tijelu. Iako ih je puno, i najmanje odstupanje u njihovim razinama može izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe.
U nastavku otkrivamo koji su svi hormoni u tijelu.
Uloge hormona u tijelu
Hormoni sudjeluju u gotovo svim procesima u tijelu:
- metabolizam (pretvaranje hrane u energiju)
- održavanje unutarnje ravnoteže (homeostaza) – regulacija krvnog tlaka, razine šećera u krvi, tjelesne temperature i ravnoteže tekućina i elektrolita
- rast i razvoj
- spolna funkcija i reprodukcija
- ciklus spavanja i budnosti
- emocije i raspoloženje.
Ako se “ključevi” pravilno uklope, stanice reagiraju i provode određene procese.
Vrste komunikacije putem hormona su:
- međužljezdana komunikacija – jedna endokrina žlijezda šalje hormon koji potiče drugu žlijezdu da proizvede svoje hormone (npr. hipofiza potiče štitnjaču pomoću TSH hormona)
- komunikacija žlijezda s organima – npr. gušterača izlučuje inzulin koji djeluje na jetru i mišiće kako bi regulirao glukozu u krvi.

Svi hormoni u tijelu – gdje nastaju?
U nastavku otkrivamo gdje nastaju svi hormoni u tijelu.
Endokrine žlijezde i njihovi hormoni su:
- hipotalamus:
- kortikotropin-oslobađajući hormon (CRH)
- gonadotropin-oslobađajući hormon (GnRH)
- hormon rasta-oslobađajući hormon (GHRH)
- somatostatin
- dopamin
- oksitocin (stvara se u hipotalamusu, a pohranjuje u hipofizi)
- tirotropin-oslobađajući hormon (TRH)
- hipofiza:
- prednji režanj – adrenokortikotropni hormon (ACTH), folikul-stimulirajući hormon (FSH), luteinizirajući hormon (LH), hormon rasta (GH), prolaktin, tireotropni hormon (TSH)
- stražnji režanj – antidiuretski hormon (ADH/vasopresin), oksitocin
- epifiza (pinealna žlijezda):
- štitnjača:
- tiroksin (T4)
- triijodtironin (T3)
- reverzni T3 (rT3)
- kalcitonin
- paratireoidne žlijezde:
- paratireoidni hormon (PTH)
- nadbubrežne žlijezde:
- kortizol
- aldosteron
- DHEA (dehidroepiandrosteron)
- androgeni
- adrenalin (epinefrin)
- noradrenalin (norepinefrin)
- gušterača (Langerhansovi otočići):
- inzulin
- glukagon
- somatostatin
- polipeptid gušterače
- jajnici (kod žena):
- estrogen i progesteron (“ženski hormoni“)
- testosteron
- inhibin
- relaksin
- testisi (kod muškaraca):
- testosteron (muški spolni hormoni)
- inhibin B
- androgeni.
Hormoni koje izlučuju druga tjelesna tkiva:
- masno tkivo:
- leptin
- adiponektin
- estrogen (iz perifernog pretvaranja)
- plazminogen aktivator inhibitor-1 (PAI-1)
- angiotenzin
- bubrezi:
- jetra:
- inzulinu sličan faktor rasta 1 (IGF-1)
- angiotenzinogen
- hepcidin
- trombopoetin
- probavni sustav (crijeva i želudac):
- grelin
- glukagonu sličan peptid 1 (GLP-1)
- kolecistokinin (CCK)
- sekretin
- gastrin
- motilin
- peptid YY
- somatostatin
- posteljica (tijekom trudnoće):
- estrogen
- progesteron
- humani korionski gonadotropin (hCG)
- humani placentalni laktogen (hPL).

Poremećaji povezani s hormonima
Promjene u razinama hormona mogu uzrokovati brojne bolesti:
- dijabetes tipa 1, tipa 2 i gestacijski dijabetes
- bolesti štitnjače (hipotireoza i hipertireoza)
- policistični jajnici (PCOS)
- neplodnost (muška i ženska)
- hormonski uzrokovana pretilost
- poremećaji menstruacije
- bolesti nadbubrežnih žlijezda (npr. Addisonova bolest, Cushingov sindrom).
Uzroci hormonske neravnoteže su:
- tumori ili adenomi žlijezda
- autoimune bolesti (npr. Hashimotov tireoiditis)
- ozljede endokrinih žlijezda
- nasljedne genetske mutacije.
Liječenje hormonskih poremećaja
Liječnici često mogu otkriti i liječiti hormonalne poremećaje, ali kod složenijih slučajeva potrebno je konzultirati endokrinologa – liječnika specijaliziranog za hormone i endokrini sustav. On će odrediti terapiju, pratiti stanje i po potrebi uključiti lijekove ili hormonsku nadomjesnu terapiju.
Kako se radi analiza hormona?
Analiza hormona najčešće se provodi iz uzorka krvi, a ponekad i iz urina ili sline, ovisno o vrsti hormona koji se ispituje. Liječnik određuje koje je hormone potrebno testirati na temelju simptoma pacijenta, poput umora, neredovitih menstruacija, problema s težinom ili raspoloženjem.
Prije testiranja često je potrebno doći natašte ili u određeno doba dana jer razine nekih hormona prirodno osciliraju tijekom dana. Rezultati analize pomažu u otkrivanju hormonskih disbalansa i usmjeravaju daljnje liječenje.

Hormonska regulacija – ključ ravnoteže u tijelu
Hormonska regulacija podrazumijeva precizno usklađivanje lučenja hormona koje omogućuje održavanje unutarnje stabilnosti organizma. Primjerice, ako razina šećera u krvi poraste, gušterača izlučuje inzulin kako bi je snizila. Isto vrijedi i za regulaciju stresa, metabolizma, tjelesne temperature ili menstrualnog ciklusa.
Kada ta regulacija zakaže, dolazi do neravnoteže koja može uzrokovati niz problema – od nesanice i tjeskobe do ozbiljnih endokrinih bolesti. Redovite kontrole i praćenje hormonalnog statusa mogu pomoći u očuvanju zdravlja i prevenciji komplikacija.
Pročitajte i ove članke:
- Hormoni i psiha: Interakcija je dvosmjerna! Psihologinja otkriva zašto su hormoni često glavni krivci lošeg raspoloženja
- Skriveni krivci: Osam hormonalnih neravnoteža koje otežavaju mršavljenje
- Imate probleme s hormonima? Ovo može pomoći.
- hormonska regulacija.
- kako se radi analiza hormona
- muški spolni hormoni
- svi hormoni u tijelu
- ženski hormoni
- Hormones. (2022). Cleveland Clinic.
- Hormones and the Endocrine System. Johns Hopkins Medicine.