U svakodnevnoj komunikaciji hormoni su obično glavni krivci lošeg raspoloženja i brojnih iznenadnih reakcija u ponašanju koje ne uspijevamo kontrolirati. U stručnom kontekstu hormoni predstavljaju puno složeniji sustav koji utječe na brojne funkcije organizma, kako fiziološki, tako i psihološki.

Utjecaj hormona na psihu istražuje se u sklopu bihevioralne endokrinologije ili psihoneuroendokrinologije koja proučava psihologiju i endokrini sustav te interakcije između hormona i ponašanja. Hormonalne promjene itekako se odražavaju na ponašanje, a neke od njih mogu biti pokazatelj i ozbiljnijih problema u psihofizičkom funkcioniranju osobe.

U nastavku saznajte kako su povezani hormoni i psiha.

Hormoni i psiha

Hormoni su kemijski glasnici koje izlučuju endokrine žlijezde i koji olakšavaju komunikaciju između tkiva, mišića, živčanih stanica i organa. Izlučuju se u krvotok i putuju cijelim tijelom, reguliraju sve vrste tjelesnih funkcija i značajno utječu na ponašanje, raspoloženje i emocionalno izražavanje.

Nedostatak ili pretjerano lučenje nekih hormona može dovesti do promjena u emocionalnom ponašanju i kognitivnim funkcijama.

Hormoni i psiha – endokrini sustav

Endokrini sustav predstavlja skup žlijezda koje izlučuju hormone, otpuštaju ih u krvožilni sustav i šalju u različite organe kako bi regulirali metabolizam, probavu, spavanje, seksualnu aktivnost, kretanje, raspoloženje itd. Hipotalamus (struktura u središnjem živčanom sustavu) i hipofiza (žlijezda u endokrinom sustavu) kontroliraju izlučivanje hormona kroz interakciju s drugim dijelovima organizma.

Hormonska neravnoteža povezana je s nizom poremećaja (npr. poremećaj hormona kod žena, depresija i hormoni i sl.), zbog čega je važno ustanoviti uzrok disbalansa i pronaći adekvatne metode stabiliziranja lučenja hormona.

Prema funkcijama koje obavljaju, razlikujemo metaboličke i razvojne hormone, hormone koji reguliraju osmotsku i ionsku ravnotežu i reproduktivne hormone. Generalno, hormoni imaju važne učinke na funkcioniranje pojedinca i utječu na:

• održavanje homeostaze (regulacija metaboličke aktivnosti)
• osnovna nagonska stanja (hranjenje, pijenje, seksualna aktivnost)
• razvoj mozga i drugih organskih sustava
• raspoloženja i ponašanje
• emocionalnu regulaciju
• promjene u pubertetu
• starenje.

Hormoni i ponašanje

Hormoni su nevidljivi pokretači ponašanja, povezani su sa svakodnevnim aktivnostima pojedinca i utječu na brojne psihofizičke funkcije. Ljudski endokrini sustav je toliko kompleksan da je teško zaključivati o jednoznačnom djelovanju hormona, odnosno njihovom učinku na ponašanje tijekom određenih životnih razdoblja.

Određene životne promjene posebno su povezane sa značajnijim hormonalnim promjenama (npr. promjene u pubertetu i adolescenciji, trudnoća i promjene nakon porođaja, ženski hormoni i raspoloženje tijekom menstrualnih ciklusa, ulaska u menopauzu i sl.).

Hormoni utječu na ponašanje na bezbroj različitih složenih načina, koji često ovise o situaciji. Primjerice, testosteron je hormon koji je odgovoran za natjecateljsko i djelomično agresivno ponašanje u situacijama koje to zahtijevaju, a u situacijama koje nisu natjecateljske prirode povezuje se sa zaštitničkim i prosocijalnim ponašanjem.

Postoji nekoliko 10-aka različitih vrsta hormona, a neki od najpoznatijih i najznačajnijih u psihološkim funkcijama su:

• dopamin – povezan s osjećajem zadovoljstva i ugode, motivacijom, dobrim raspoloženjem i centrom za nagradu u mozgu; igra ključnu ulogu u učenju, pažnji i emocijama, a mozak ga otpušta tijekom korisnih i ugodnih aktivnosti kao što su jelo, tjelovježba, spolna aktivnost i sl.
• adrenalin – luči se tijekom stresnih, uzbudljivih i emocionalnih situacija visokog intenziteta; poznat i kao epinefrin, a odgovoran za ubrzani srčani ritam, brzi protok krvi u mozak i mišiće te brze reakcije kako bismo jasno razlučivali što odabrati u stresnim situacijama “borbe ili bijega”
• kortizol – poznatiji kao hormon stresa koji pomaže tijelu da se nosi sa stresnim i zahtjevnim situacijama; regulira fizičke funkcije (npr. šećer u krvi, ublažavanje upale), oslobađa se tijekom dana u različitim količinama, a pojačano tijekom stresnih situacija kako bi tijelo spriječilo upalu i povećalo rezerve glukoze u krvi (konstantno visoke razine kortizola mogu dovesti do negativnih fizičkih i emocionalnih učinaka)
• serotonin – poznatiji kao “hormon sreće“, a odgovoran za stabilizaciju raspoloženja, spavanja, pamćenja, učenja i apetita; njegov nedostatak je povezan s depresivnim stanjima
• norepinefrin – još jedan hormon važan za reakcije u situacijama “borbe ili bijega” (engl. fight or flight), poznatiji i kao noradrenalin; pomaže regulirati pozornost, budnost i tjeskobu, ubrzava rad srca, disanje i krvni tlak, a pojačano se luči tijekom stresnih i uzbudljivih situacija
• oksitocin – poznatiji kao hormon povezivanja i ljubavi, a odgovoran za osjećaj povezanosti u bliskim odnosima, ostvarivanju privrženosti između roditelja i djeteta te tijekom grupnih aktivnosti, fizičkog dodira, seksualne aktivnosti, poroda i dojenja
• estrogen – primarno ženski spolni hormon koji je odgovoran za spolni razvoj i funkcioniranje žena, a pomaže regulirati menstruaciju, vaginalne funkcije i libido; ključan je za zdravlje mozga, igra značajnu ulogu u emocionalnoj regulaciji, poremećajima raspoloženja i pamćenju
• progesteron – spolni hormon uključen u ženski reproduktivni ciklus koji također sudjeluje u reguliranju menstrualnog ciklusa, razvoja ženskih spolnih karakteristika, a djeluje u interakciji s estrogenom
• testosteron – spolni hormon koji je primarno odgovoran za muški spolni razvoj i libido, a povezan je i s jezičnim vještinama, kognitivnim funkcioniranjem i tjelesnim zdravljem te u određenoj mjeri s agresivnim i natjecateljskim ponašanjima
• vazopresin – regulira krvni tlak i cirkulaciju, a također je odgovoran za uzbuđenje, agresivno ponašanje i teritorijalnost koja uključuje čuvanje doma i imovine od neprijatelja
• grelin – proizvodi ga gastrointestinalni trakt, a ključan je u regulaciji apetita
• inzulin – proizvodi ga gušterača, a odgovoran je za regulaciju metabolizma i šećera u krvi
• melatonin – odgovaran u regulaciji tjelesnog ciklusa spavanja i budnosti, a pod utjecajem izmjene dana i noći, hrane, tjelesne aktivnosti i sl.

Sve navedeno je zapravo samo izrazito pojednostavljena verzija hormonskog djelovanja i utjecaja na ponašanje. Endokrini sustav je toliko kompleksan da je teško objasniti u nekoliko natuknica njegovo stvarno djelovanje, ali činjenica je da je, između ostalog, testosteron neophodan i muškarcima i ženama (neovisno o tome što ga se smatra primarno muškim hormonom), oksitocin također povezan sa stvaranjem društvenih predrasuda (iako djeluje i na jačanje povezanosti u odnosima), a kortizol pomaže tijelu da se nosi sa stresnim situacijama (iako u prekomjernim količinama i tijekom dužih razdoblja može imati negativne učinke).

Hormonska neravnoteža

S obzirom na to da hormoni sudjeluju u brojnim aktivnostima tijela i psihe, njihova neravnoteža (nedovoljno ili prekomjerno lučenje) može izazvati neugodne tjelesne i psihičke simptome, pa čak i ozbiljna medicinska stanja. Iako endokrine poremećaje nije uvijek lako prepoznati, važno je pratiti promjene koje se događaju i pravovremeno potražiti stručnu pomoć.

Ponekad će biti potrebno mijenjati određene navike u prehrani, tjelesne aktivnosti i način života, a u nekim slučajevima je potrebna hormonska terapija kako bi se uspostavila ravnoteža i stabiliziralo stanje.

Ono što mnogi brzopleto zaključuju kada se pojave prvi znakovi hormonske neravnoteže je pretpostavka da je u pitanju stres povezan s određenim životnim okolnostima. Upravo zato što je poremećaje u hormonima ponekad teško prepoznati u vidljivim simptomima, važno je pratiti promjene u organizmu koje tijelo pokazuje na različite načine (npr. umor, iscrpljenost, problemi sa spavanjem, promjene u menstrualnom ciklusu kod žena i sl.).

Pročitajte i ove članke:

• Fizički simptomi stresa: Obratite pozornost! Ovo su upozoravajući znakovi koje vam tijelo šalje
• Posljedice stresa na organizam: Psihologinja otkriva kako nas stres ubija i kako se trgnuti prije nego bude prekasno
• Bolesti od stresa: Stalno smo u stanju pripravnosti, a to je opasno! Stres je faktor rizika 75 – 90 % bolesti, a ovo su neke od njih.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• depresija i hormoni
• hormonalne promjene
• hormoni i psiha
• poremećaj hormona kod žena
• utjecaj hormona na psihu
• ženski hormoni i raspoloženje