Što se događa s vašim tijelom kada gledate film prije spavanja?
- Budite prvi i komentirajte!
- 6 min čitanja
Nakon napornog dana mnogi se opuštaju gledanjem omiljene serije ili filma u krevetu. Iako se ta navika može činiti bezazlenom, svjetlost ekrana, uzbudljiv sadržaj i kasniji odlazak na spavanje mogu poremetiti san te utjecati na raspoloženje, apetit, tjelesnu težinu i zdravlje srca.
Prema podacima organizacije Sleep Foundation, gledanje televizije najčešći je večernji ritual među odraslim osobama. Više od 70 % ispitanika priznalo je da televiziju prije spavanja uključuje ponajprije iz navike.
Međutim, istraživanje Američke akademije za medicinu spavanja pokazalo je da je 88 % odraslih Amerikanaca imalo problema sa snom jer su ostali budni gledajući televiziju. Posljedice nisu bile ograničene samo na umor – ispitanici su sljedećeg dana osjećali frustraciju, zabrinutost i krivnju.
Smanjuje se proizvodnja melatonina
Vaše tijelo slijedi prirodan dnevni ritam. Ujutro raste razina kortizola, hormona koji pridonosi budnosti, dok se navečer pojačano oslobađa melatonin, hormon koji tijelu signalizira da je vrijeme za spavanje.
Televizori, mobiteli, tableti i drugi elektronički uređaji emitiraju plavu svjetlost, koja može ometati prirodnu proizvodnju melatonina. Zbog toga vam može trebati više vremena da zaspite, a san može biti plići i isprekidaniji.
Noćno izlaganje svjetlosti može smanjiti i količinu dubokog te REM sna, koji su važni za oporavak mozga, pamćenje i funkcioniranje tijekom sljedećeg dana.
U jednom istraživanju Sveučilišta Harvard izloženost plavoj svjetlosti potiskivala je proizvodnju melatonina dvostruko dulje nego zelena svjetlost slične jačine. Istodobno je pomaknula unutarnji biološki sat ispitanika za približno tri sata.
Mozak ostaje u stanju pripravnosti
Dok gledate film ili seriju, mozak prati dijaloge, likove i radnju. Zbog toga se teže smiruje i prelazi u stanje potrebno za kvalitetan san.
Čak i ako zaspite uz uključen televizor, nagle promjene glasnoće, eksplozije, vikanje ili zastrašujuće scene mogu vas probuditi. Takvi podražaji prekidaju cikluse spavanja i smanjuju vrijeme provedeno u dubokom snu.
Nedovoljno odmoren mozak sljedećeg dana teže održava koncentraciju, a i jednostavni zadaci mogu djelovati zahtjevnije nego inače. Mogu se pojaviti razdražljivost, ljutnja i osjećaj preopterećenosti.
Ako se prije spavanja želite opustiti, pokušajte isključiti televizor i umjesto njega odabrati knjigu, umirujuću glazbu ili drugu aktivnost koja manje stimulira mozak.
Krvni tlak i broj otkucaja srca mogu porasti
Posljedice lošeg sna ne svode se samo na umor. Dugotrajan nedostatak sna povezuje se s povišenim krvnim tlakom, povećanjem tjelesne težine, višim razinama šećera u krvi i kroničnom upalom. Svi ti čimbenici mogu povećati rizik od bolesti srca i krvnih žila.
Pregled istraživanja iz 2023. godine pokazao je da su djeca i adolescenti koji su najviše vremena provodili pred ekranima imali 8 % veći rizik od razvoja hipertenzije. Mladi s povišenim krvnim tlakom pred ekranima su provodili gotovo 50 minuta dnevno više od vršnjaka s normalnim vrijednostima.
Ipak, to ne znači da je večernje gledanje jednog filma izravni uzrok hipertenzije. Problem je ponajprije dugotrajna kombinacija prekomjerne uporabe ekrana, nedostatka kretanja i nedovoljno sna.

Mogli biste imati noćne more
Sadržaj koji gledate prije spavanja može utjecati na ono što ćete sanjati. Istraživanje objavljeno 2016. godine u časopisu Dreaming pokazalo je da su osobe koje su prije spavanja gledale nasilne filmove i emisije ili igrale nasilne videoigre imale 13 puta veću vjerojatnost pojave noćnih mora.
Osobe koje su gledale seksualni sadržaj imale su šest puta veću vjerojatnost da će sanjati sadržajno povezane snove. Pretpostavlja se da slike i emocije kojima je mozak izložen neposredno prije spavanja mogu ostati aktivne i tijekom sna.
Istraživanje iz 2024. godine, objavljeno u časopisu Brain Sciences, također je pokazalo da emocionalno intenzivan sadržaj može utjecati na ton i sadržaj snova.
Sudionici koji su prije spavanja gledali uznemirujuće ili izrazito stimulativne prizore češće su prijavljivali tjeskobne, neprijateljske i emocionalno nabijene snove.
Može doći do naprezanja očiju
Dugotrajno gledanje televizora, mobitela, prijenosnog računala ili tableta može izazvati naprezanje očiju, glavobolju, suhoću očiju i osjećaj umora.
Gledanje svijetlog ekrana u potpuno zamračenoj prostoriji može dodatno pojačati tegobe. Zjenice se šire kako bi se prilagodile mraku, dok ih snažno svjetlo ekrana istodobno izlaže velikom kontrastu.
Gledanje televizije uz dodatni, blagi izvor svjetlosti ugodnije za oči nego gledanje u potpunom mraku. Ambijentalna rasvjeta može smanjiti privremeni umor i nelagodu, ali ne uklanja druge posljedice kasnog gledanja ekrana.
Remeti se ciklus spavanja i budnosti
Cirkadijalni ritam unutarnji je biološki sat koji pomaže regulirati izmjenu spavanja i budnosti. Na njega snažno utječu prirodni znakovi poput dnevne svjetlosti i mraka.
Kada do kasno gledate u osvijetljeni ekran, mozak može dobiti pogrešnu poruku da je još uvijek dan. Zbog toga možete teže zaspati, češće se buditi i osjećati pospano sljedećeg jutra.
Nepravilan raspored spavanja može dovesti i do tzv. društvenog jet laga. On nastaje kada tijekom radnog tjedna spavate premalo, a vikendom pokušavate nadoknaditi izgubljeni san. Takva neusklađenost može negativno utjecati na raspoloženje, pamćenje i kognitivne sposobnosti.
Kako biste je spriječili, pokušajte odlaziti na spavanje i buditi se u slično vrijeme svakog dana, uključujući vikende.
Mogli biste pojesti više nego što namjeravate
Gledanje televizije često je povezano s nesvjesnim grickanjem. Dok je vaša pozornost usmjerena na radnju, manje pratite količinu hrane koju jedete i signale sitosti.
Traje li film dva sata, mogli biste grickati gotovo cijelo vrijeme, a da pritom ne primijetite koliko ste pojeli. Problem nije samo u neposrednom prejedanju.
Istraživanje objavljeno 2025. godine u časopisu Nutrients pokazalo je da gledanje televizije tijekom jela nije uvijek povećavalo trenutačni unos hrane, ali je bilo povezano s većim unosom poslije.
Televizija može omesti prepoznavanje sitosti i pamćenje količine pojedene hrane, zbog čega biste tijekom sljedećeg obroka mogli pojesti više.

Mogu se pojačati stres i neugodne emocije
Kvalitetan san pomaže mozgu obraditi emocije i pripremiti se za novi dan. Ako zbog gledanja televizije spavate premalo, mogli biste biti emocionalno osjetljiviji, razdražljiviji i manje otporni na stres.
Nasilni, traumatični ili uznemirujući sadržaji mogu aktivirati amigdalu, dio mozga uključen u obradu straha.
Često gledanje prizora nasilja, katastrofa i nesreća može stvoriti i dojam da su takve prijetnje u stvarnom životu češće nego što uistinu jesu. Posljedični osjećaj nelagode može otežati opuštanje i uspavljivanje.
Tjelesna težina mogla bi porasti
Čak i ako ne jedete dok gledate televiziju, spavanje uz uključen ekran ili svjetlo moglo bi biti povezano s povećanjem tjelesne težine.
Istraživanje objavljeno 2019. godine u časopisu JAMA Internal Medicine pokazalo je da su žene koje su spavale uz uključen televizor ili umjetno svjetlo imale 17 % veću vjerojatnost da će tijekom vremena dobiti najmanje oko pet kilograma i razviti pretilost.
Povezanost je ostala prisutna i nakon što su istraživači uzeli u obzir prehranu, tjelesnu aktivnost i kvalitetu sna, no takvo istraživanje ne može samo po sebi dokazati uzročno-posljedičnu vezu.
Umjetna svjetlost tijekom noći može utjecati na san, hormone i metabolizam. Nedovoljno sna ujedno može poremetiti ravnotežu leptina i grelina, hormona koji sudjeluju u regulaciji gladi i sitosti. Zbog toga se apetit tijekom dana može povećati, kao i ukupan unos kalorija.
Kako smanjiti posljedice gledanja televizije prije spavanja?
Ako ne želite potpuno odustati od večernjeg filma ili serije, pokušajte promijeniti nekoliko navika:
- isključite televizor i druge ekrane najmanje 30 – 60 minuta prije spavanja
- izbjegavajte nasilne, zastrašujuće i izrazito emocionalne sadržaje
- nemojte zaspati uz uključen televizor
- gledajte televiziju uz blagu ambijentalnu rasvjetu
- ograničite večernje grickanje
- održavajte ujednačen raspored odlaska na spavanje
- prije spavanja odaberite mirnije aktivnosti, poput čitanja ili tople kupke.
Povremeno gledanje filma prije spavanja vjerojatno neće ozbiljno ugroziti vaše zdravlje. Međutim, ako redovito ostajete budni do kasno, zaspite uz uključen televizor ili se budite umorni, vrijedi razmotriti promjenu večernje rutine. Ako problemi sa spavanjem potraju, obratite se liječniku.
Pročitajte i ove članke:
- Koristite mobitel ili računalo prije spavanja? Znanstvenici su došli do novog otkrića u vezi plavog svjetla
- 7 načina kako smanjiti izloženost plavom svjetlu i lakše zaspati
- 9 stvari koje trebate učiniti prije spavanja kako biste se ujutro probudili sretniji.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Što uništava željezo u organizmu? Razlog manjka nije uvijek prehrana
- Zrinka Babić
- 4 min čitanja
- Brown, J. (2026). What happens to your body when you watch a movie before bed. Health Digest.
- La Marra, M. i sur. (2025). Watching television while eating increases food intake: A systematic review and meta-analysis of experimental studies. Nutrients, 17(1): 166.
- Blue light has a dark side. (2024). Harvard Health Publishing.
- Martins, A. i sur. (2024). The influence of films on dream content: An online study. Brain Sci., 14(7): 706.
- Farhangi, M. A. i sur. (2023). Prolonged screen watching behavior is associated with high blood pressure among children and adolescents: A systematic review and dose–response meta-analysis. J. Health Popul. Nutr., 42: 118.
- Achauer, H. (2022). Why are we all still watching TV right before bed?. Sleep Foundation.
- American Academy of Sleep Medicine (2019). AASM sleep survey: Binge-watching results. American Academy of Sleep Medicine.
- Park, Y. M. i sur. (2019). Association of exposure to artificial light at night while sleeping with risk of obesity in women. JAMA Intern. Med., 179(8): 1061–1071.
- Van den Bulck, J. i Bushman, B. J. (2017). Violence, sex, and dreams: Violent and sexual media content infiltrate our dreams at night. Dreaming, 27(1): 45–59.