Alergija na ambroziju: Evo tko obolijeva i kako ublažiti simptome
- Budite prvi i komentirajte!
- 5 min čitanja

Svake godine u kolovozu 15 – 30 % stanovnika kontinentalne Hrvatske počinje patiti od alergije na ambroziju ili, točnije, alergijskog rinitisa. Simptomi su kihanje, nadraženo grlo, grlobolja, curenje nosa, svrbež u očima i nosu.
Teži slučajevi alergije na ambroziju uključuju napad astme, probleme sa snom i glavobolju. Sve to počinje kada ambrozija ispusti prvu pelud u zrak (sredina ili kasno ljeto), pa do prvog mraza koji ubije biljku (rana jesen).
Više informacija potražite u članku “Peludni kalendar – kontinentalna Hrvatska i Dalmacija“.

Što je ambrozija?
Ambrozija je korov koji raste u kontinentalnim dijelovima. Radi se o jednogodišnjoj biljci. Jedna biljka je u stanju proizvesti i do milijardu čestica peludi, što je izrazito puno. Negdje početkom kolovoza, kako noći postaju dulje, cvjetovi ambrozije sazrijevaju i otpuštaju pelud.
Vrućina, vlaga i povjetarac pomažu širenju peludi koja putuje od biljke do biljke kako bi oplodila sjemenku i osigurala novi naraštaj sljedeće godine. Ambrozija obično raste u ruralnim područjima, ali i u urbanim središtima, gdje god postoji kakvo napušteno polje.
Koncentracija peludi je obično na maksimumu u podnevnim satima, između 10 i 15 h.
Kiša i niske jutarnje temperature usporavaju otpuštanje peludi. Pelud ambrozije može putovati daleko, više od 50 km, a u visinu više od tri kilometra.
Većina peludi padne na tlo unutar 100 m od izvora. Sjeme ambrozije može mirovati u tlu desetljećima i izrasti kada uvjeti za to budu zadovoljeni.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo naglašava da je važno uklanjati ambroziju prije početaka cvatnje, mehaničkim čupanjem biljke zajedno s korijenom, jer se tako sprječava stvaranje velikih količina polena koji kod osjetljivih ljudi izazivaju alergijske reakcije.
Također, treba napomenuti da je u Hrvatskoj na snazi Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije koje su se obvezni pridržavati svi vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta. Više o tome pročitajte na internetskoj stranici HZJZ-a.

Zašto dolazi do alergijske reakcije?
Imunološki sustav se brine o obrani organizma od štetnih čestica – bakterija, virusa, gljivica, parazita.
Osobe koje imaju problema s alergijama imaju vrlo osjetljiv imunološki sustav koji burno reagira i na bezopasne čestice (alergene) kao što je pelud.
Kada alergičar udahne alergen i kada taj alergen uđe u krvotok, imunološki sustav reagira te dolazi do alergijske reakcije.
Pročitajte članak “Je li moguće spriječiti alergije?“.
Tko obolijeva od ambrozijske alergije?
Statistika kaže da je među alergičarima na pelud njih čak 75 % alergično upravo na ambroziju. Postoji tendencija kod ljudi koji su razvili alergijsku reakciju na jednu vrstu peludi da će je razviti i za ostale vrste peludi.

Alergijski rinitis (peludna hunjavica) – simptomi
Simptomi alergijskog rinitisa nalikuju simptomima obične prehlade, a nisu izazvani infekcijom. Vaš imunološki sustav na neku tvar reagira kao da je posrijedi nekakav opasan uljez koji u organizmu može izazvati upalu i nadraženost.
Alergijska reakcija koja nastaje zbog peludi (bez obzira je li izvor ambrozija ili neka druga biljka) poznata je kao alergijski rinitis. Simptomi uključuju:
- nadražene i crvene oči
- svrbež
- curenje i začepljenost nosa
- kihanje
- grlobolja
- nadraženost u grlu i nosu
- u težem obliku mogu biti prisutni astma, kronični sinusitis, glavobolja i nesanica.
Pročitajte više u članku “Alergijski rinitis (alergija na pelud) – simptomi i liječenje“.

Dijagnoza – alergološko testiranje
Alergija se najčešće dijagnosticira kožnim testiranjem. Postupak se sastoji od nanošenja vrlo male količine alergena na i pod kožu te promatranja reakcije.
Ako koža na mjestu apliciranja pocrveni i natekne, znači da je prisutna alergijska reakcija. Veličina natečenog područja određuje jačinu alergijske reakcije.
Alergološko testiranje je uglavnom bezbolno i točno. Ponekad se alergija dijagnosticira iz uzorka krvi u kojoj se traže antitijela za određeni alergen.
Ublažavanje simptoma ambrozijske alergije
Najbolje što alergičar može učiniti je izbjegavati kontakt s peludi. S obzirom na veliku koncentraciju peludi u zraku to je ponekad nemoguće. Evo kako si možete pomoći:
- pratite izvještaj o koncentraciji peludi u zraku – u zadnje vrijeme ga uključuju u neke prognoze vremena, također pratite peludni kalendar
- provodite vrijeme u zatvorenim, klimatiziranim prostorijama – klima uređaj bi trebao imati anti-peludni filter
- ambrozija je najprisutnija u kontinentalnom dijelu zemlje – pomoći će vam odlazak na more, kao i odlazak u planine (puno manja koncentracija peludi)
- higijena dišnih puteva može vam olakšati simptome ili ih čak ukloniti.

Lijekovi
- Antihistaminici – najpropisivaniji su lijekovi za simptome alergijskog rinitisa. Obično se daju u tabletama (loratadin, feksofenadin, cetirizin, difenhidramcrin), a rjeđe lokalno, kao sprej na nos ili kapi za oči. Nekada su antihistaminici imali puno nuspojava, od kojih je najjača bila pospanost. Današnji antihistaminici gotovo nemaju nuspojave.
- Intranazalni kortikosteroidi – sprejevi za nos koji ublažuju simptome alergijskog rinitisa (peludne hunjavice). Oni se obično kombiniraju s antihistaminikom ili se koriste kao jedina terapija kada je to dovoljno.
- Dekongestivi, kromoni, antikolinergici, antileukotrijeni – u specifičnim slučajevima alergičaru mogu biti prepisani i ovi lijekovi.
Imunoterapija ili hiposenzibilizacija
Uz uspješnost imunoterapije je vezana određena doza kontroverze. Neki izvori je navode kao vrlo uspješnu, a drugi opet kao vrlo neuspješnu metodu ublažavanja i uklanjanja alergijskih simptoma.
Imunoterapija je dugotrajan postupak u okviru kojeg se alergičaru daje mala količina alergena kako bi se njegov imunološki sustav naučio nositi s alergenom. Oko mjesec dana alergičar prima injekcije s alergenom i taj postupak se obično ponavlja 1 – 2 godine.
Ako je terapija uspješno provedena, osoba u sezoni alergije neće imati simptome alergijskog rinitisa ili će oni biti blaži. Imunoterapija se pogotovo savjetuje mlađim osobama, kao i onima koji imaju alergijsku reakciju na jedan ili dva alergena, ali ne više.

Prevencija i prirodno liječenje
Imunitet jačajte zdravom prehranom sastavljenom od namirnicama bogatih vitaminima B i C te flavonoidima. Pomoći vam može i dodatak vitamina C.
- Svaki dan pojedite jušnu žlicu domaćeg meda koji sadrži čestice voska iz saća. Vjeruje se da se time jača otpornost na pelud lokalnih biljaka.
- Svaki dan popijte šalicu čaja od ginsenga ili pupavice za jačanje imunološkog sustava.
- Boravite što više u zatvorenom prostoru, posebno rano uvečer, kada je razina peludi najviša.
- Izbjegavajte gradska središta i zadimljene prostorije, jer takva mjesta mogu samo pogoršati već ionako lošu situaciju.
- Često se umivajte i brišite lice kako biste uklonili čestice peludi s područja oko nosa, usta ili očiju.
- Inhalirajte se parom pola litre vode u koju ste dodali jušnu žlicu sušene kamilice ili stolisnika.
- Kada je u pitanju peludna hunjavica, pomoći vam može i čajevi od vidca, bazgina cvijeta, matičnjaka, pupavice, kamilice, koprive, đumbira, cimeta i klinčića.
- Kapsule češnjaka pomoći će kod začepljenosti dišnih puteva.
Pročitajte i članke:
- Prirodni lijek za ambroziju koji stvarno djeluje
- Nesnosna ambrozija: Sok od pet sastojaka koji će olakšati simptome alergije
- Kako ublažiti svrbež kod alergija?
- Hrga, I. i Večenaj, A. (2020). Početak cvatnje korovne biljke ambrozije. NZJZ “dr. Andrija Štampar”.
- Ambrozija. (2018). HZJZ.
- Fičko, I. (2014). Dolazak sezone ambrozije. ZZJZ Koprivničko-križevačke županije.
- Lakić, M. Alergije na pelud. ZZJZ Dubrovačko-neretvanske županije.