Fibrilacija atrija (AFib) jedan je od najčešćih poremećaja srčanog ritma. Srce tada ne kuca pravilno – može biti prebrzo, presporo ili potpuno neuredno. Zbog toga krv ne cirkulira kako bi trebala, što s vremenom može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.

Zašto dolazi do fibrilacije atrija?

U normalnim okolnostima gornje srčane komore (pretklijetke) guraju krv u donje komore (klijetke). Kod fibrilacije atrija pretklijetke ne uspijevaju “stisnuti” dovoljno snažno, već samo podrhtavaju. Posljedica je da dio krvi ostaje u srcu, gdje se mogu stvoriti ugrušci.

Ako se ugrušak otkine i dospije do mozga, može blokirati krvotok i izazvati moždani udar. Zato je fibrilacija atrija jedan od najvažnijih čimbenika rizika za moždani udar, osobito kod starijih osoba i onih s povišenim krvnim tlakom.

Visok tlak i rizik od moždanog udara

Većina osoba s fibrilacijom atrija ima i povišen krvni tlak, što dodatno povećava opterećenje na stijenke krvnih žila. Zato je važno držati tlak pod kontrolom – zdravom prehranom, redovitom tjelovježbom i, prema potrebi, lijekovima.

Liječnici često koriste tzv. CHADS2 bodovni sustav za procjenu rizika od moždanog udara. Svako slovo označava jedan čimbenik rizika:

• C – zatajenje srca
• H – povišen krvni tlak
• A – dob iznad 75 godina
• D – dijabetes
• S – raniji moždani udar ili “mini udar” (TIA).

Kada srce oslabi – kardiomiopatija i zatajenje srca

Kod fibrilacije atrija srce često kuca prebrzo. Ako to potraje, srčani mišić može oslabiti, a to je stanje poznato kao kardiomiopatija.

Zatajenje srca često prate umor, otežano disanje i nakupljanje tekućine u plućima. Da biste smanjili rizik, preporučuje se:

• održavanje normalnog krvnog tlaka
• zdrava tjelesna težina
• prestanak pušenja
• kontrola šećera u krvi.

Umor i problemi sa spavanjem

Osobe s fibrilacijom atrija često osjećaju kronični umor, jer tijelo ne dobiva dovoljno kisika. Ako se tekućina nakuplja u plućima, disanje postaje još teže.

Usto, apneja u snu – prekidi disanja tijekom spavanja – česta je kod osoba s fibrilacijom atrija. Ako sumnjate na ovaj problem, liječnik može preporučiti testiranje ili CPAP uređaj koji pomaže održati dišne putove otvorenima tijekom noći.

Fibrilacija atrija i pamćenje

Istraživanja su pokazala da osobe s fibrilacijom atrija češće imaju problema s pamćenjem i koncentracijom, a rizik od demencije također je veći. Razlog može biti smanjen dotok krvi u mozak ili povećana vjerojatnost moždanog udara.

Liječnik vam može preporučiti antikoagulanse (lijekove za razrjeđivanje krvi) poput aspirina ili novijih lijekova kao što su apiksaban, dabigatran ili rivaroksaban. Oni smanjuju rizik od stvaranja ugrušaka i štite mozak.

Kako spriječiti komplikacije?

Zdrav način života najbolja je zaštita od komplikacija fibrilacije atrija:

• jedite zdravo – puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina, uz manje soli i zasićenih masti
• vježbajte redovito, barem 30 minuta većinu dana u tjednu
• redovito kontrolirajte tlak i kolesterol
• ako pušite – potražite pomoć za prestanak
• ograničite unos alkohola i kofeina.

Pročitajte i ove članke:

• Četiri načina za zaustavljanje epizode fibrilacije atrija
• Može li fibrilacija atrija ikad nestati?
• Znate li što je aritmija i kako je prepoznati? To znanje moglo bi vam spasiti život.

• fibrilacija atrija
• komplikacije fibrilacije atrija
• nepravilni otkucaji srca

Učitaj više izvora