Fibrilacija atrija najčešći je oblik srčane aritmije i pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Radi se o poremećaju srčanog ritma kod kojeg gornje srčane klijetke kucaju brzo i nepravilno, što može izazvati simptome poput lupanja srca, umora i otežanog disanja.

Iako trenutno ne postoji lijek koji trajno uklanja fibrilaciju atrija, dobra je vijest da pravilnim liječenjem i promjenama životnog stila možete značajno smanjiti tegobe i rizik od komplikacija.

Može li fibrilacija atrija nestati sama od sebe?

U rijetkim slučajevima fibrilacija atrija može spontano nestati, što se naziva remisijom. Najčešće se to događa kod paroksizmalne fibrilacije atrija, kada se simptomi pojavljuju i nestaju sami unutar sedam dana.

Procjene pokazuju da 10 – 20 % osoba s paroksizmalnom fibrilacijom atrija unutar godine dana razvije perzistentni oblik, a rizik s vremenom raste.

Na progresiju utječu čimbenici poput povišenog krvnog tlaka, veće tjelesne mase, ubrzanog rada srca, starije životne dobi te bolesti poput hipertireoze, moždanog udara ili zatajenja srca.

Može li se fibrilacija vratiti nakon liječenja?

Jedan od postupaka liječenja je ablacija, zahvat kojim se uništava abnormalno srčano tkivo odgovorno za aritmiju.

U usporedbi s lijekovima, ablacija često donosi bolje rezultate i poboljšava kvalitetu života. Ipak, recidivi nisu rijetki – kod 20 – 40 % osoba fibrilacija se može vratiti nakon zahvata, ali se rizik smanjuje ako se ablacija učini u ranijoj fazi bolesti.

Koje su moguće komplikacije fibrilacije atrija?

Najozbiljnija komplikacija je moždani udar. Fibrilacija atrija povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka u srcu, koji mogu otputovati u mozak i izazvati ishemijski moždani udar. Rizik je čak pet puta veći nego kod osoba koje nemaju ovu aritmiju.

Ostale moguće komplikacije uključuju:

• krvne ugruške u plućima, bubrezima ili crijevima
• zatajenje srca
• kognitivne poteškoće i demenciju.

Liječenje fibrilacije atrija

Cilj liječenja je regulirati rad srca i spriječiti komplikacije. Najčešće se koriste sljedeći lijekovi:

• antiaritmici za kontrolu srčanog ritma
• beta blokatori ili blokatori kalcijevih kanala za snižavanje pulsa
• antikoagulansi (lijekovi za razrjeđivanje krvi) za sprječavanje ugrušaka.

Važan dio terapije su i promjene životnog stila:

• održavanje zdrave tjelesne težine
• prestanak pušenja
• smanjenje ili izbjegavanje alkohola
• redovita tjelesna aktivnost
• uravnotežena prehrana
• dovoljno sna
• smanjenje stresa
• kontrola visokog krvnog tlaka i šećerne bolesti.

Ako lijekovi i promjene navika ne donose rezultate, liječnik može preporučiti elektrokardioverziju, katetersku ablaciju ili ugradnju pacemakera.

Dugoročna prognoza

Ishod fibrilacije atrija ovisi o njezinom tipu, vašoj dobi i općem zdravstvenom stanju. Ljudi s ovim poremećajem imaju povećan rizik od moždanog udara, zatajenja srca i kraćeg životnog vijeka.

Unatoč tome, rana dijagnoza i pravovremeno liječenje značajno poboljšavaju prognozu i smanjuju rizik od ozbiljnih komplikacija.

Pročitajte i ove članke:

• Znate li što je aritmija i kako ju prepoznati? To znanje moglo bi vam spasiti život
• Četiri načina za zaustavljanje epizode fibrilacije atrija
• 10 slavnih osoba s nepravilnim srčanim ritmom.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Piše nutricionistica

Hrana koja napuhuje: Evo popisa namirnica i što učiniti

• Zrinka Babić
• 3 min čitanja

• fibrilacija atrija i liječenje
• Može li fibrilacija atrija nestati