Ako imate fibrilaciju atrija, što je nepravilni ritam srca, mogli biste osjetiti nelagodu u prsima, ili vam se može činiti da vaše srce brzo kuca. Ponekad ovi napadi prestanu sami od sebe. U drugim slučajevima možda će biti potrebna neka vrsta intervencije.

Iako je suradnja s vašim zdravstvenim timom važna za upravljanje fibrilacijom atrija i svim problemima vezanim uz srce, možda biste također željeli pronaći jednostavne načine izvan ordinacije za moguće smanjenje rizika od fibrilacije atrija.

Tehnike za zaustavljanje napada fibrilacije atrija kod kuće trebate isprobavati samo nakon konzultacija s liječnikom. Važno je znati kada su vaši simptomi dovoljno ozbiljni da zahtijevaju odlazak na hitnu ili barem posjet vašem liječniku.

Sporo disanje

Sporo, usmjereno disanje dijafragmom može biti dovoljno da vas opusti i smiri vaše srce. Sjednite mirno, udahnite sporo i duboko, zadržite dah na trenutak, a zatim polako izdahnite. Pokušajte lagano, ali čvrsto pritisnuti jednom rukom dijafragmu (oko područja donjih rebara) dok izdišete.

Ovu vrstu disanja možete naučiti kroz biofeedback terapiju. Biofeedback je terapija u kojoj se koriste elektronički nadzori nekih nesvjesnih funkcija tijela, poput broja otkucaja srca, kako biste naučili voljno upravljati tim funkcijama.

Među ostalim tehnikama, biofeedback uključuje:

• usmjereno disanje
• vizualizaciju
• kontrolu mišića.

Vagalni manevri

Za neke osobe s paroksizmatskom fibrilacijom atrija određeni manevri mogu pomoći usporiti broj otkucaja srca ili vam pomoći bolje nositi se sa simptomima fibrilacije atrija. Paroksizmatska fibrilacija atrija je vrsta u kojoj napadi obično prestaju unutar nekoliko dana.

Ostale tehnike koje mogu utjecati na električki sustav srca uključuju kašljanje i naprezanje kao da imate stolicu.

Ovi manevri nazivaju se vagalnima jer su dizajnirani da potaknu odgovor na vagusni živac, veliki živac koji utječe na funkciju vašeg srca i oslobađa kemikalije koje mogu usporiti broj otkucaja srca.

Vagalni manevri možda nisu sigurni ili prikladni za sve osobe s fibrilacijom atrija, stoga svakako razgovarajte s liječnikom.

Joga

Ako ste usred napada fibrilacije atrija, malo nježne joge može pomoći da smirite svoje srce. Čak i ako ne može zaustaviti napad koji je već započeo, joga može pomoći smanjiti učestalost napada općenito.

Studija iz 2015. godine je pokazala da su osobe s fibrilacijom atrija koje su uzimale antiaritmičke lijekove i prošle obuku joge postigle značajno smanjenje krvnog tlaka, broja otkucaja srca i simptoma. To su postigle uz poboljšanje kvalitete života.

Tjelesna aktivnost

Ako ste sportaš koji živi s fibrilacijom atrija, možda ćete osjetiti olakšanje simptoma vježbanjem. U studiji iz 2002. godine 45-godišnji sportaš s paroksizmatskom fibrilacijom atrija uspio je zaustaviti napade vježbajući na eliptičnom trenažeru ili trenažeru za skijaški skok.

Iako određene vježbe mogu pomoći u zaustavljanju napada fibrilacije atrija, nemojte pokušavati ovu metodu bez prethodnog savjetovanja s liječnikom, jer tjelesna aktivnost ponekad može pokrenuti napade.

---

Načini prevencije napada fibrilacije atrija

Najbolji način zaustavljanja napada fibrilacije atrija je sprječavanje da se dogodi. Američka udruga za srce (AHA) navodi da je rješavanje najčešćih čimbenika rizika najbolji način za smanjenje rizika od fibrilacije atrija.

Čimbenici rizika mogu uključivati pretilost, tjelesnu neaktivnost, apneju u snu, dijabetes, hipertenziju i druge čimbenike vezane uz životne navike.

Svoje šanse za napad fibrilacije atrija možete smanjiti na dva načina – izbjegavajući stvari koje mogu dovesti do fibrilacije atrija i održavajući dobro zdravlje srca općenito.

Obratite pažnju na svoje okidače i razgovarajte s liječnikom o promjenama u životnim navikama koje biste trebali uvesti kako biste spriječili napade.

Evo nekoliko načina za prevenciju napada fibrilacije atrija, prema AHA-u:

• izbjegavajte pijenje alkohola u velikim količinama
• ne pijte energetske napitke s visokom koncentracijom kofeina
• upravljajte razinom stresa
• spavajte dovoljno i liječite opstruktivnu apneju u snu
• vježbajte 20 minuta većinu dana u tjednu
• prestanite pušiti ako pušite
• održavajte umjerenu tjelesnu masu.

Također, surađujte sa svojim zdravstvenim timom na upravljanju svim zdravstvenim stanjima koja mogu utjecati na vaše srce, uključujući:

• koronarnu bolest
• srčani udar
• hipertenziju (visoki krvni tlak)
• bolest srčanih zalistaka
• srčanu insuficijenciju.

Razgovarajte s liječnikom o tome što još možete učiniti kako biste održali ili poboljšali zdravlje svojeg srca. 

Pročitajte i ove članke:

• Svaka treća žena suočava se s ovim srčanim oboljenjem nakon menopauze! Evo tko je pod rizikom
• Lagana tjelesna aktivnost može značajno smanjiti rizik od dva kobna stanja! Evo što svaki dan trebate učiniti za svoje zdravlje
• 10 slavnih osoba s nepravilnim srčanim ritmom.

• epizode fibrilacije atrija
• napad fibrilacije atrija
• zaustavljanje fibrilacije atrija

Učitaj više izvora