Reumatske bolesti, poznate i kao reumatizam ili reuma, obuhvaćaju veliku skupinu poremećaja od preko 100 bolesti koje prvenstveno zahvaćaju zglobove, mišiće, ligamente i vezivno tkivo.

Ove bolesti često uključuju upalu, bol i invaliditet, koji značajno utječu na kvalitetu života onih koji od njih pate. Dok su neke reumatske bolesti akutne i kratkotrajne, mnoge su kronične, progresivne i sistemske, što znači da mogu zahvatiti više organa u tijelu.

Reumatske bolesti uključuju stanja poput reumatoidnog artritisa, osteoartritisa, lupusa, gihta, ankilozantnog spondilitisa i fibromialgije. Emocionalni teret života s kroničnom bolešću ne može se podcijeniti. Mnogi pacijenti doživljavaju depresiju, anksioznost i socijalnu izolaciju kao posljedicu svojeg stanja.

U nastavku otkrivamo koje vrste reumatskih bolesti postoje.

Uzroci i čimbenici rizika reumatskih bolesti

Točni uzroci većine reumatskih bolesti nisu do kraja razjašnjeni, iako se vjeruje da su rezultat kombinacije genetskih, okolišnih i imunoloških čimbenika.

Jedan od glavnih čimbenika koji doprinose tome je autoimunost, gdje imunološki sustav pogrešno napada vlastita tkiva tijela. To se događa kod bolesti poput reumatoidnog artritisa i lupusa.

Genetska predispozicija igra značajnu ulogu u mnogim reumatskim bolestima, pri čemu određeni geni povećavaju vjerojatnost razvoja ovih stanja. Čimbenici okoliša poput infekcija, ozljeda i izloženosti toksinima također mogu izazvati ili pogoršati reumatske bolesti.

Osim toga, čimbenici načina života, uključujući pretilost, pušenje i sjedilački način života, mogu povećati rizik od određenih stanja, poput osteoartritisa i gihta. Dob i spol također su važni čimbenici rizika. Iako reumatske bolesti mogu utjecati na ljude svih dobnih skupina, češće su kod starijih osoba zbog prirodnog trošenja zglobova i tkiva.

Žene su posebno osjetljive na autoimune reumatske bolesti, poput lupusa i reumatoidnog artritisa, moguće zbog hormonalnih razlika. Muškarci, s druge strane, imaju veću vjerojatnost da će razviti stanja poput gihta i ankilozantnog spondilitisa.

Vrste reumatskih bolesti

Kada su u pitanju reumatske bolesti i vrste, vrlo su raznolike, s više od 100 različitih stanja koja spadaju u ovu kategoriju. Neki od najčešćih i najpoznatijih tipova uključuju:

• reumatoidni artritis – autoimuni poremećaj karakteriziran kroničnom upalom zglobova; često počinje s malim zglobovima, poput onih u rukama i stopalima, te može dovesti do deformacije zglobova i invaliditeta ako se ne liječi; osim simptoma povezanih sa zglobovima, reumatoidni artritis može utjecati i na druge organe, uključujući srce, pluća i oči
• osteoartritis – najčešći oblik artritisa i prvenstveno je uzrokovan postupnim raspadanjem hrskavice u zglobovima zbog starenja, trošenja ili ozljede; dovodi do boli, ukočenosti i smanjene pokretljivosti, najčešće zahvaćajući zglobove koji nose težinu, poput koljena, kukova i kralježnice
• lupus (sistemski eritematozni lupus ili SLE) – sistemska autoimuna bolest koja može utjecati na više organa, uključujući kožu, bubrege, srce i mozak; karakteriziraju ga razdoblja pogoršanja i remisije, sa simptomima poput bolova u zglobovima, kožnih osipa i umora
• giht – uzrokovan je nakupljanjem kristala mokraćne kiseline u zglobovima, što dovodi do iznenadnih i teških epizoda boli, oticanja i crvenila; obično zahvaća palac na nozi, ali se može pojaviti i u drugim zglobovima
• ankilozantni spondilitis – vrsta upalnog artritisa koji prvenstveno zahvaća kralježnicu i sakroilijačne zglobove; s vremenom može dovesti do spajanja kralježaka, uzrokujući ukočenost i smanjenu pokretljivost
• fibromialgija – kronično stanje karakterizirano raširenom boli, umorom i osjetljivošću na dodir u određenim dijelovima tijela; iako nije klasificirana kao upalno stanje, dijeli mnoge simptome s reumatskim bolestima i često je liječe reumatolozi.

Simptomi i dijagnoza reumatskih bolesti

Simptomi se mogu uvelike razlikovati ovisno o specifičnoj reumatskoj bolesti, ali uobičajene značajke uključuju bol u zglobovima, oticanje, ukočenost i smanjeni opseg pokreta. Upalne reumatske bolesti također mogu uzrokovati sistemske simptome poput:

• umora
• vrućice
• gubitka težine
• osip na koži
• suhe oči
• slabost mišića.

Dijagnosticiranje reumatskih bolesti može biti izazovno zbog preklapajućih simptoma i širokog raspona stanja u ovoj kategoriji.

Krvne pretrage mogu otkriti markere upale (kao što su C-reaktivni protein i brzina sedimentacije eritrocita) i autoantitijela (kao što su reumatoidni faktor i antinuklearna antitijela). Radiološke pretrage poput rendgenskih snimaka, magnetske rezonancije i ultrazvuka koriste se za procjenu oštećenja zglobova i upale.

Mnogi se pacijenti pitaju kako se radi reuma test. Iako ne postoji jedan univerzalan test za reumu, krvne pretrage poput reumatoidnog faktora, anti-CCP antitijela i ESR-a često se koriste za otkrivanje upale i autoimunih procesa u tijelu.

Liječenje reumatskih bolesti

Iako ne postoji definitivan lijek za većinu reumatskih bolesti, dostupni su učinkoviti tretmani za upravljanje simptomima, sprječavanje progresije i poboljšanje kvalitete života. Planovi liječenja obično su prilagođeni pojedincu i mogu uključivati ​​kombinaciju lijekova, promjena načina života, fizikalne terapije i kirurških zahvata. Lijekovi uključuju:

• nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) obično se koriste za ublažavanje boli i smanjenje upale
• antireumatski lijekovi koji modificiraju tijek bolesti (DMARD), poput metotreksata, koriste se za usporavanje napredovanja bolesti kod stanja poput reumatoidnog artritisa i lupusa
• biološke terapije, koje ciljaju specifične komponente imunološkog sustava, revolucionirale su liječenje autoimunih reumatskih bolesti
• kortikosteroidi se koriste za liječenje teške upale, ali se općenito propisuju za kratkotrajnu upotrebu zbog nuspojava.

Vježbanje, kontrola tjelesne težine i zdrava prehrana ključni su za upravljanje reumatskim bolestima. Aktivnosti niskog intenziteta, poput plivanja i joge, mogu poboljšati pokretljivost zglobova i smanjiti ukočenost. Izbjegavanje pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola također može pomoći u sprječavanju napredovanja bolesti.

Fizikalna terapija može pomoći u poboljšanju snage, fleksibilnosti i funkcije zglobova. Radna terapija također može biti korisna za pacijente kojima je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima.

U slučajevima teškog oštećenja zglobova, kirurške intervencije poput zamjene ili popravka zgloba mogu biti potrebne kako bi se vratila funkcija i ublažila bol.

Pročitajte i ove članke:

• Simptomi reumatskih bolesti: Nije bol jedina! Liječnik otkriva kako prepoznati ova stanja
• Autoimune bolesti: Imamo popis 13 najčešćih
• Studija otkrila da dim roštilja, peći na drva, duhana i prometa može uzrokovati sve rašireniju bolest.

• kako se radi reuma test
• reumatske bolesti - vrste
• upalne reumatske bolesti
• vrste reumatskih bolesti

Učitaj više izvora