Visinska bolest je poremećaj koji predstavlja skup različitih znakova i simptoma uzrokovanih manjkom kisika na velikim visinama.

Tijekom boravka na velikim visinama (najčešće iznad 2.500 mnv), organizam doživljava različite promjene koje se mogu zakomplicirati i rezultirati nastankom visinske bolesti. Mnogi smatraju da je visinska bolest zapravo strah od visine (akrofobija), ali je riječ o potpuno različitim vrstama poremećaja koji nemaju veze jedan s drugim.

Uzroci visinske bolesti

Penjanjem se atmosferski tlak smanjuje zbog čega dolazi do smanjenja raspoloživog kisika za disanje na velikim nadmorskim visinama. Svaki udisaj postaje teži jer sadrži sve manje kisika, što znači da osoba diše sve brže i dublje, a to može utjecati na tijelo na različite načine.

Krajnji učinak boravka na visokim nadmorskim visinama je povećanje koncentracije crvenih krvnih stanica u organizmu kako bi prenosile više kisika u tkiva, što uzrokuje povećanje gustoće krvi.

Također, visoka nadmorska visina i niski tlak mogu uzrokovati istjecanje tekućine iz kapilara, što može rezultirati nakupljanjem tekućine u plućima i mozgu, a to može dovesti do opasnih i smrtonosnih posljedica. Kako bi se to izbjeglo, ključna je adekvatna i postupna aklimatizacija.

Kada se javlja visinska bolest?

Visinska bolest najčešće se javlja tijekom planinarenja ili putovanja zrakoplovom. Na pojavu visinske bolesti mogu utjecati mnogi čimbenici, kao što su:

• brzina uspona – ako se osoba prebrzo penje, prije će doći do nastanka različitih promjena
• nadmorska visina – najčešće visina od 2.500 m i više utječe na razvoj visinske bolesti
• visina na kojoj osoba spava – trebalo bi spavati na nižim visinama
• individualna osjetljivost na visine – jako su važne individualne razlike jer dobra tjelesna forma ne znači otpornost na visinsku bolest, čak povećava šansu nastanka jer se osoba često brže penje nego da nije utrenirana.

Aklimatizacija

Aklimatizacija je proces prilagođavanja tijela na promjene okoliša u kojem se nalazi. U ovom slučaju, to znači da se tijelo mora prilagoditi na smanjene količine kisika te da mora uravnotežiti promjene tjelesnih tekućina u organizmu.

Ljudi koji provode više vremena na visokim nadmorskim visinama brže se prilagode, odnosno aklimatiziraju. Nadbubrežna žlijezda stimulirana je niskom koncentracijom kisika u krvi na proizvodnju eritropoetina, hormona koji potiče stvaranje crvenih krvnih stanica za prijenos molekula kisika, zbog čega dolazi do povećanja gustoće krvi. Međutim, za prilagodbu je potrebno čak nekoliko tjedana.

Visinska bolest – simptomi

Već na visini od 1.500 m ljudi mogu osjećati određene fiziološke promjene, no one najčešće ne predstavljaju visinsku bolest. Pravi simptomi javljaju se tek kad osoba dođe na nadmorsku visinu od minimalno 2.500 m. Neki od najčešćih simptoma koji se prvi javljaju su:

• ubrzano i otežano disanje
• mučnina
• vrtoglavica
• glavobolja
• problemi sa spavanjem
• otekline udova
• cijanoza (plavkasto oboljenje kože, usana i noktiju).

Svi ovi simptomi pokazatelji su akutne visinske bolesti, najčešćeg i najjednostavnijeg oblika visinske bolesti koji se može razviti u teže oblike bolesti ako osoba nastavi s usponom.

Visinska bolest – komplikacije

Kod većine ljudi u početku se razvije akutna visinska bolest koja predstavlja najjednostavniji oblik visinske bolesti koji se može riješiti poduzimanjem mjera kao što su odmor i prestanak s usponom. Međutim, ako osoba ne posluša znakove koje joj tijelo daje i nastavi s penjanjem, može doći do razvoja težih oblika ove bolesti koji čak mogu uzrokovati smrt, a neke od tih komplikacija su:

• plućni edem zbog velike visine – ozbiljniji oblik visinske bolesti kod kojeg dolazi do nakupljanja tekućine u plućima 24 – 96 sati nakon uspona na nadmorsku visinu od minimalno 2.700 m, a najčešći je kod muškaraca i djece u obliku iskašljaja koji je nerijetko krvav i uz povišenu tjelesnu temperaturu
• edem mozga zbog velike visine – jedan od najozbiljnijih oblika visinske bolesti kod kojeg dolazi do nakupljanja tekućine u mozgu 24 – 96 sati nakon dolaska na visoku nadmorsku visinu, a prvi pokazatelji su poteškoće pri hodanju (ataksija), teške glavobolje, halucinacije, poremećaji prosuđivanja i opažanja
• edem zbog visine – oblik visinske bolesti koji je uzrokovan promjenom raspodjele soli u organizmu, zbog čega dolazi do oteklina šaka, stopala i lica pri buđenju na visokoj nadmorskoj visini
• subakutna visinska bolest – oblik visinske bolesti koji predstavlja stanje zatajenja srca zbog velikog nakupljanja tekućine u plućima, trbuhu i nogama
• kronična visinska bolest (Mongeova bolest) – vrsta visinske bolesti koja se razvija postupno kod ljudi koji mjesecima borave na visokim nadmorskim visinama ili pak žive na takvim mjestima, a često može rezultirati krvnim ugrušcima, zatajenjem srca i poteškoćama u kretanju.

Visinska bolest – iskustva i liječenje

Ako je riječ o akutnoj visinskoj bolesti, simptomi mogu nestati kroz jedan ili dva dana uz pijenje dovoljno dodatne tekućine. Međutim, ako je stanje teže, postoje neki lijekovi za visinsku bolest koji mogu olakšati uspone na visoke nadmorske visine. 

Ibuprofen može olakšati samo glavobolju, a acetazolamid i deksametazon predstavljaju tablete protiv visinske bolesti koje mogu olakšati mnoge gore navedene simptome, ali samo uz uzimanje dovoljno tekućine.

Međutim, komplikacije visinske bolesti kao što su plućni edem ili edem mozga mogu značajno ugroziti život osobe. Osobu nikako ne smijete ostaviti samu ako primijetite da se razvija neki od ovih oblika bolesti, a nužno je premještanje na nižu visinu.

Lijekovi protiv visinske bolesti kod ovih oblika su nifedipin ili deksametazon, čiji brzi učinci traju samo nekoliko sati, ali uz to svakako morate osobu spustiti na nižu nadmorsku visinu. Bilo kakvo odgađanje spuštanja osobe može rezultirati smrću.

Oporavak od visinske bolesti

Nakon spuštanja na nižu nadmorsku visinu, ljudi s bilo kojim oblikom i komplikacijom visinske bolesti oporavljaju se, a taj oporavak je uglavnom brz.

U slučaju da ne dođe do oporavka, vrlo je vjerojatno u pitanju neki drugi problem u pozadini visinske bolesti koji treba dodatno istražiti, stoga je nužan odlazak liječniku kako bi se precizno utvrdilo stanje osobe.

Visinska bolest – prevencija

Kako bi se potaknula aklimatizacija, odnosno proces prilagodbe tijela na visinu, potrebno je poduzeti određene mjere koje mogu pomoći osobi pri usponu na visoke nadmorske visine:

• redovito uzimajte odmore pri usponu na visoke nadmorske visine
• nemojte se prebrzo penjati, pogotovo ako osjećate da ostajete bez daha
• iznad 3.000 m je potreban odmor od minimalno jednog dana kako bi se nastavilo s penjanjem
• ako se penjete na visine iznad 3.000 m, visinu na kojoj spavate povećavajte samo 300 – 600 m na dan
• uvijek imajte uz sebe lijekove koji mogu trenutno pomoći pri nastanku mogućih simptoma
• najbolji lijek protiv visinske bolesti koji trebate odmah uzeti je spuštanje na niže nadmorske visine
• ako simptomi ne prolaze unatoč lijekovima ili odmoru, odgodite daljnje uspone i spustite se što prije.

Pročitajte i ove članke:

• Planinarenje za početnike: Rekreacija za tijelo i um! Ako tek krećete u planine, evo koja vam oprema treba, kojim stazama krenuti i čega se držati
• Aplikacije za planinarenje: “Digitalni suputnici” za sigurnu i nezaboravnu planinarsku avanturu! Evo kako odabrati najbolju za svoje potrebe
• Lagane planinarske staze: Manje fizičkog stresa za tijelo, a više uživanja u prirodi! Imamo popis najlakših ruta u Hrvatskoj i susjedstvu.

• cijanoza
• edemi
• kronična visinska bolest
• penjanje
• planinarenje
• visinska bolest