Upala ždrijela i mandula

Gnojna angina: Simptomi koji pokazuju da se radi o kroničnom problemu, a ne običnoj upali

2 komentara
5 min čitanja

Kreni Zdravo

Gnojna angina ili faringitis je akutni upalni sindrom grla čiji su uzročnici razni mikroorganizmi. Riječ je o upali koja zahvaća ždrijelo i krajnike (tonzile, mandule). Zbog toga se upotrebljava i naziv “tonzilofaringitis“.

Angina je česta upala koja u velikoj mjeri pogađa malu djecu, ali i odrasle. Javlja se bol u stražnjoj stijenci ždrijela prilikom gutanja ili bez njega. Budući da se javlja tijekom hladnijih mjeseci, možemo je slobodno nazvati “sezonskim oboljenjem”.

Gnojna angina – uzrok

Angina prema nastanku može biti primarna i sekundarna. Primarna angina je samostalna bolest koju karakterizira upala u samom ždrijelu. Takve su streptokokna (gnojna angina – streptokok), Plaut-Vincentova, difterična i tularemična angina.

Sekundarne angine javljaju se kao posljedica komplikacije neke druge bolesti, koja doprinosi slabljenju imuniteta. Najčešće je riječ o virusnim infekcijama gornjih dišnih putova.

Gnojna angina – zaraznost

Većina uzroka je zarazne prirode. Daleko najčešće je uzrokovana virusom (virusna gnojna angina) ili bakterijom (gnojna angina – bakterija). Rjeđi uzroci su apsces (nakupine gnoja) te epiglotitis (infekcija nepčane resice). Epiglotitis je češći u djece, ali se javlja i u odraslih.

Glavne karakteristike faringitisa su bol u grlu, poteškoće s gutanjem, glavobolja, promjene na krajnicima, obloženost jezika te povećanje regionalnih limfnih čvorova.

Kada je u pitanju gnojna angina, inkubacija bolesti je kratka, otprilike 1 – 3 dana. Upala je većinom uvjetovana oslabljenim imunitetom te je često praćena i povišenom tjelesnom temperaturom. Prenosi se kapljičnim putem sa zaražene osobe koja kašljanjem, kihanjem ili govorom izbacuje uzročnike bolesti u svoju okolinu.

Preboljena angina ostavlja kratkotrajan imunitet – od ove bolesti se može oboljeti mnogo puta.

Angina je upala čije je liječenje simptomatsko. Terapija je specifična i ovisi o uzročniku. Simptomatskom terapijom se pacijentu pomaže da lakše ublaži i svlada simptome bolesti.

Krajnici ili tonzile su dvije žlijezde smještene u stražnjem dijelu grla. One su dio imunološkog i limfnog sustava. Njihov je zadatak sprječavanje prodora bakterija i virusa u organizam. Zbog toga se liječnici ne odlučuju lako za njihovo uklanjanje. No, kad gnojna angina poprimi kroničan oblik, to postaje nužno.

Gnojna angina – simptomi

Simptomi gnojne angine su:

bol u grlu koja se može proširiti na uši i otežati gutanje
crvenilo u grlu
uvećani krajnici s bijelim mrljama na sebi
neugodan zadah
gubitak apetita
povišena tjelesna temperatura iznad 38,5 °C (može se javiti i gnojna angina bez temperature)
otečene limfne žlijezde ispod vilice i na vratu
glavobolja
gubitak glasa ili promjene u glasu
osip na koži ili u ustima
curenje iz nosa i kašalj (gnojna angina i kašalj)
crvenilo i oteklina mekog nepca
upala sluznice očiju
mučnina i povraćanje
umor
bolovi u trbuhu (kod djece).

Gnojna angina kod djece

Upali krajnika najviše su podložna upravo djeca, i to najčešće ona do tri godine. S obzirom na to da dio vremena provode u vrtiću ili u školi s drugom djecom, posebno su osjetljivi na sve zarazne bolesti, pa tako i ovu.

Veći broj kliconoša je zapažen u zatvorenim kolektivima poput škola, dječjih domova ili vrtića, pogotovo u zimskim mjesecima.

Ako vaše dijete ima gnojnu anginu više puta u godini, riječ je o akutnoj upali. Ako pak ima gnojnu anginu duže od tri mjeseca, radi se o kroničnoj upali.

Često prehlada koja se ne liječi prijeđe u upalu uha te tako olakšava širenje upale kroz nosnu šupljinu na grlo (gnojna angina grla). Na gnojnu anginu može upućivati i uvećana slezena koja kod djece može uzrokovati bolove u trbuhu i mučninu.

Kada je u pitanju liječenje, najvažnije je da pomognete svojem djetetu da se odmori i što prije vrati svakodnevnim aktivnostima.

Također, potaknite ga da jede i pije. S obzirom na bol u grlu kruta hrana ne dolazi u obzir, a ne preporučuju se ni topla hrana i piće. Ponudite mu sladoled i hladne tekućine.

Osobito obratite pažnju na unos tekućine kako biste spriječili dehidraciju. Najbolji izbor su voćni sokovi i mineralna voda. Pomoći mu možete i tako da mu ispirete grlo toplom slanom vodom, ali i sprječavanjem daljnjeg širenja bakterija pomoću redovite higijene.

Dijete se može vratiti u školu ili vrtić kada se bude osjećalo bolje ili barem jedan dan nakon što temperatura padne.

Gnojna angina kod odraslih

Osim kod djece, ova je bolest česta i kod odraslih s oslabljenim imunitetom. Zanimljivo je da ne pogađa stariju populaciju. Dob oboljelih najčešće ne prelazi 35 godina.

Dijagnoza se postavlja pomoću brisa grla ili krvne slike. Bris se radi ako se sumnja na bakterijsku upalu, a krvna slika otklanja sumnju radi li se o virusnoj ili bakterijskoj upali.

Kad je u pitanju gnojna angina grla, uvijek se propisuje antibiotik. Za odrasle vrijedi slično kao i za djecu. Važno je da mirujete, pijete puno tekućine te izbjegavate jako začinjenu i krutu hranu. Hranite se juhama, pireom i kašama.

Glavni tretman za gnojnu anginu kod odraslih podrazumijeva primanje antibakterijskih lijekova, koji smanjuju rizik od reumatske groznice, pomoću šprice s iglom. Ako vam je propisan antibiotik (gnojna angina – antibiotik), a nakon tri dana nema vidljivog napretka, potrebno ga je promijeniti.

Gnojna angina – prijenos

Gnojna angina je zarazna infektivna bolest koja se prenosi na nekoliko načina:

zrakom, kapljičnim putem, od bolesne osobe ili kliconoše
aktivacijom “vlastitih” mikroorganizama u tijelu nakon slabljenja imunološkog sustava
utjecajem okolinskih čimbenika – hipotermije, udisanje prašine i dima iz raznih izvora.

Na razvoj gnojne angine mogu utjecati neka druga zdravstvena stanja, kao što su prehlada, bolesti desni i karijes, pušenje i konzumacija alkohola te traumatska ozljeda krajnika.

gnojna angina bez antibiotika — FOTO: Shutterstock

Gnojna angina – liječenje

Neke metode liječenja već su spomenute. Kod velike većine ljudi virusne infekcije potrebno je tretirati samo paracetamolom (gnojna angina bez antibiotika) kako bi se snizila povišena tjelesna temperatura (gnojna angina bez antibiotika).

Aspirin je također koristan, ali djeca mlađa od 16 godina ga ne bi trebala piti.

Kada je u pitanju bakterijska infekcija i propisani su vam antibiotici, važno je do kraja popiti propisanu dozu (gnojna angina – lijek).

Istraživanje provedeno u ambulantama opće/obiteljske medicine Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije dalo je sljedeće rezultate kada je riječ o primjeni antibiotika.

Najkorišteniji antibiotik bio je amoksicilin s klavulanskom kiselinom korišten u 34,4 % slučajeva. Amoksicilin je bio propisan u 20 % slučajeva, a azitromicin u 17,8 % slučajeva. Penicilini su korišteni u samo 14,5 % slučajeva, premda su preporučeni kao prva linija terapije u liječenju gnojne angine.

Antibiotike pažljivo koristite, osobit oprez savjetuje se alergičarima, trudnicama (kada se pojavi gnojna angina kod trudnica) i osobama kod kojih postoje nepravilnosti u radu bubrega i jetre.

U liječenju bakterijske infekcije nemojte koristiti tuđe antibiotike koje vam nije propisao vaš liječnik.

Kada je u pitanju gnojna angina, ispiranje grla može pomoći u ublažavanju simptoma uz odgovarajuću terapiju.

Gnojna angina – trajanje

Uklanjanje krajnika potrebno je kod onih pacijenata koji pate od ponovljenih teških i dugotrajnih infekcija. Ako ste imali dugotrajnu gnojnu anginu više od pet puta u jednoj godini, možda ćete morati vaditi krajnike. No, danas se ta praksa provodi znatno rjeđe nego prije.

Najbolja preporuka za brz oporavak svakako su topao čaj i barem petodnevni odmor. Nemojte ih zanemariti.

Pročitajte i ove članke: