Crvenilo koje se širi poput plamena, osjećaj topline, napetosti i boli – nije obična iritacija kože. To je crveni vjetar, poznat i kao erizipel, ozbiljna kožna infekcija koju izazivaju bakterije, najčešće streptokoki. 

Iako medicina danas ima svoju prvu liniju obrane – antibiotike – narodni lijek za crveni vjetar se kroz povijest često koristio kao “potpora” i za umirenje simptoma.

U ovom članku otkrivamo kako nam priroda i narodna tradicija pomažu kod iscjeljenja, ali i zašto nikad ne trebamo ignorirati simptome erizipela.

Iako se o ovoj bolesti slikovitog imena “crveni vjetar” čitalo u starim knjigama, i danas nas ova infekcija može neugodno iznenaditi jer može pogoditi svakoga, a osobito osobe s oslabljenim imunitetom, kroničnim bolestima ili otvorenim ranama na koži.

Prema zapadnoj medicini erizipel ili crveni vjetar je akutna bakterijska infekcija kože i potkožnog tkiva. Najčešće ga uzrokuje streptokok bakterija grupe A, koja ulazi u tijelo kroz oštećenu kožu. Simptomi se najčešće pojavljuju na licu ili potkoljenici, ali infekcija se može javiti bilo gdje na tijelu.

Najčešći uzroci i faktori rizika uključuju:

• male otvorene rane, ogrebotine ili posjekotine na koži
• pukotina na peti, puknuti žulj
• gljivične infekcije stopala (npr. atletsko stopalo)
• proširene vene, limfedem ili drugi problemi s cirkulacijom
• oslabljen imunitet (npr. zbog dijabetesa, starije dobi ili kroničnih bolesti)
• kožne bolesti poput ekcema ili psorijaze koje oštećuju zaštitni sloj kože
• oštećena koža kod dijabetičara i starijih osoba.

 Simptomi crvenog vjetra su:

• naglo crvenilo kože, oštro ograničeno linijom
• toplo i nježno na dodir
• oticanje i zategnutost kože na zahvaćenom području
• bol ili osjećaj pečenja
• povišena tjelesna temperatura i zimica
• opća slabost, umor i malaksalost
• kod težih slučajeva – mjehurići, gnoj, čak i površinske rane.

Liječenje prema zapadnoj medicini

Prvi korak kod sumnje na crveni vjetar je da odmah posjetite liječnika. Budući da je riječ o bakterijskoj infekciji, standardna terapija uključuje:

• oralne antibiotike (najčešće penicilin ili amoksicilin)
• antipiretike (lijekovi za snižavanje temperature)
• mirovanje, uzdignuti položaj noge (ako je ona zahvaćena)
• dovoljan unos tekućine
• u težim slučajevima hospitalizacija i intravenska terapija.

Važno je dovršiti cijelu terapiju antibiotikom, čak i ako simptomi nestanu prije kraja liječenja, kako bi se spriječilo vraćanje infekcije ili komplikacije poput širenja bakterije u krvotok (sepsa).

Narodni lijek za crveni vjetar iz kućne apoteke naših baka

Narodna medicina nudi razne prirodne načine za ublažavanje simptoma, njegovanje kože i podršku organizmu u procesu oporavka.

Kreme i melemi za crveni vjetar

Krema za crveni vjetar često je u narodu bila prva pomoć kad ljekarna nije bila nadohvat ruke. Osim poznatih obloga, postojale su i domaće masti koje su se pripremale s puno pažnje, na bazi prirodnih sastojaka.

1. Krema od nevena

Jedan od najpoznatijih melema je krema od nevena koju su naše bake spravljale tako što bi svježe ili suhe cvjetove nevena kuhale u svinjskoj masti ili pčelinjem vosku. Ta mast je čuvala kožu, umirivala upalu i poticala zacjeljivanje. Danas se slične kreme mogu naći u biljnim ljekarnama, a i dalje su jednako učinkovite.

Nevenova mast je poznata po protuupalnom i regenerativnom djelovanju. Svojim nježnim djelovanjem smiruje kožu, pomaže u njezinom obnavljanju i smanjuje mogućnost stvaranja ožiljaka.

Rastopite dvije jušne žlice svinjske masti (ili kokosovog ulja), dodajte jušnu žlicu osušenih cvjetova nevena i malo gospine trave.

Kuhajte na laganoj vatri 15 minuta, procijedite i ostavite da se stvrdne. Čuvajte u staklenci na hladnom mjestu. Nježno mažite 2 – 3 puta dnevno kad koža nije ispucala.

2. Ulje gospine trave

Još jedan narodni recept uključuje ulje gospine trave (kantarionovo ulje), koje se maže izravno na zahvaćeno područje nakon što upala počne jenjavati. Gospina trava njeguje kožu, a njezino ulje se koristi kod rana, opeklina i iritacija.

Kod crvenog vjetra može pomoći u fazi kada koža počinje zacijeljivati. Djeluje regenerativno i ublažava neugodu.

3. Krema od propolisa i meda

U nekim krajevima i domaćinstvima koristila se i domaća krema od propolisa i meda, miješana s malo svinjske masti – kao prirodni antibiotik u obliku masti.

Ova kombinacija nije pogodna za otvorene rane, ali za suhu i nadraženu kožu može biti izuzetno korisna u kasnijoj fazi oporavka. Također, može pomoći u zaštiti kože od dodatnih infekcija, pogotovo ako je površina oslabljena ili suha.

Oblozi iz naroda – provjereni saveznici

Oblozi su možda i najstariji oblik liječenja koji su s vremenom dokazali svoju učinkovitost. Kod iritacija kože kao narodni lijek za crveni vjetar najčešće se koriste sljedeći oblozi.

1. Oblog od crnog vina

Jedan od najčešće korištenih narodnih pripravaka za crveni vjetar je oblog od crnog vina. Naši stari su gazu natapali prirodnim crnim vinom, rashladili ga i stavljali na crvenu, upaljenu kožu nekoliko puta dnevno. Ovaj oblog hladi kožu, smiruje upalu i umanjuje osjećaj žarenja.

Gazu natopljenu vinom lagano rashladite i stavite 15 minuta da djeluje. Ponovite triput dnevno.

2. Sirov kupusov list

Još jedan poznati narodni lijek je sirov kupusov list. Svježi listovi se malo zgnječe da puste sok, zatim se stavljaju izravno na zahvaćeno područje i drže nekoliko sati.

Kupus ima sposobnost da “povuče toplinu” i smanji oticanje, čime olakšava neugodu. Istovremeno hrani kožu svojim ljekovitim svojstvima. Zgnječeni list kupusa stavite na zahvaćeno područje, fiksirajte zavojem i držite par sati dok se list ne osuši.

3. Oblog od pečenog luka

Vrlo je koristan i oblog od pečenog luka. Luk se kratko peče, zatim se zamota u gazu i stavlja kao topao oblog na bolno mjesto.

Njegova prirodna protuupalna i antibakterijska svojstva djeluju kao blagi, ali učinkoviti antiseptik. Topli luk zamotan u gazu koristite kao oblog 1 – 2 puta dnevno.

Biljni čajevi – podrška iznutra

Crveni vjetar ne pogađa samo kožu i često je znak da tijelu treba dodatna pomoć iznutra. Zato su se uz obloge i kreme koristili čajevi koji jačaju imunitet, smiruju upalu i pomažu u detoksikaciji.

Stolisnik je biljka koju su naše bake jako cijenile i često koristile zbog snažnog protuupalnog djelovanja. Čaj od stolisnika pomaže kod čišćenja krvi i jača otpornost organizma.

Uz njega se često pio i čaj od preslice koji potiče izlučivanje viška tekućine i pomaže organizmu da se pročisti. Kopriva je savršen dio ovog trojca jer čisti krv i podržava imunološki sustavu. Dvije tople šalice čaja dnevno odlična su potpora organizmu dok se bori s infekcijom.

Kako izgleda prirodna rutina kod crvenog vjetra?

Ujutro se preporučuje blago pranje zahvaćenog područja kože ohlađenom prokuhanom vodom i nanošenje tankog sloja nevenove masti.

Tijekom dana možete koristiti jedan od obloga – od kupusa, vina ili pečenog luka – ovisno o stanju kože. Navečer, uz šalicu biljnog čaja možete nanijeti ulje od kantariona i dati koži vremena za odmor i regeneraciju.

Kad se spoje znanost i tradicija, tijelo dobiva najviše što može – učinkovitu terapiju i njegu koja liječi i iznutra i izvana. Priroda ne liječi umjesto nas, ona liječi s nama, a odmor, melemi i vrijeme za iscjeljenje – to je sve što upaljena koža želi.

Pročitajte i ove članke:

• Erizipel ili crveni vjetar – što je i kako se liječi
• Kada tijelo šalje poruku: Kako koža reagira na pad imuniteta? 
• Streptokok kod djece – najčešće infekcije.

• krema za crveni vjetar
• narodni lijek za crveni vjetar

Učitaj više izvora