Klimatske promjene sve se češće spominju kao jedan od najvećih izazova današnjice.

Iako pojedini političari, poput američkog predsjednika Donalda Trumpa, dovode u pitanje njihovu stvarnost ili umanjuju njihov značaj, velika većina znanstvenika slaže se u jednom – klimatske promjene su stvarne i predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi.

Osam načina na koje klimatske promjene utječu na vaše zdravlje (i što možete učiniti)

Ako vas brine kako klimatske promjene mogu utjecati na vaše zdravlje i zdravlje vaše obitelji, važno je biti informiran. U nastavku donosimo osam važnih zdravstvenih problema povezanih s klimatskim promjenama te savjete kako se možete zaštititi.

1. Ekstremne vrućine postaju sve opasnije

Jedna od najvidljivijih posljedica klimatskih promjena su sve češći i intenzivniji toplinski valovi. U posljednjih nekoliko desetljeća oni su postali češći, dugotrajniji i topliji.

Ekstremna vrućina već sada uzrokuje više smrti nego bilo koja druga vrsta ekstremnog vremena. U posljednjih 25 godina broj smrtnih slučajeva povezanih s toplinom – primjerice zbog toplinskog udara – više se nego udvostručio.

Visoke temperature posebno su opasne noću. Ako noći ostanu vrlo tople, tijelo se ne može dovoljno rashladiti tijekom sna, što povećava rizik od zdravstvenih komplikacija, osobito kod starijih osoba.

Vrućina dodatno opterećuje i kardiovaskularni sustav te može povećati rizik od srčanog i moždanog udara, pogoršati zatajenje srca te utjecati na djelovanje nekih lijekova.

Evo što možete učiniti:

• pijte dovoljno vode tijekom dana
• izbjegavajte boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana
• potražite hlad i nosite laganu odjeću
• ako imate kronične bolesti, razgovarajte s liječnikom o tome kako visoke temperature mogu utjecati na vaše stanje.

2. Više temperature mogu narušiti kvalitetu sna

Znanstvena istraživanja pokazuju da više noćne temperature mogu skratiti trajanje sna, uzrokovati češća buđenja te smanjiti vrijeme provedeno u dubokom i REM snu – fazama ključnima za pamćenje, raspoloženje i oporavak tijela.

Problem je posebno izražen u gradovima gdje asfalt i zgrade zadržavaju toplinu i nakon zalaska sunca.

Evo što možete učiniti:

• ako je moguće, koristite klima uređaj
• uključite ventilator tijekom noći
• istuširajte se mlakom vodom prije spavanja
• koristite laganu posteljinu od prirodnih materijala.

3. Dim od požara pogoršava bolesti dišnog sustava

Sve više temperature i dugotrajne suše povećavaju rizik od velikih šumskih požara. Posljedica je i veća količina dima u zraku.

Dim od požara prodire duboko u pluća i može pogoršati bolesti poput astme i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Osim toga, može dodatno opteretiti srce.

Dugotrajna izloženost dimu povezuje se i s većim rizikom od srčanih bolesti, raka te problema s mentalnim zdravljem poput anksioznosti i depresije.

Evo što možete učiniti:

• pratite kvalitetu zraka u svojoj okolini
• tijekom dana s lošom kvalitetom zraka ostanite u zatvorenom prostoru
• izbjegavajte otvaranje prozora kada je razina dima visoka.

4. Zagađenje zraka povećava rizik od srčanih i plućnih bolesti

Sagorijevanje fosilnih goriva oslobađa stakleničke plinove, ali i sitne čestice zagađenja poznate kao PM2.5.

Te mikroskopske čestice povezane su s:

• napadima astme
• pogoršanjem KOPB-a
• srčanim udarom
• moždanim udarom.

Zagađenje zraka može uzrokovati upale u organizmu i oštetiti krvne žile, što negativno utječe ne samo na pluća već i na srce, mozak i bubrege.

Evo što možete učiniti:

• koristite pročišćivač zraka u zatvorenim prostorima
• izbjegavajte boravak vani kada je kvaliteta zraka loša
• ako morate izaći, razmislite o nošenju zaštitne maske.

5. Poplave i oluje povećavaju rizik od ozljeda i psiholoških problema

Globalno zatopljenje povećava intenzitet i učestalost oluja te obilnih padalina, što dovodi do češćih poplava.

Poplave mogu uzrokovati ozljede, infekcije koje se prenose vodom te velike materijalne štete.

Osim fizičkih posljedica, mogu ostaviti i dugotrajne psihološke posljedice. Istraživanja pokazuju da se nakon velikih poplava povećava rizik od anksioznosti, depresije pa čak i suicidalnih misli.

Evo što možete učiniti:

• izradite obiteljski plan za slučaj prirodne katastrofe
• osigurajte rezervu važnih lijekova
• razgovarajte s članovima obitelji o planu evakuacije.

6. Toplije vrijeme pogoduje širenju zaraznih bolesti

Rast temperature i promjene u količini padalina mogu stvoriti povoljne uvjete za širenje komaraca i krpelja – prijenosnika mnogih bolesti.

Zbog toga se bolesti poput ovih mogu pojaviti i u područjima gdje prije nisu bile prisutne:

• malarije
• denga groznice
• lajmske bolesti.

Toplije temperature također mogu ubrzati razmnožavanje bakterija koje uzrokuju trovanje hranom.

Evo što možete učiniti:

• nosite odjeću koja pokriva većinu kože u područjima s mnogo komaraca ili krpelja
• koristite repelente protiv insekata
• provjerite kožu nakon boravka u prirodi.

7. Više peludi može pogoršati alergije i kožne bolesti

Više temperature i veća koncentracija ugljikova dioksida potiču biljke na proizvodnju veće količine peludi.

Zbog toga mnogi ljudi primjećuju da su:

• sezonske alergije jače
• sezona alergija dulja.

Znanstvenici procjenjuju da bi do 2040. prosječna količina peludi mogla biti više nego dvostruko veća nego početkom stoljeća.

Također, postoje dokazi da povećana izloženost alergenima i zagađenju može pogoršati atopijski dermatitis (ekcem).

Evo što možete učiniti:

• planirajte aktivnosti na otvorenom kada je razina peludi niža
• razgovarajte s liječnikom o terapiji za alergije
• redovito provjetravajte i čistite životni prostor.

8. Zagađenje zraka može povećati rizik od Alzheimerove bolesti

Sve je više dokaza da dugotrajna izloženost sitnim česticama zagađenja zraka može povećati rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.

Te čestice mogu potaknuti upalne procese u organizmu i oštetiti krvne žile, što se povezuje s neurodegenerativnim bolestima.

Znanstvenici smatraju da bi poboljšanje kvalitete zraka moglo biti važan korak u prevenciji demencije.

Evo što možete učiniti:

• ograničite boravak na otvorenom kada je zrak zagađen
• koristite pročišćivače zraka u domu
• po potrebi nosite zaštitnu masku.

Kako dodatno zaštititi zdravlje?

Osim izbjegavanja izloženosti ekstremnim vremenskim uvjetima i zagađenju, postoje i svakodnevne navike koje mogu smanjiti negativan utjecaj klimatskih promjena na vaše zdravlje.

Poboljšajte kvalitetu zraka u domu

Koristite pročišćivače zraka i izbjegavajte paljenje svijeća ili peći na drva kada je kvaliteta zraka loša.

Razmislite o načinu prijevoza

Hodanje, vožnja bicikla ili korištenje javnog prijevoza mogu smanjiti izloženost zagađenju i istovremeno poboljšati zdravlje srca.

Smanjite otpad i birajte zdraviju prehranu

Jedite više biljnih namirnica, bacajte manje hrane i birajte proizvode s manje ambalaže.

Brinite o mentalnom zdravlju

Klimatske promjene mogu izazvati osjećaje straha, tuge ili tjeskobe. Ako primijetite da vas te brige previše opterećuju, razgovor s terapeutom ili savjetnikom može pomoći.

Pročitajte i ove članke:

• Klimatske promjene utječu na mentalno zdravlje! Psihologinja otkriva kakve tragove ostavljaju na našem mozgu i kako na to možemo utjecati
• Klimatske promjene mogu utjecati na ovo stanje kože! Evo što poručuju dermatolozi
• Klimatski skepticizam: Umanjuje čovjekov utjecaj na klimu i rad znanstvenika! Psihologinja otkriva zašto ljudi ne vjeruju u klimatske promjene.

• klimatske promjene i zdravlje
• utjecaj klimatskih promjena na zdravlje

Učitaj više izvora