Tri načina kako nas klimatske promjene uništavaju

Toplinski valovi povećavaju razine hormona stresa

Klimatske promjene utječu na nas na mnoge načine, a neke možda ni ne primjećujemo. Kako izvještava WebMD, mnogi Amerikanci to počinju priznavati – 64 % ih je izrazilo zabrinutost zbog klimatskih promjena, a 10 % ih je tjeskobno ili depresivno zbog njih.

Čak i bez izravnog iskustva šumskog požara ili uragana, istraživanja pokazuju da klimatske promjene mogu utjecati na mentalno zdravlje na manje očite načine.

Toplinski valovi i oluje s prašinom mogu dovesti do razdražljivosti i agresije, onečišćenje zraka povezano je s depresijom i psihotičnim poremećajima, a porast razine CO2 može narušiti kognitivnu funkciju.

Prema Michaelu Ranneyju, kognitivnom psihologu s UC Berkeleyja, klimatske su promjene eksperiment koji čovječanstvo provodi na sebi. Podaci NASA-e otkrivaju da je prošlo ljeto bilo najtoplije zabilježeno od 1880. godine, a možda se suočavamo s još jednom rekordnom godinom.

Ključno je razumjeti utjecaj ekstremne vrućine, zagađenja zraka i visokih razina CO2 na mentalno zdravlje te kako se zaštititi.

Utjecaj topline na raspoloženje

Studija iz 2022. je pokazala da ekstremno vrući dani povećavaju posjete bolnicama zbog problema s mentalnim zdravljem poput anksioznosti, shizofrenije, samoozljeđivanja i poremećaja ponašanja kod djece.

Samoubojstva također rastu tijekom toplinskih valova. Toplinski valovi mogu uzrokovati razdražljivost i nasilje, budući da povijesne i suvremene studije pokazuju vezu između visokih temperatura i povećane stope kriminala.

Čak i životinje postaju agresivnije na velikim vrućinama.

Iako većina istraživanja povezuje vremenske podatke s kriminalom, to ne dokazuje uzročnost. Eksperimentalne studije su rijetke zbog etičkih razloga. Ipak, neke studije pokazuju da toplina utječe na san, koji je usko povezan s mentalnim zdravljem.

Toplinski valovi također povećavaju razine hormona stresa poput kortizola i adrenalina te utječu na neurotransmitere povezane s raspoloženjem, poput serotonina i dopamina.

Kako biste se zaštitili, osobito noću, tuširajte se mlakom ili hladnom vodom, nosite pamučne pidžame, izbjegavajte alkohol i ostanite hidrirani. Imajte na umu povećanu razdražljivost tijekom toplinskih valova i posavjetujte se sa svojim liječnikom o lijekovima koji bi mogli utjecati na sposobnost vašeg tijela da regulira temperaturu.

Kvaliteta zraka na koju utječu klimatske promjene može utjecati na mentalno zdravlje
FOTO: Shuttterstock

Zagađenje zraka i mentalno zdravlje

Kvaliteta zraka na koju utječu klimatske promjene može utjecati na mentalno zdravlje. Zagađivači poput PM2.5 i NO2 povezani su s anksioznošću, bipolarnim poremećajem i shizofrenijom. Ti zagađivači uzrokuju oksidativni stres i upalu te tako oštećuju regije mozga povezane sa strahom i depresijom.

Kako biste se zaštitili, pratite kvalitetu zraka putem internetskih stranica Državnog hidrometeorološkog zavoda, ostanite u zatvorenom prostoru tijekom loše kvalitete zraka, koristite pročistače zraka i izbjegavajte aktivnosti koje pogoršavaju kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru.

Tijekom ekstremnih vremenskih nepogoda preporučuje se piti flaširanu vodu zbog potencijalne kontaminacije lokalnih zaliha vode.

Kognitivni učinci visokog CO2

Rastuće razine CO2 mogu narušiti kognitivnu funkciju. Laboratorijske studije pokazuju da visoke razine CO2 mogu utjecati na sposobnost rješavanja problema i donošenje odluka. Kako razina atmosferskog CO2 nastavlja rasti, postaje sve teže održavati svjež zrak u zatvorenom prostoru.

Kako biste to ublažili, upotrijebite CO2 monitor, prozračite svoj dom kada kvaliteta zraka to dopušta, izbjegavajte uređaje za sagorijevanje goriva bez ventilacije i razmislite o korištenju biljaka u posudama kako biste smanjili razinu CO2.

Međutim, najbolje rješenje je hitna akcija protiv klimatskih promjena kako bi se stvorio čišći i zdraviji okoliš.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu