Sve države EU i dalje su daleko od cilja formuliranog u Pariškom klimatskom sporazumu da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 °C, ali Hrvatska i Cipar su među zemljama koje imaju najkorisnije mjere, prema analizi start-upa Right iz Frankfurta.

Analiza se temeljila na već poduzetim klimatskim mjerama, a ne na najavljenim projektima, prenosi Njemačka novinska agencija (DPA).

Koji je plan za ograničenje globalnog zatopljenja?

Europska unija postavila je cilj da bude klimatski neutralna do 2050. godine.

Nedavno je Međuvladin panel za klimatske promjene upozorio da bi, bez drastičnih promjena, cilj ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5 °C mogao biti premašen već u 2030-ima.

Tajništvo UN-a za klimatske promjene predvidjelo je u listopadu da bi globalno zatopljenje moglo doseći 2,5 °C do 2100. godine.

Kada bi cijeli svijet funkcionirao kao te dvije nacije, globalno bi zagrijavanje do 2100. bilo 3,1 °C.

Za Njemačku je vrijednost 4,4 °C i nešto je bolja od Luksemburga s 5,3 °C, te Češke i Estonije s 5,2 °C.

Francuska i Italija su imale po 3,7 °C, a Španjolska 3,5 °C.

Koje su opasnosti prelaska praga od 1,5 °C?

Rastu strahovi da svijet neće moći ispuniti ciljeve postavljene Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015., pravno obvezujućim ugovorom prema kojem bi zemlje globalno zatopljenje trebale ograničiti na 1,5 °C.

UN-ov Međuvladin panel o klimatskim promjenama ukazuje na to da prelazak praga od 1,5 °C donosi opasnost od oslobađanja mnogo ozbiljnijih utjecaja klimatskih promjena, uključujući češće i jače suše, toplinske valove i oborine.

Pročitajte i ove članke:

• Ne ginu nam ekstremne vrućine, suše, požari, tuča i poplave: Trenutne razine ugljičnog dioksida nisu viđene milijunima godina
• Globalno zatopljenje uzima maha: Do 2050. vjerojatno će nestati trećina ledenjaka
• Znanstvenici šokirani: Najštetniji staklenički plinovi zabranjeni Montrealskim protokolom još 2010. godine u rekordnom porastu.