Svijet je suočen s 50 %-tnom vjerojatnošću da u jednoj od idućih pet godina globalne temperature premaše referentnu vrijednost od 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, upozorili su Ujedinjeni narodi i Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama iz 2015. godine države svijeta pristale su na ograničenje procesa globalnog zagrijavanja planeta znatno ispod 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje (mjerenja između 1850. i 1900.), po mogućnosti do 1,5 °C.

Svjetska meteorološka organizacija UN-a u godišnjem ažuriranom biltenu o klimi objavila je sljedeće podatke:

Izgledi da globalna temperatura prijeđe 1,5 °C iznad predindustrijskih razina u najmanje jednoj godini između 2022. i 2026. iznose oko 50 %.

Premda su se svjetski čelnici Pariškim sporazumom obvezali da će spriječiti dugoročno prekoračenje praga od 1,5 °C, dosad nisu uspjeli smanjiti emisije koje dovode do globalnog zatopljenja.

Zbog aktualnih aktivnosti u svijetu i trenutačnih politika svijet bi se do kraja stoljeća mogao zagrijati za oko 3,2 °C, upozoravaju znanstvenici WMO-a, smatrajući da se ta vjerojatnost s vremenom povećava.

Kršenje obveza iz Pariškog sporazuma

Prosječna temperatura od 1,5 °C iznad predindustrijske razine tijekom višegodišnjeg razdoblja značila bi kršenje pariškog cilja.

WMO upozorava i na to da postoji 93 % šanse da najmanje jedna godina između 2022. i 2026. postane najtoplija dosad te tako nadmaši neslavni rekord postignut 2016. godine.

I izgledi da petogodišnji prosjek temperature za razdoblje od 2022. do 2026. bude viši od onog izmjerenog u posljednjih pet godina (od 2017. do 2021.) također iznose 93 %.

No istodobno to ne znači da će svijet prijeći dugoročni prag zatopljenja od 1,5 °C, što su ga znanstvenici postavili kao gornju granicu koja će omogućiti da se izbjegnu katastrofalne klimatske promjene.

Leon Hermanson iz britanske Meteorološke službe je rekao:

Jedna godina prekoračenja temperature iznad 1,5 °C ne znači da smo prekoračili kultni prag Pariškog sporazuma, ali nam ukazuje na to da se sve više približavamo situaciji u kojoj bi temperatura od 1,5 °C mogla biti prekoračena na dulji period.

Glavni tajnik šef WMO-a Petteri Taalas je dodao:

No, studija istodobno pokazuje da smo bliže privremenom postizanju nižih temperaturnih ciljeva zacrtanih Pariškim sporazumom. 1,5 °C nije tek neka nasumična statistika. To je indikator točke u kojoj će klimatski utjecaji postati sve štetniji za ljude, ali i za cijeli planet.

Vjerojatnost kratkoročnog prekoračenja 1,5 °C raste od 2015.

Vjerojatnost kratkoročnog prekoračenja temperature od 1,5 °C postupno raste od 2015. godine. Znanstvenici su 2020. takve izglede procijenili na 20 % te su ih prošle godine revidirali na 40 %.

Znanstvenici se slažu da čak i jedna godina u kojoj će temperature porasti za 1,5°C može imati strašne posljedice, poput uništenja koraljnih grebena ili smanjenja ledenog pokrivača Arktika.

Petteri Taalas je dodao:

Sve dok nastavljamo s emisijom stakleničkih plinova temperature će nastaviti rasti. Usto će oceani i dalje postajati topliji i kiseliji, morski led i ledenjaci će se i dalje otapati, razina mora će nastaviti rasti, a vremenske prilike će postajati sve ekstremnije. Zatopljenje Arktika je nesrazmjerno visoko i ono što se ondje događa utječe na sve nas.

Kada se govori o dugoročnom prosjeku, prosječna globalna temperatura sada je oko 1,1 °C viša od predindustrijskog prosjeka. Predviđa se da će godišnja srednja globalna temperatura za svaku godinu između 2022. i 2026. biti između 1,1 i 1,7 °C viša od predindustrijskih razina.

Maxx Dilley, zamjenik direktora za klimatske promjene u WMO-u, također je komentirao ovu globalnu situaciju:

Gubici i štete povezani s klimatskim promjenama, uključujući i pogoršanja, već su prisutni, a neki od njih u doglednoj su budućnosti vjerojatno nepovratni.

Kim Cobb, znanstvenica s Tehnološkog instituta Georgije, na kraju je zaključila:

Važno je upamtiti da ćemo, nakon što dosegnemo prosječnu globalnu temperaturu od 1,5 °C, trpjeti sve gore klimatske utjecaje kako se budemo približavali temperaturama od 1,6 °C i 1,7 °C, kao i svakim sljedećim povećanjem.

Pročitajte i ove članke: 

• Topliji planet, bolesnije životinje: Klimatske promjene stvaraju nova žarišta virusa
• Klimatske promjene utječu na mentalno zdravlje – kakve tragove na našem mozgu ostavljaju posljedice klimatskih promjena?
• Planet Zemlja – ima li budućnosti i kako zaštititi planetu Zemlju?