Napad panike je iznenadni osjećaj vrlo jakog straha i uplašenosti, odnosno osjećaj nelagode koji sa sobom nosi niz psihosomatskih simptoma.

Uobičajeno, panični napadaji se manifestiraju slično tjelesnim reakcijama na stvarnu opasnost premda ona u takvim slučajevima ne postoji. Oni katkad nastupaju u situacijama kojih se osoba od ranije boji, ali se mogu javiti i bez vidljivog uzroka.

Napadaj panike u snu ili neposredno prije nego se utone u san također je učestao te može biti nalik na poznato trzanje ili prepad izazvan osjećajem padanja kojega smo svi katkad iskusili u prvoj fazi sna.

Anksiozno depresivni poremećaj – Ortomolekularni pristup!

Jednom kada dođe do napada panike mogu se razviti iracionalni strahovi ili fobije o situacijama koje su dovele do napada.

Ovakvi strahovi i fobije mogu u velikoj mjeri utjecati na način života, tako što osobe najčešće nastoje izbjegavati sve takve situacije i mjesta, što im uvelike otežava život.

Napadi panike kod većine osoba se javljaju samo jedanput u životu, no u određenim slučajevima mogu prijeći u panične poremećaje.

Napadi tjeskobe

Anksioznost ili tjeskoba katkad se koristi u istom kontekstu kao i panika, premda se pod pojmom anksioznosti podrazumijeva šire značenje. U psihijatrijskoj praksi, razlikuju se tri vrste tjeskobe:

• fobija,
• opća tjeskoba,
• panični poremećaj.

Panični poremećaj, koji spada u širu skupinu anksioznih poremećaja, najčešće je dijagnosticiran kod ljudi koji pate od učestalih napada panike. 

Što su to panični poremećaji?

Panični poremećaji uključuju prisutnost ponavljanih napadaja, koji se javljaju najmanje jedanput mjesečno, kao i zabrinutost oko mogućih posljedica paničnih napadaja ili značajno promijenjeno ponašanje povezano s napadima.

Oni se najčešće javljaju kod muškaraca između 20. i 40. godine života, a kod žena između 30. i 50. godine života.

Žene dvostruko češće pate od paničnih napadaja, pri čemu se oni najčešće javljaju u određenim fazama hormonalnog ciklusa, preciznije –  tjedan dana uoči mjesečnice, kao i tijekom trudnoće te ubrzo nakon poroda.

Pretpostavlja se da je sklonost razvoju ovog poremećaja nasljedna. Isto tako, panični napadaji mogu biti povezani s određenim bolestima dišnog sustava.

Znanstvena studija objavljena u časopisu InPsych: The Bulletin of the Australian Psychological Society Ltd ističe kako većina ambulantnih bolesnika koji pate od kronične opstruktivne plućne bolesti ujedno ima deset puta češće probleme s napadima panike i simptomima anksioznosti u odnosu na opću populaciju.

Napadi panike – simptomi

Panični napadaj je karakteriziran akutnom reakcijom straha koja je izrazito intenzivna i ima brojne popratne simptome.

Ova vrsta napada može, ali i ne mora, imati nikakav vanjski razlog ili provokativnu stimulaciju.

Uobičajeni simptomi koji prate panične napadaje su:

• ubrzan puls, lupanje ili preskakanje srca,
• jaka uznemirenost,
• znojenje ili drhtavica,
• poremećena ravnoteža,
• navala topline,
• uspuhanost, ponekad uz osjećaj gušenja,
• bolovi u prsima,
• podrhtavanje mišića cijelog tijela,
• mučnina ili slabost,
• vrtoglavica ili nesvjestica,
• poremećen ili zamućen vid,
• obamrlost ili trnci,
• osjećaj ‘gubljenja razuma’,
• strah od smrti.

Strah od neobjašnjenih fizičkih simptoma koji prate panične napadaje također je simptom paničnog napadaja.

Osobe ne mogu predvidjeti kada će se dogoditi sljedeći napadaj i između epizoda su jako zabrinute te žive u strahu od iduće takve situacije. 

Imajte u vidu da ne morate doživjeti sve simptome paničnih napadaja. Također, s obzirom na individualnost svakog paničnog napadaja, moguće je i da imate neke simptome koji gore nisu navedeni.

Napadi panike – forum

Kada vas muče napadi panike ili napadi tjeskobe, katkad vam nije toliko važno čuti objektivno mišljenje stručnjaka koliko saslušati iskustva onih koji se suočavaju s istim iskušenjima.

I među našim čitateljima velik je broj onih koji su već pokušali tretirati taj problem na tradicionalne, ali i na alternativne načine. No, katkad vas razumiju samo oni koji zaista znaju kako vam je, a njihova iskustva vas podsjećaju da niste sami. 

Napadi panike i kako ih se riješiti

Čitajući iskustva s foruma, primijetili smo da mnogi navode korištenje tableta, prije svega Alprazolam (Xanax) kao jedan od načina koji se najčešće prepisuje za suzbijanje napada. No, u mnogim slučajevima je djelovanje tih tableta samo privremeno i ima potencijalne nuspojave.

Anksioznost izaziva promjene spoznaje!

K tome, tablete treba uzimati redovito jer je njihovo djelovanje preventivno. No, kako ublažiti napadaj panike i što činiti kada se napadaj događa?

Napad panike nastupa iznenada, a može trajati svega nekoliko sekundi ili, pak, više sati. Ovo su neki od postupaka kako ublažiti napadaj panike:

Vježbe disanja

Kod velikog broja slučajeva napad panike je popraćen hiperventilacijom. Pravilno disanje (dijafragmom) vraća ravnotežu kisika i ugljikovog dioksida u krvi te pomaže kod simptoma.

Napinjanje mišića u tijelu

Neki terapeuti preporučuju napinjanje svih mišića u tijelu između tri i pet puta tijekom napada panike. Preporučuje se da sjednete, napnete sve mišiće te budete tako napeti što je duže moguće dok držite dah.

Zatim se opustite, duboko udahnite i ponavljajte sve dok se napad panike ne povuče. Osjećaj fizikalnosti i svjesnost vlastitog tijela suzbija strašan osjećaj gubitka kontrole i nepovezanosti uma i tijela, osobito kada panično pokušavate udahnuti i nemate osjećaj da udišete premda vam zrak ulazi u pluća, kao da vaše tijelo nije vaše tijelo. 

Promjena okruženja

Promjena okruženja često je najbrži način kako ublažiti napadaj panike. Ako ste u kući, izađite van. Ako ste u autu, zaustavite se i prošećite. Promjena okoline je za mnoge dovoljna da suzbije napad.

Usredotočena svjesnost

Usredotočena svjesnost (eng. mindfulness) je termin moderne varijacije drevnog indijskog termina sati, prihvaćenog na taj način u suvremenoj bihevioralnoj psihologiji.

Radi se o svjesnosti trenutnog iskustva te ovladavanju tim iskustvom kroz svjesnost. Riječ je o bivanju u sadašnjem trenutku umjesto zaokupljenosti mislima i obvezama što je najčešće stanje u današnjem, užurbanom načinu života.

Stanje usredotočene svjesnosti može se postići koncentracijom i razmišljanjem o svakom, pa i najmanjem dijelu tijela.

Postupak koji pomaže kod velikog broja ljudi

Vježba koja pomaže kod velikog broja ljudi sastoji se od 7 koraka.  

1. Stavite ruku na nešto čvrsto.
2. Nabrojite pet stvari koje vidite.
3. Nabrojite četiri stvari koje čujete.
4. Nabrojite tri stvari koje možete namirisati.
5. Nabrojite dvije stvari koje možete osjetiti dodirom.
6. Usredotočite se na okus u ustima.
7. Ponovite iste korake u drugoj prostoriji.

Povjeravanje drugima

Ako se nalazite u društvu, pomaže kada se povjerite drugima te im kažete kako se osjećate. Njihova podrška može vam olakšati napad panike uz dodatnu prednost da ćete tako shvatiti da vas ljudi oko vas razumiju i žele pomoći.

Osjećaj neugodnosti i sramote zbog napada panike još je jedna dimenzija tog napada. Sramota i strah da ćete se osramotiti katkad i dovodi do napada. 

Kako kontrolirati panične napadaje?

Svakoga tko se s njima suočio najviše od svega zanima kako spriječiti napade panike. Napadi panike mogu biti vrlo neugodni, a često izazivaju strah i kod same pomisli na to da bi se mogli ponoviti.

Međutim, važno je znati kako su oni fizički bezopasni te se mogu kontrolirati uz pomoć lijekova, ali i uz pomoć nekoliko metoda opuštanja.

Čak i kada vas često muče napadi panike, lijekovi ne trebaju uvijek biti prvi izbor.

Ako se nađete u situaciji paničnog napadaja, za početak je važno imati na umu da se ništa strašno neće dogoditi. Na ovaj način možete ublažiti posljedice takozvanog ‘drugog straha’, koji predstavlja strah od paničnog napadaja, a često i sam može dovesti do njega.

Razni strahovi, bili oni stvarni ili iracionalni, javljaju se kod većine osoba. Međutim, problemi nastaju onda kada ih prate simptomi koji strah pretvaraju u napadaj panike.

Upravo iz ovog razloga potrebno je odvojeno promatrati strah i reakcije našeg tijela na strah.

Kod napadaja panike, strah je na određeni način njegov uzrok, a sve reakcije koje ga prate su posljedica. Kako biste uspješno prevladali panične napadaje, za početak je potrebno suočiti se sa samim strahom, a potom i upoznati sve simptome koji ga prate te ih naučiti kontrolirati.

Kako kontrolirati strah?

Kako smo već spomenuli, napadaji panike mogu se javiti bez vidljivog uzroka, no oni su najčešće posljedica nekih stvarnih strahova koje nosimo u sebi, premda ih često ni sami ne možemo prepoznati – bilo da se radi o strahu od odbacivanja, nesigurnosti i manjku samopouzdanja ili nečem sličnom.

Vizualizirajte svoj strah

Pokušajte shvatiti i vizualizirati svoj strah te događaje koji potiču napadaje panike. Ako prepoznate uzroke koji dovode do napada panike, lakše i jednostavnije ćete ih moći kontrolirati.

Onda kada ne znamo zašto se napadi panike javljaju, oni se mogu činiti ozbiljnijima i težima za prevladati.

No, ako osvijestimo svoj strah, u trenutku paničnog napadaja moći ćemo shvatiti što dovodi do njega, a s obzirom da su to u pravilu iracionalni strahovi, na ovaj način se lakše možemo nositi s njima.

Primjerice, ako se panični napadaji javljaju prije nastupa pred velikim brojem ljudi, postoji mogućnost da do njih dolazi zbog nesigurnosti ili straha od toga da ćemo reći nešto pogrešno.

U ovakvim situacijama, poznavajući uzrok paničnog napadaja moći ćemo djelovati na njega uz pomoć iduća dva koraka.

1. Zamislite najgoru moguću situaciju

Često su naši strahovi puno veći od same ozbiljnosti situacije. Premda ćete u većini slučajeva dobiti savjet da razmišljate pozitivno i da nema razloga za strah, činjenica je da on postoji.

Ako ga budete ‘gurali pod tepih’ i tjerali se da razmišljate na taj način, on će vjerojatno biti još veći. Pokušajte vizualizirati najgoru moguću situaciju kako biste uvidjeli da ona sama po sebi i nije toliko strašna.

U prethodnom primjeru, razmislite o tome što bi se uistinu dogodilo da kažete nešto pogrešno i koje bi bile posljedice. Vjerojatno nikakve, no ukoliko dozvolite strahu da vas kontrolira posljedicu biste mogli sami izazvati.

2. Suočite se

Suočite se sa situacijama koje izazivaju panične napadaje. Najgore što možete učiniti je izbjegavanje svih situacija i mjesta koja mogu dovesti do paničnih napadaja. U ovom slučaju, vi svjesno dozvoljavate tzv. ‘drugom strahu’ da prevlada nad vama.

Bježanje i strah od paničnih napadaja često mogu biti njihov uzrok, no ukoliko se suočite s takvim situacijama, prije i jednostavnije ćete shvatiti kako za njih ne postoji stvaran razlog.

U navedenom primjeru, umjesto da izbjegavate nastupe pred velikim brojem ljudi, pokušajte što više participirati u njima. Premda će se u početku možda činiti teško, nakon nekog vremena naučit ćete se ponašati u takvim situacijama i kontrolirati simptome koji prate panične napadaje.

Također, izloženost takvim situacijama će pomoći da nadvladate paniku i pošaljete poruku svojim strahovima da imate kontrolu nad njima.

Kod prepoznavanja i kontroliranja samog straha, od velike pomoći može biti razgovor sa psihoterapeutom koji vam može pomoći da lakše prepoznate i suočite se sa svojim strahovima.

Međutim, i bez stručne pomoći moguće je napraviti prethodne korake i tako, barem djelomično, utjecati na kontrolu napadaja panike.

Kako kontrolirati reakcije tijela na strah?

Prethodno smo govorili o kontroliranju samog uzroka paničnih napadaja. Međutim, čak i onda kada znamo uzrok i svjesni smo toga da on nije racionalan, panični napadaji se i dalje mogu javljati.

U ovim slučajevima, potrebno je naučiti kontrolirati simptome koji prate panični napadaj s obzirom da upravo strah od njih čini tzv. ‘drugi strah’.

Općenito govoreći, napadi panike su najčešće tretirani tehnikama opuštanja. Meditacija i opuštanje u prirodi mogu biti izvrstan način postizanja unutarnje ravnoteže koja će pomoći i u trenucima suočavanja s paničnim napadajima.

Budući da tvari poput kofeina, cigareta i alkohola mogu pogoršati napade panike, navedeno treba izbjegavati. 

Čak je i istraživanje objavljeno u poznatom znanstvenom časopisu The Journal of Clinical Psychiatry potvrdilo da je pušenje povezano s povećanim rizikom od nastanka paničnih napadaja, ali i da je prestanak pušenja značajno smanjio rizik od novih napadaja panike.

Utvrđeno je da tjelesna aktivnost poput redovite tjelovježbe pomaže smanjiti napade panike. 

Istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Behavior Modification ističe kako bi se panični napadi mogli vrlo jednostavno kontrolirati pomoću različitih psihoterapijskih tehnika postepenih izlaganja i suočavanja sa strahovima i fobijama.

Na taj način bi se u kontroliranim uvjetima uspjelo razviti korisne strategije za suočavanje sa situacijama koje za osobu predstavljaju opasnost i paniku.

Osim toga, ukoliko su napadi panike praćeni drugim poremećajima, kao što su depresija, alkoholizam ili zlouporaba droga, takve poremećaje je potrebno liječiti zasebno.

Ako do napada panike dođe, pokušajte slijediti idućih nekoliko savjeta:

• Dišite duboko i polako. Upravljanje promjenama u disanju može biti ključno za smanjenje simptoma napada panike, a duboko i sporo disanje umirit će tijelo i duh.
• Opustite mišiće. U slučaju paničnog napada možda ćete primijetiti bol, ukočenost i napetost tijela. Zategnite i opustite svaki skup mišića. Usredotočite se na zasebne grupe mišića, uključujući ruke i noge, ramena i leđa te mišiće lica. Pokušajte se usredotočiti na opuštanje tijela jer to može olakšati nelagodu te umanjiti tjeskobne misli.
• Skrenite pažnju na nešto drugo. Ovo je izvrsna metoda izbjegavanja simptoma paničnih napadaja. Ukoliko budete razmišljali o samom napadaju, vjerojatno ćete još više povećati strah i njegove posljedice. Umjesto toga, pjevajte u sebi omiljenu pjesmu, ako ste u mogućnosti, pustite glasnu glazbu, pogledajte humorističnu emisiju ili rješavajte neke matematičke zadatke. Učinite bilo što kako biste odvratili pažnju od paničnog napadaja.
• Obratite se liječniku. U slučaju izrazito teško kontroliranih napadaja panike, razgovarajte s vašim liječnikom koji vam može odrediti terapiju uz koju ćete lakše i jednostavnije kontrolirati napadaje panike. U težim slučajevima napada panike i ako su napadi panike učestali, lijekovi mogu biti učinkovito rješenje. Međutim, važno je da ste svjesni toga kako lijekovi ublažavaju posljedice, ali ne i uzrok samog paničnog napadaja. Uz medikamente, psihoterapija ima jednako važnu ulogu. Djelujući istodobno na uzrok i posljedicu, jednostavnije ćete prebroditi panične napadaje.

Na primjer, valerijana može ublažiti simptome stresa i uznemirenosti, vitamini B skupine pomažu kod održavanja normalne psihološke funkcije, eterično ulje lavande djeluje umirujuće i ublažava nervozu i stres, pasiflora je prirodni antidepresiv, a slične učinke imaju još i sladić, eterično ulje grejpa itd.

Uz strpljenje, upornost i dosljednost, napadima panike se može upravljati. Tijekom vremena moći ćete prepoznati početne simptome i ovladati napadima panike.

• anksioznost
• mindfulness
• napadaj panike
• panični poremećaj
• strahovi

Učitaj više izvora