Hormoni su kemijski glasnici koji koordiniraju brojne funkcije u ljudskom tijelu. Nastaju u različitim žlijezdama, organima i tkivima, a većina njih pripada endokrinom sustavu. Putuju kroz krv i šalju poruke organima, koži, mišićima i drugim tkivima, govoreći im što i kada treba učiniti.

Njihova ravnoteža ključna je za zdravlje i normalno funkcioniranje organizma.

Znanstvenici su dosad identificirali više od 50 hormona u ljudskom tijelu. Iako ih je puno, i najmanje odstupanje u njihovim razinama može izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe.

U nastavku otkrivamo koji su svi hormoni u tijelu.

Uloge hormona u tijelu

Hormoni sudjeluju u gotovo svim procesima u tijelu:

• metabolizam (pretvaranje hrane u energiju)
• održavanje unutarnje ravnoteže (homeostaza) – regulacija krvnog tlaka, razine šećera u krvi, tjelesne temperature i ravnoteže tekućina i elektrolita
• rast i razvoj
• spolna funkcija i reprodukcija
• ciklus spavanja i budnosti
• emocije i raspoloženje.

Ako se “ključevi” pravilno uklope, stanice reagiraju i provode određene procese.

Vrste komunikacije putem hormona su:

• međužljezdana komunikacija – jedna endokrina žlijezda šalje hormon koji potiče drugu žlijezdu da proizvede svoje hormone (npr. hipofiza potiče štitnjaču pomoću TSH hormona)
• komunikacija žlijezda s organima – npr. gušterača izlučuje inzulin koji djeluje na jetru i mišiće kako bi regulirao glukozu u krvi.

Svi hormoni u tijelu – gdje nastaju?

U nastavku otkrivamo gdje nastaju svi hormoni u tijelu.

Endokrine žlijezde i njihovi hormoni su:

• hipotalamus:
  • kortikotropin-oslobađajući hormon (CRH)
  • gonadotropin-oslobađajući hormon (GnRH)
  • hormon rasta-oslobađajući hormon (GHRH)
  • somatostatin
  • dopamin
  • oksitocin (stvara se u hipotalamusu, a pohranjuje u hipofizi)
  • tirotropin-oslobađajući hormon (TRH)
• hipofiza:
  • prednji režanj – adrenokortikotropni hormon (ACTH), folikul-stimulirajući hormon (FSH), luteinizirajući hormon (LH), hormon rasta (GH), prolaktin, tireotropni hormon (TSH)
  • stražnji režanj – antidiuretski hormon (ADH/vasopresin), oksitocin
• epifiza (pinealna žlijezda):
  • melatonin
• štitnjača:
  • tiroksin (T4)
  • triijodtironin (T3)
  • reverzni T3 (rT3)
  • kalcitonin
• paratireoidne žlijezde:
  • paratireoidni hormon (PTH)
• nadbubrežne žlijezde:
  • kortizol
  • aldosteron
  • DHEA (dehidroepiandrosteron)
  • androgeni
  • adrenalin (epinefrin)
  • noradrenalin (norepinefrin)
• gušterača (Langerhansovi otočići):
  • inzulin
  • glukagon
  • somatostatin
  • polipeptid gušterače
• jajnici (kod žena):
  • estrogen i progesteron (“ženski hormoni“)
  • testosteron
  • inhibin
  • relaksin
• testisi (kod muškaraca):
  • testosteron (muški spolni hormoni)
  • inhibin B
  • androgeni.

Hormoni koje izlučuju druga tjelesna tkiva:

• masno tkivo:
  • leptin
  • adiponektin
  • estrogen (iz perifernog pretvaranja)
  • plazminogen aktivator inhibitor-1 (PAI-1)
  • angiotenzin
• bubrezi:
  • eritropoetin (EPO)
  • renin
  • kalcitriol (aktivni oblik vitamina D)
• jetra:
  • inzulinu sličan faktor rasta 1 (IGF-1)
  • angiotenzinogen
  • hepcidin
  • trombopoetin
• probavni sustav (crijeva i želudac):
  • grelin
  • glukagonu sličan peptid 1 (GLP-1)
  • kolecistokinin (CCK)
  • sekretin
  • gastrin
  • motilin
  • peptid YY
  • somatostatin
• posteljica (tijekom trudnoće):
  • estrogen
  • progesteron
  • humani korionski gonadotropin (hCG)
  • humani placentalni laktogen (hPL).

Poremećaji povezani s hormonima

Promjene u razinama hormona mogu uzrokovati brojne bolesti:

• dijabetes tipa 1, tipa 2 i gestacijski dijabetes
• bolesti štitnjače (hipotireoza i hipertireoza)
• policistični jajnici (PCOS)
• neplodnost (muška i ženska)
• hormonski uzrokovana pretilost
• poremećaji menstruacije
• bolesti nadbubrežnih žlijezda (npr. Addisonova bolest, Cushingov sindrom).

Uzroci hormonske neravnoteže su:

• tumori ili adenomi žlijezda
• autoimune bolesti (npr. Hashimotov tireoiditis)
• ozljede endokrinih žlijezda
• nasljedne genetske mutacije.

Liječenje hormonskih poremećaja

Liječnici često mogu otkriti i liječiti hormonalne poremećaje, ali kod složenijih slučajeva potrebno je konzultirati endokrinologa – liječnika specijaliziranog za hormone i endokrini sustav. On će odrediti terapiju, pratiti stanje i po potrebi uključiti lijekove ili hormonsku nadomjesnu terapiju. 

Kako se radi analiza hormona?

Analiza hormona najčešće se provodi iz uzorka krvi, a ponekad i iz urina ili sline, ovisno o vrsti hormona koji se ispituje. Liječnik određuje koje je hormone potrebno testirati na temelju simptoma pacijenta, poput umora, neredovitih menstruacija, problema s težinom ili raspoloženjem.

Prije testiranja često je potrebno doći natašte ili u određeno doba dana jer razine nekih hormona prirodno osciliraju tijekom dana. Rezultati analize pomažu u otkrivanju hormonskih disbalansa i usmjeravaju daljnje liječenje.

Hormonska regulacija – ključ ravnoteže u tijelu

Hormonska regulacija podrazumijeva precizno usklađivanje lučenja hormona koje omogućuje održavanje unutarnje stabilnosti organizma. Primjerice, ako razina šećera u krvi poraste, gušterača izlučuje inzulin kako bi je snizila. Isto vrijedi i za regulaciju stresa, metabolizma, tjelesne temperature ili menstrualnog ciklusa.

Kada ta regulacija zakaže, dolazi do neravnoteže koja može uzrokovati niz problema – od nesanice i tjeskobe do ozbiljnih endokrinih bolesti. Redovite kontrole i praćenje hormonalnog statusa mogu pomoći u očuvanju zdravlja i prevenciji komplikacija.

Pročitajte i ove članke:

• Hormoni i psiha: Interakcija je dvosmjerna! Psihologinja otkriva zašto su hormoni često glavni krivci lošeg raspoloženja
• Skriveni krivci: Osam hormonalnih neravnoteža koje otežavaju mršavljenje
• Imate probleme s hormonima? Ovo može pomoći.

• hormonska regulacija.
• kako se radi analiza hormona
• muški spolni hormoni
• svi hormoni u tijelu
• ženski hormoni

Učitaj više izvora