Jednom davno Hipokrat je rekao: “Sve bolesti počinju u crijevima!”. Sve kreće od crijeva i zato je važno da budu zdrava. Poremećena probava, osim što značajno narušava kvalitetu našeg života, vodi do raznih oboljenja.

U razgovoru s Jelenom Rakić Matić, dr. med., specijalisticom obiteljske medicine, doznajemo sve o probavnim tegobama modernog života, u kakvom su odnosu probava i imunitet, što točno znači “zdrava probava” i zašto je loša probava opasna. Na kraju donosimo i njezine savjete.

Poražavajuće statistike zbog užurbanog načina života i neraznovrsne prehrane

Prema podacima Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2019. godinu bolesti probavnog sustava spadaju među 10 najčešćih razloga za posjet obiteljskom liječniku te među 10 vodećih uzroka hospitalizacija u stacionarnom dijelu bolnica u Hrvatskoj, iznosi doktorica Rakić Matić.

Dodaje da ovi podaci govore o tome koliko je izražen problem poremećaja probavnog sustava među našom populacijom.

Otkriva i da su problemi na koje se pacijenti najčešće žale:

• žgaravica
• nadutost
• opstipacija
• bol u želucu
• nejasne tegobe probavnog trakta, svojevrsna nelagoda u trbuhu za koju se onda anamnezom i obradom utvrđuje uzrok.

Naravno da veliku ulogu tu ima životni stil pa nam tako doktorica otkriva i sljedeće:

Najčešće se tu radi o ljudima mlađe i srednje životne dobi koji vode užurbani ritam života, nezdravo se hrane, u smislu neredovitih obroka, brze hrane, konzumacije gaziranih napitaka. Jede se jedan obrok u danu pa se onda “natrpaju” hranom većinom u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima, nerijetko su jedini obrok u danu pekarski proizvodi, brza hrana i sl. Kod osoba starije životne dobi najčešće se radi o povezanosti tegoba s uzimanjem brojnih lijekova, popratnim bolestima, ali isto tako i o neraznovrsnoj prehrani jer znatan broj naših građana nema dovoljno financijskih sredstava kako bi u prehranu uključili voće, povrće, ribu itd.

Doktorica objašnjava i da su poremećaji probavnog sustava danas toliko učestali ne samo zbog neraznovrsne hrane siromašne nutrijentima, a bogate kalorijama, nego i zbog fizičke neaktivnosti koja rezultira i smanjenim motilitetom crijeva što također uzrokuje probavne tegobe, prvenstveno poremećaje stolice.

Zbog narušene crijevne mikrobiote pada imunitet!

Probavni sustav ima iznimno veliku ulogu u zdravlju organizma. Doktorica Rakić Matić objašnjava da je uloga probavnog sustava probava hrane iz koje se, nakon složenih mehaničkih i kemijskih procesa, organizam opskrbljuje potrebnim mineralima, vitaminima, tvarima bogatih energijom te vodom, a što je sve neophodno za zdravo funkcioniranje svakog od nas.

Sasvim je jasno da će se posljedice, ako na bilo kojoj razini probavnog sustava ili tijekom procesa razgradnje hrane i apsorpcije hranjivih sastojaka dođe do nekog poremećaja, odraziti na cjelokupno zdravlje, navodi naša sugovornica i pojašnjava da se pritom misli i na ono što nazivamo “pad imuniteta“:

Naime, u crijevima nalazimo crijevnu mikrobiotu, poznatiju kao crijevnu mikrofloru, skup mikroorganizama koji nas “štite”, a koja je važna za borbu protiv bolesti i održavanje zdravlja. Svaki negativan utjecaj na crijevnu mikrobiotu može dovesti do tzv. pada imuniteta.

Na pitanje kako bi probava trebala funkcionirati i što znači “zdrava probava“, doktorica kaže da zdrava probava znači zdrav organizam:

Probava započinje u ustima žvakanjem hrane, zatim ta hrana prolazi kroz jednjak, do želuca, pa ide u crijeva sve do završnog dijela debelog crijeva gdje se izlučuju neprobavljeni sastojci hrane i nešto vode. Na cijelom tom putu zbivaju se kemijski i mehanički procesi razgradnje hrane, a iz apsorbiranih nutrijenata tijelo crpi sve potrebno za funkcioniranje. Iz toga je jasno kako se bilo koji poremećaj probavnog sustava reflektira se na cjelokupno funkcioniranje našeg organizma i naše zdravlje.

Što se dogodi ako ne brinemo o svojoj probavi? Doktorica pojašnjava da loša probava može dovesti do niza oboljenja te utjecati na zdravlje svih organa i organskih sustava:

Nabrojat ću samo neke od njih – pretilost, s posljedičnim razvojem šećerne bolesti i kardiovaskularnih oboljenja, suha koža, lomljivi nokti i problemi s kosom, problemi koncentracije. Uz navedene tu su i bolesti samog probavnog sustava – dispepsija, gastroezofagealni refluks, sindrom iritabilnog crijeva, upalne bolesti crijeva, te u konačnici i karcinom debelog crijeva.

Na neke od njih loša probava utječe direktno, dok na druge utječe na način da prolongira smetnje i usporava oporavak, npr. kod upalnih bolesti crijeva (ulcerozni kolitis i Crohnova bolest) i sindroma iritabilnog crijeva, napominje doktorica Rakić Matić.

10 načina kako loša probava uništava zdravlje

Problemi s probavom poprimaju razmjere epidemije. Loša probava može dovesti do smanjene apsorpcije hranjivih tvari, što može dovesti do širokog spektra zdravstvenih problema.

Naša sugovornica naglašava zašto si ne smijemo dopustiti lošu probavu i zašto trebamo odmah krenuti raditi na zdravlju probavnog sustava.

1. Loša probava, uzrokovana lošom prehranom, uz nedostatak tjelesne aktivnosti, može dovesti do pretilosti

Pretilost sama za sebe može stvarati brojne probleme, od opterećenja na koštani sustav, preko estetskog opterećenja pa sve do predstavljanja faktora rizika za nastanak određenih vrsta karcinoma (karcinom debelog crijeva, karcinom dojke u postmenopauzi, karcinom bubrega i gušterače itd.).

Pretilost također pridonosi razvoju šećerne bolesti, nealkoholne masne bolesti jetre, kardiovaskularnih incidenata, razvoju kronične bubrežne bolesti itd.

2. Loša probava, tj. loše prehrambene navike, vode do loše regulirane šećerne bolesti i/ili povišenog krvnog tlaka

Primjerice, prekomjerni unos soli, velika konzumacija pekarskih proizvoda i neumjereno dosoljavanje hrane dovode do loše regulacije hipertenzije kod pacijenata. Pacijenti se ne mogu oslanjati samo na kroničnu medikamentoznu terapiju, bez promjena životnih navika, što uključuje promjene u prehrani.

Kod pacijenata sa šećernom bolesti, osim što bolest može biti loše regulirana ako se pacijent ne pridržava pravila prehrane za dijabetičare, često su u sklopu same bolesti prisutne probavne tegobe. Zato je važno misliti na zdravu probavu, adekvatnu prehranu i tjelesnu aktivnost, a sve kako se ne bi upalo u “začarani krug”.

3. Loša probava može dovesti i do problema s kožom i kosom

Opadanje kose, lomljivi nokti, ispucana, suha koža mogu biti samo neki od simptoma loše probave i neadekvatnog unosa potrebnih mikro- i makronutrijenata.

4. Loša probava može biti uzrok i problema sa stolicom

Disbalans crijevne mikrobiote može dovesti do proljeva. S druge strane, slab unos tekućine, suha hrana, nedostatak vlakana u prehrani te nedovoljna tjelesna aktivnost mogu uzrokovati opstipaciju koja nerijetko narušava kvalitetu života.

5. Loša probava utječe i na mozak

Hrana siromašna vitaminima, masnoćama i drugim hranjivim tvarima potrebnim za zdravlje mozga dovodi i do loše koncentracije, pamćenja, kognitivnih sposobnosti, kao i smetnji učenja kod učenika i studenata.

6. Loša probava utječe na “drugi mozak”

Crijeva se nazivaju “drugim mozgom”. Razlog tome je oko 100 milijuna živaca koji se nalaze u našim crijevima, a povezani su našim pravim mozgom.

Sasvim je jasno da poremećaj probave iz bilo kojeg razloga utječe i na “drugi mozak” te na cijeli taj kompleksni sustav povezanosti mozga i crijeva, a za posljedicu može imati i brojne poremećaje i bolesti.

7. Loša probava se odražava i na stres

Brojni emocionalni i psihološki faktori mogu utjecati na zdravlje probavnog sustava i obrnuto. Svima su poznate situacije kad se radi stresnih okolnosti prejedamo ili pak gladujemo, imamo proljev, grčeve u abdomenu, nerazjašnjenu nelagodu itd.

Brigom o zdravlju probavnog sustava i u stresnim okolnostima povratno utječemo i na zdravlje cjelokupnog organizma te dajemo tijelu energiju i nutrijente potrebne da se izborimo i sa stresom.

8. Loša probava vodi do lošeg imuniteta

Najveći dio mikrobiote nalazi se, uz kožu, u našim crijevima. Poremećaj crijevne mikrobiote iz bilo kojeg razloga dovodi do poremećaja crijevne mikrobiote, a time i do smanjenog imuniteta organizma.

9. Loša probava otvara put problemima živčanog, mišićnog i krvožilnog sustava

Zdravom probavom osiguravamo adekvatan unos brojnih minerala. Tu treba posebno izdvojiti kalcij koji je potreban za zdravlje kostiju te normalno funkcioniranje živčanog, mišićnog te krvožilnog sustava.

10. Loša probava vodi do kroničnih bolesti

Zdravom probavom, odnosno zdravim prehrambenim navikama možemo već puno učiniti i kad se razviju određene tegobe probavnog sustava. Dispepsija, odnosno žgaravica, problemi sa stolicom, nadutost te blaži oblici refluksa (GERB – gastroezofagealna refluksna bolest) mogu se spriječiti, a dobar dio tegoba i izliječiti samo promjenom prehrambenih navika i brigom o zdravlju probavnog sustava.

Umjesto da se odmah pohita za lijekom, vrlo često sasvim je dovoljna promjena prehrambenih navika, a svakako je i zdravija od konzumiranja lijekova ako to nije nužno, a prema procjeni liječnika.

Liječnički savjeti za zdravu probavu kojih se trebamo pridržavati

Na poremećenu probavu treba djelovati odmah. Jelena Rakić Matić, dr. med., specijalistica obiteljske medicine, objašnjava koje korake trebamo prvo poduzeti.

• Prehrana treba biti redovita, sastojati se od tri glavna obroka i dva međuobroka. Ne preskačite doručak kao što mnogi rade. Pijte dovoljno tekućine, najbolje vode, izbjegavajte pritom prekomjerni unos gaziranih napitaka i zaslađenih sokova. Pazite na unos vlakana, kroz unos voća, povrća, mahunarki i orašastih plodova. Izbjegavajte pekarske proizvode i brzu hranu. Ono što posebno želim naglasiti – od malih nogu učite našu djecu zdravim životnim navikama.
• Prvenstveno preporučujem raznoliku i uravnoteženu prehranu. Naravno, postoje i pacijenti kod kojih je potrebna suplementacija kako bi unijeli sve potrebne minerale, antioksidanse i druge tvari. To su najčešće onkološki bolesnici, bolesnici nakon većih operativnih zahvata, starije nepokretne osobe.
• Pokrenite se! Nitko ne kaže da svi trebaju biti vrhunski sportaši, no svi možemo naći vrijeme u danu za umjerenu tjelesnu aktivnost prilagođenu našem stilu života, našim afinitetima i mogućnostima. Bilo da je to šetnja psa, šetnja s društvom po parku/ izletištu, ples, joga ili nešto drugo. Osjećat ćete se bolje, poletnije, zdravije, tijelo će vam biti zahvalno.

Doktorica je iskoristila priliku i da pozove čitatelje Kreni Zdravo da brinu o svojoj probavi i priključe se Nacionalnom programu:

Jako mi je drago da je portal Kreni Zdravo prepoznao trud i napor struke o podizanju svijesti o karcinomu debelog crijeva te važnosti preventivnih pregleda i da su se priključili obilježavanju Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva. Pozivam sve čitatelje portala da brinu o svojoj probavi, da započnu malim koracima prema velikim promjenama te da se odazovu na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva kad dobiju poziv. Kao što kaže slogan javnozdravstvene akcije povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva – “Pošalji uzorak, spriječi rak!“!

Pročitajte i članke:

• Problemi s probavom: Nutricionistica otkriva koji su najčešći uzroci i kako si pomoći
• Protiv modernih bolesti: Donosimo 10 savjeta stručnjaka za dobru probavu i zdrava crijeva
• Preduhitrite najčešći novodijagnosticirani rak: Gastroenterolog odgovara na sva pitanja o Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Recepti za doručak, ručak i večeru

Jelovnik za masnu jetru: Nutricionistica otkriva kako trebaju izgledati obroci

• Zrinka Babić
• 7 min čitanja

• liječnički savjeti
• loša probava
• Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
• zdravlje probave