Osteoartritis je najčešći oblik artritisa, koji pogađa mnoge ljude širom svijeta. On predstavlja kroničnu i progresivnu degenerativnu bolest zglobova kojoj je osnovni uzrok propadanje zglobne hrskavice.

Do njega dolazi kada se zaštitna hrskavica na krajevima kostiju istroši tijekom vremena. Premda kod osteoartritisa može biti oštećen bilo koji zglob u tijelu, on najčešće pogađa zglobove ruku, koljena, kukova i kralježnice, odnosno zglobove koji nose veću težinu. 

Poznat je još po nazivima “osteoartroza” ili samo “artroza”.

Osteoartritis se često postupno pogoršava, a lijek za njega ne postoji, no održavanjem zdrave težine i fizičkom aktivnošću, napredovanje osteoartritisa može se usporiti, a bol se može ublažiti.

Pojava osteoartritisa ovisi o vašoj životnoj dobi te jeste li pretjerano ”trošili” zglobove baveći se sportom. Osteoartritis se češće pojavljuje u razvijenim zemljama.

Hrskavica je dio zgloba koji oblaže krajeve kostiju. Uništavanje i trošenje hrskavice uzrokuje trljanje kostiju jedne o drugu, što uzrokuje bol i gubitak pokreta. Do osteoartritisa dolazi kada se glatka ovojnica kostiju (hrskavica) počne ljuštiti i zglob krene “škljocati”.

Zbog propadanja hrskavice najčešće dolazi do zadebljanja i iskrivljenja kosti. Kretanje postaje bolno i ograničeno, a pri tome propadaju i neiskorišteni mišići koji inače pokreću zglob. 

Osteoartritis je jedan od najčešćih poremećaja zglobova, uglavnom zato što je prirodno povezan s procesom starenja. Kod 9 od 10 osoba pojavljuje se neki stupanj artroze.

Obično se javlja nakon 40. godine i gotovo nikada nije opasna po život – neizbježan je dio starenja. Najčešće pogađa ljude srednje i starije dobi, a žene su češće pogođene nego muškarci.

Neka zanimanja i sportovi su tijesno povezani s razvitkom artroze npr. plesači baleta, igrači nogometa i ragbija. Pretilost isto može dovesti do osteoartritisa u koljenima. Također, ljudi sa sportskim ozljedama, ozljedama zbog aktivnosti na poslu ili zbog nezgoda imaju povećan rizik od razvoja osteoartritisa.

Generalno se osteoartritis dijeli na primarni i sekundarni oblik. Primarni oblik je onaj koji ne možemo povezati s vanjskim rizičnim čimbenicima. Sekundarni oblici nastaju zbog poznatih čimbenika, kao što su:

• pretilost,
• ponavljana pretjerana opterećenja zgloba,
• prethodne traume zgloba,
• stanja nakon upale zgloba,
• neuropatski poremećaji (dijabetes) i poremećaji krvotoka.

Uzroci osteoartritisa

Hrskavica je specifična vrsta vezivnog tkiva koju nalazimo u raznim dijelovima tijela. Kod osteoartritisa je posebno važno da hrskavično tkivo oblaže koštane zglobne površine i da formira intervertebralne diskove u kralježnici.

U oba slučaja, hrskavica na specifičan način štiti kost od oštećenja i omogućuje optimalnu pokretljivost zglobova.

Oštećenje hrskavice dovodi do simptoma osteoartritisa.

Sljedeći faktori mogu povećati rizik od razvijanja osteoartritisa:

• dob – s godinama kosti postaju slabije te sklonije oštećenju;
• spol – žene su sklonije razvijanju osteoartritisa od muškaraca;
• genetika – iako ne postoje dokazi, tendencija razvijanja osteoartritisa može biti genetski nasljedna;
• pretilost – zbog stresa na kosti, koji se povećava s većom tjelesnom težinom, pretilost može doprinijeti razvoju osteoartritisa, osobito kod kukova i koljena;
• ozljeda zgloba – traumatska ozljeda kosti, kao što je prijelom kosti, može dovesti do oštećenja hrskavice kao i do nepravilnog usklađivanja kostiju u zglobu;
• bolesti – dijabetes i endokrini poremećaji, metaboličke bolesti kao što su Pagetova i Wilsonova bolest, prirođene abnormalnosti mišićno-koštanog sustava te upalne bolesti kao što su giht, reumatski artritis i infekcija zgloba.

Zbog starenja organizma i/ili zbog prisutnih rizičnih čimbenika na površini hrskavice dolazi do kidanja (građevnih) vlakana te ona gubi svoju glatkoću.

Podmazivanje zglobne tekućine nije dostatno da poravna neravnine hrskavice te svako opterećenje i pokret dodatno oštećuje površinski sloj. Gubitkom debljine hrskavice kost postaje izložena trenju, pokreće se proces s upalom (skleroza).

Osteoartritis – simptomi

Napadaji bolova, oticanje i ukočenost zahvaćenog zgloba javljaju se u razmacima, i to mjesecima ili godinama.

Premda osteoartritis često zahvaća i nekoliko zglobova, obično izaziva simptome u jedan ili dva zgloba.

U nekim slučajevima bolovi koji počinju kao blaga smetnja, mogu se s vremenom pojačati tako da ometaju san i svakodnevni život. Naposljetku zglob degenerira, a kočenjem i manje boli. Također, javlja se i ograničenje pokreta zahvaćenog zgloba.

Otoci oboljelog zgloba su raznoliki. Ponekad ih je teško i opaziti, a ponekad zglob može biti kvrgav i jako otečen.

Često varaju i sami bolovi. Možete ih osjećati neposredno na području zgloba, ali se oni mogu i reflektirati pa vam se može učiniti da vas boli neki drugi dio tijela. Kod osteoartritisa kuka ponekad najviše boli koljeno. Obično je bol tupa/”podmukla”. S vremenom postaje sve teže razgibati se nakon perioda mirovanja, a u odmaklim fazama bol se javlja i u mirovanju.

Simptomi kod osteoartritisa se često razvijaju polako i pogoršavaju s vremenom, a oni su:

• bol u zglobovima (tijekom ili nakon kretanja),
• ukočenost zglobova (posebice nakon kretanja),
• otečenost zglobova,
• osjetljivost zglobova (nelagoda u zglobu prije ili za vrijeme promjene vremena),
• gubitak fleksibilnosti zgloba,
• kvržice u zglobovima (koštane izbočine na sredini ili na kraju zglobova prstiju ili baze palca).

Bolovi kod degenerativno promijenjenih zglobova često se pogoršavaju s promjenom atmosferskih prilika, a pogoršavaju se i na vlagu i hladnoću.

Ako imate bolove u zglobovima ili mišićima koji traju više od nekoliko tjedana, napravite pregled kod svog liječnika. Liječnik će vas nakon pregleda uputiti na pretrage krvi i rendgensko snimanje zahvaćenog zgloba ili zglobova.

Osteoartritis koljena

Osteoartritis koljena zahvaća hrskavicu i subhondralnu kost, nastaje zbog postupnog propadanja i trošenja zglobne hrskavice.

Bolest se razvija tijekom više godina. Najčešće se javlja u srednjoj dobi.

Prijašnje ozljede koljena mogu uzrokovati pojavu bolesti. Jednom kada je oštećena, zglobna hrskavice više se ne može obnoviti.

Propadanjem hrskavice, kosti se nastavljaju trljati jedna od drugu te dolazi do deformacije njihovih krajeva. Posljedica toga je stvaranje osteofita, odnosno koštanih izraslina. Osteofiti uzrokuju pojavu boli. 

Bol i ukočenost koljena obično je prisutna u noći i ujutro. Bol se pojačava nakon hodanja ili trčanja. Glavni prioritet liječenja je povratak sposobnosti i omogućavanje ponovnog kretanja. 

Koljena su jedna od najosjetljivijih zglobova jer nose težinu tijela, odnosno djeluju kao uporišta težine. U koljenima se posebno javlja oteklina zglobova; ili zbog nakupljanja upalne tekućine ili zbog koštane deformacije.

Osteoartritis kralježnice

Osteoartritis kralježnice nastaje slično kao i ostale vrste osteoartritisa, ali uz iznimku da je anatomska građa kralježnice mnogo složenija od građe drugih zglobova.

Degenerativne promjene na kralježnici nazivaju se spondilartroze.

Kada je u pitanju osteoartritis kralježnice, osobe se najčešće žale na bol, ukočenost, edem te zvučne fenomene u zglobovima (krepitacije – zvuk pucketanja), a veliki problem predstavlja i smanjeni opseg pokreta. Kod nekih pacijenata može se javiti povišena tjelesna temperatura.

Sporo izlizivanje diskova između kralježaka uzrokuje bol u leđima i vratu te ukočenost.

Fizioterapija je uglavnom bazirana na ublažavanju simptoma uz pomoć vježbi i educiranja pacijenata o mogućim promjenama u svakodnevici koje će doprinijeti kvaliteti života.

Osteoartritis kuka

Osteoartritis kuka se najčešće javlja u srednjoj životnoj dobi. Nastaje zbog mehaničkog trošenja zgloba. Razvoju bolesti doprinose i prijašnje ozljede kuka, prijelomi, iščašenja ili udarci. Zglobna hrskavica kuka se zbog takvih promjena više troši.

Posljedica osteoartritisa kuka je otežan hod, odnosno šepanje na jednu nogu.

U liječenju se primjenjuju fizikalne terapije, a kada one ne daju dobar rezultat, pacijentu se predlaže operacija – zamjena zgloba kuka ugradnjom endoproteze (umjetni zglob).

Ova operacija je uspješna u 90% slučajeva te se preporučuje svima – kako mlađim tako i starijim osobama.

Osteoartritis malih zglobova (prsti)

Osteoartritis malih zglobova obuhvaća zglobove šake – radi se o kroničnom stanju koje često obuhvaća zahvaćenost jednog ili više zglobova prstiju.

U Hrvatskoj od ovog tipa bolesti boluje gotovo 500 000 ljudi.

Osteoartritis malih zglobova češće se javlja kod žena te često u težem obliku nego kod muškaraca.

Glavni simptomi osteoartritisa malih zglobova su:

• bol,
• ukočenost zgloba,
• gubitak opsega pokreta u zglobovima,
• deformacije zgloba te
• slabljenje mišića.

Koštani čvorovi mogu povećati vaše zglobove na prstima stvarajući kvrgave oblike.

U ranoj fazi bolesti zglobovi mogu biti osjetljivi, bolni i ukočeni. Nakon 1 – 2 godine, bol se često povlači, ostavljajući samo koštane kvrge koje utječu samo na pokretljivost zglobova na krajevima prstiju.

Operativno liječenje rezervirano je pacijente koji ne reagiraju na klasične oblike terapije.

Kako liječiti osteoartritis?

Ne postoji dovoljno poznat i učinkovit lijek za osteoartritis, no razni tretmani mogu pomoći u smanjenju boli i održavanju fleksibilnosti zglobova.

Ciljevi liječenja su:

• osigurati olakšanje od bolova,
• povećanje opsega kretnji i
• pojačati snagu.

Liječnik vam može propisati jače lijekove protiv bolova (analgetike). Ako se bolovi pojačaju, pomoći vam može injekcija kortikosteroida u bolni zglob, ali ta vrsta liječenja vam može još više oštetiti zglobnu hrskavicu (ako se često primjenjuje). 

Liječnik vas može uputiti i na fizikalnu terapiju koja obuhvaća vježbe i terapiju toplinom (termoterapiju).

Ponekad se preporučuje i operacija. Najčešća je kod oboljelih od artroze kuka. Zamjena kuka umjetnim pokazala se uspješnom u 90% slučajeva. 

Lijek za osteoartritis

Neki lijekovi mogu pomoći kod ublažavanja simptoma osteoartritisa kao što su:

• Acetaminofen – pokazalo se kako je učinkovit za blagu i umjerenu bol kod osteoartritisa, no ne smanjuje upalu. Uzimanje više od preporučene doze acetaminofena može dovesti do oštećenja jetre.
• Nesteroidni protuupalni lijekovi – mogu olakšati bol i smanjiti upalu. Najčešće su dostupni na recept, no ne preporučuju se osobama starijim od 65 godina i onima koji su imali ili imaju krvarenje u želucu jer mogu izazvati želučane smetnje, zujanje u ušima, kardiovaskularne probleme, krvarenje te oštećenje jetre i bubrega.

Osteoartritis – terapija

Najučinkovitija terapija kod osteoartritisa je vježbanje i postizanje zdrave tjelesne težine.

Vaš liječnik vam može predložiti:

• Fizikalnu terapiju – fizioterapeut vam može sastaviti individualni program vježbanja koji će ojačati mišiće i zglobove, povećati opseg pokreta i smanjiti bol.
• Protezu i ortoze – ovi uređaji mogu imobilizirati i podržati zglob kako bi se smanjio pritisak, također mogu pomoći u smanjenju boli u zglobovima.
• Savjetovanje – vaš liječnik vam može predložiti savjetovanje s osobama koje također imaju osteoartritis. Tijekom savjetovanja s drugim ljudima, možete naučiti korisne trikove i savjete te njihove postupke kod smanjenja i suočavanja s boli u zglobovima.
• Savjeti za olakšanje svakodnevice – vaš liječnik vas može savjetovati kako da si olakšate svakodnevicu. Na primjer, klupica u vašoj tuš kabini može pomoći ublažiti opterećenje zgloba tijekom tuširanja.
• Zaštita zglobova – štapovi, štake ili hodalice (uz ortoze) mogu pomoći olakšanju od stresa i opterećenja artritičnih zglobova. Metode učenja obavljanja dnevnih aktivnosti koje su manje stresne i bolne za zglobove također mogu biti od pomoći.

Osteoartritis – operacija

Ako vam lijekovi ili terapije nisu bili od pomoći, možda ćete htjeti uzeti u obzir postupke kao što su:

• artroplastika – zamjena zglobne površine metalom ili plastikom;
• artrodeza – fuzija koštanih krajeva zgloba;
• hondroplastika – popravljanje hrskavice kosti;
• zamjena zgloba – zamjena kod oštećenog koljena ili kukova s umjetnim zglobovima.

Prevencija kod osteoartritisa

Redovita fizička aktivnost i zdrava prehrana može pomoći u kontroli tjelesne težine, a jedan od uzroka osteoartritisa je upravo pretilost.

• Prevenirajte vježbom koja odgovara vašoj razini snage i izdržljivosti jer vježbe koje uzrokuju jaku bol ili nelagodu mogu uzrokovati trajno oštećenje tijela.
• Izbjegavajte ponavljajući stres i pritisak na zglobove, neprirodne pokrete ili aktivnosti, pogrešan položaj tijela ili prenapregnutost. Ovi simptomi su često svakodnevica kod velikog broja ljudi, no pokušajte pronaći individualno rješenje kako biste ih izbjegli.
• Čest uzrok osteoartritisa je prethodna ozljeda zgloba.
• Pokušajte maksimalno izbjegavati bilo kakvu ozljedu zgloba, a ako dođe do ozljede odmah posjetite liječnika i zatražite tretman.
• Često se odmarajte i spavajte na čvrstom madracu.
• Zagrijavajte zglobove jer toplina obično ublažava bolove u zglobovima.
• Nemojte dopustiti da vam oslabe neiskorišteni mišići oko artritičnog zgloba.
• Izbjegavajte lijekove bez recepta koji čine čuda jedino u reklama i slušajte samo svojeg liječnika.

Aktivnosti kojima se možete baviti čak i ako imate osteoartritis su:

• joga (joga za početnike),
• pilates (balet-pilates),
• vježbanje u vodi (plivanje),
• razne vrste istezanja (kako bi se osigurala dovoljna dužina mišića – prevencija kraćenja mišića),
• Tai Chi,
• bicikliranje,
• zumba,
• Qi Gong,
• vrtlarenje,
• trening snage,
• itd. 

• artritis
• bol u zglobovima
• osteoartritis
• zdravlje kostiju
• zdravlje zglobova
• zglobovi