Ateroskleroza je medicinsko stanje u kojemu krvne žile koje prenose kisik i hranjive tvari iz srca u ostatak tijela postaju debele i krute te ograničavaju dotok krvi u organe i tkiva. Zdrave arterije su fleksibilne i elastične, ali s vremenom, kao posljedica ateroskleroze, stijenke arterija postaju tvrde.

Što je zapravo arterioskleroza, a što ateroskleroza?

Arterioskleroza je prije svega ”skup” bolesti krvožilnog sustava tijekom kojih dolazi do očvršćivanja stijenke i gubitka elastičnosti. 

Ova skupina bolesti uključuje arteriolosklerozu, Mönckebergovu kalcificiranu sklerozu te aterosklerozu kao najpoznatiju granu koju karakterizira nakupljanje lipida (masnih stanica) na stijenkama krvnih žila.

Arterije su žile mišićnih stijenki koje odvode krv iz srca u ostale dijelove tijela. Ako su arterije zdrave njihove su stijenke s unutarnje strane glatke i dovoljno elastične kako bi se prilagodile krajnjim promjenama krvnog tlaka – tako da krv može kroz njih neometano prolaziti.

Prema klasifikaciji Američkog kardiološkog društva, ateroskleroza se dijeli u 6 tipova: njen razvoj kreće od nastanka masnih pjega, preko masnih pruga, intermedijarnih lezija, ateroma, fibroateroma do nastanka komplikacija poput ovapnjenja, rupture, krvarenja u aterom i tromboze.

Komplikacije nastaju postepeno, kako raste aterom (naslaga masti) na stijenci krvne žile. Kada ta naslaga pukne uzrokuje pojavu krvnog ugruška (tromb) koji se može otkinuti i putovati krvožilnim sustavom te na nekom drugom mjestu u cirkulaciji prouzročiti štetu (embolija).

Iako se ateroskleroza često smatra problemom srca, ona može utjecati na arterije bilo gdje u vašem tijelu. Pozitivna stvar je što se može spriječiti i liječiti.

Ateroskleroza mozga

Ateroskleroza mozga uglavnom je najčešći poremećaj cirkulacije u mozgu kod starijih osoba. Posljedica je nagli poremećaj protoka krvi ili potpuni prekid cirkulacije.

Takvo stanje najčešće je praćeno ishemijom, tj. manjkom kisika u opskrbnom području arterije.

Druga stvar koja se može dogoditi kao posljedica zanemarene ateroskleroze  i oštećenja krvne žile jest pucanje krvne žile zbog slabosti stijenke što uzrokuje unutarnje krvarenje.

Ako ste stariji od 35 godina bilo bi dobro da obratite pozornost na ranu prevenciju ateroskleroze i obavite pretrage koje mogu negirati ili potvrditi:

• začepljenje vratnih žila,
• začepljenje krvnih žila u nogama ,
• začepljenje krvnih žila oko srca.

Uzroci ateroskleroze

Ateroskleroza je spora, progresivna bolest koja može početi već u djetinjstvu. Iako je točan uzrok nepoznat, ateroskleroza može početi oštećenjem ili ozljedom unutarnjeg sloja arterije.

Ateroskleroza je jedna od najvažnijih i najučestalijih bolesti čovječanstva, posebice u razvijenim zemljama. Postoji mnogo slučajeva bez pojave simptoma pa je stoga vrlo teško baratati točnim brojkama.

Obdukcijom ljudi stradalih prilikom prometne nesreće pokazalo se da imaju aterosklerozu u uznapredovalom stupnju – posebno muškarci.

Žene su prilično zaštićene kada je ateroskleroza u pitanju – i to sve do menopauze, zbog djelovanja hormona estrogena. Međutim, nakon 50. godine rizik za žene izjednačava se s rizikom za muškarce. Osim u slučaju kada žena intenzivno pazi što konzumira u prehrani, redovito vježba i nema genetsku predispoziciju za razvoj bolesti.

Većina ljudi na Zapadu jede mnogo masne hrane ili hrane bogate kolesterolom npr. meso, maslac i jaja – što je vrlo vjerojatno jedan od glavnih uzroka nastanka ateroskleroze kod inače ”potpuno zdravih” ljudi.

Bitno je napomenuti da se ateroskleroza s godinama znatno pogoršava.

Oštećenje može biti uzrokovano:

• visokim krvnim tlakom,
• visokim kolesterolom– konzumiranjem previše zasićenih masti
• visokim trigliceridima,
• pušenjem  (1 ili više kutija cigareta na dan tijekom više godina raste smrtnost zbog ishemijske bolesti srca 200%),
• dijabetesom,
• upalama poput artritisa, lupusa i ostalih infekcija ili nepoznatim uzrokom,
• obiteljska predispozicija.

Nakon što je unutarnji zid arterije oštećen na njega se, tijekom vremena, počinju nakupljati masne naslage izgrađene od kolesterola i drugih staničnih proizvoda, te uzrokuju njegovo otvrdnuće i sužavanje.

Organi i tkiva povezani s blokiranom arterijom tada ne dobivaju dovoljno kisika prenošenog krvi kako bi pravilno funkcionirali.

Na kraju, može nastati krvni ugrušak s djelomičnom ili potpunom blokadom protoka krvi u određenom dijelu tijela, kao što se dogodi srčani udar kada je put do srca blokiran. Ugrušak krvi može putovati u druge dijelove tijela te blokirati protok krvi do drugih organa (mozak, bubreg, crijeva).

Simptomi ateroskleroze

Ateroskleroza se razvija postupno. Simptoma gotovo i nema dok se ne pojavi veće oštećenje. Simptomi se najčešće javljaju kao posljedica neprokrvljenosti nekog dijela tijela. Tako primjerice možete imati samo grčeve u nogama nakon neke teže tjelesne aktivnosti (kasnije i lakše kako progredira ateroskleroza).

Simptomi umjerene do teške ateroskleroze ovise o tome koje su arterije pogođene. Na primjer:

• Ako imate aterosklerozu u arterijama srca, možda ćete imati simptome poput bolova u prsima ili pritiska (angina pektoris).
• Ako imate aterosklerozu u arterijama koje vode do vašeg mozga, možda ćete imati znakove i simptome kao što su iznenadna utrnulost ili slabost u rukama i nogama, težak ili otežan govor, te opušteni mišići lica. To signalizira prolazni ishemijski napad, koji, ako se ne liječi, može dovesti do moždanog udara. Moguće su i glavobolja i vrtoglavica.
• Ako imate aterosklerozu u arterijama ruku i nogu, možda ćete imati simptome bolesti perifernih arterija, poput bolova u nogama pri hodanju (intermitentna klaudikacija).
• Ako imate aterosklerozu u arterijama koje vode krv do bubrega, može se javiti visoki krvni tlak ili čak zatajenje bubrega.
• Ako imate aterosklerozu u arterijama koje vode krv do genitalija, možda ćete imati poteškoća tijekom seksualnog odnosa. Ateroskleroza može uzrokovati erektilnu disfunkciju kod muškaraca dok kod žena može smanjiti dotok krvi u vaginu, što čini seks manje ugodnim.

Liječenje ateroskleroze

Kao što smo već napomenuli – teška ateroskleroza može postojati bez očitih simptoma. Oštećenja nastala aterosklerozom godinama mogu biti mala, no vrlo vjerojatno da će suženjem arterije jedan od dijelova tijela ili organa napokon ostati bez krvi. Takvo stanje je iznimno opasno jer može dovesti do nekih drugih stanja i bolesti poput:

• angine pektoris,
• koronarne tromboze,
• moždanog udara,
• insuficijencije bubrega.

Stoga je vrlo bitno redovito odlaziti na pretrage poput vađenja krvi za uvid u koncentraciju lipida i šećera u krvi, kao i čimbenike zgrušavanja krvi, kako bi se utvrdilo trebate li pripaziti na svoje zdravlje.

Samopomoć

Budući da je razvoj teškog oblika ateroskleroze povezan s kolesterolom, lipidima i šećerom u krvi, morat ćete promijeniti pristup prema prehrani:

• Smanjite unos životinjskih masti i drugih mliječnih zasićenih masti.
• Jedite perad i ribu umjesto svinjetine, govedine i janjetine.
• Skinite mast s mesa i radije ga pecite na žaru nego pržite.
• Ograničite količinu jaja na 3 tjedno – zato što vam jaje ispunjava gotovo cijelu dnevnu količinu kolesterola.
• Izbjegavajte visoko prerađene proizvode i slatkiše.
• Jedite više voća i povrća.
• Prestanite pušiti.
• Ograničiti konzumaciju alkohola.
• Bavite se fizičkim aktivnostima – upišite se u teretanu ili odaberite nekakav tečaj plesa gdje ćete imati aktivnost svaki drugi ili treći dan, nabavite kućnog ljubimca kojeg ćete šetati svakodnevno.
• Ako mislite da bi vam tjelesne aktivnosti mogle naškoditi obavezno se posavjetujte s liječnikom.
• Ako imate problema s debljinom, konzultirate se s liječnikom oko eventualnog mršavljenja – koje je zapravo neminovan produkt ako se budete držali svih prethodo navedenih pravila.

Promjene u načinu života, poput zdrave prehrane i vježbanja, često su najbolji tretman za aterosklerozu. Ponekad su ipak potrebni lijekovi ili kirurški zahvati.

Stručna pomoć

Razni lijekovi mogu usporiti ili čak obrnuti učinke ateroskleroze:

• Lijekovi protiv povišenog kolesterola – agresivno smanjivanje lipoproteina niske gustoće (LDL), može usporiti i zaustaviti nakupljanje masnih naslaga u arterijama. Međutim, takvi lijekovi povećavaju rizik od bolesti žučnog mjehura.Vaš liječnik u liječenje može uključiti lijekove poput statina i fibrata. Uz snižavanje kolesterola, statini imaju dodatne učinke koji pomažu arterijama srca i sprječavaju aterosklerozu.
• Antitrombocitni lijekovi – liječnik vam može prepisati lijekove protiv trombocita, poput aspirina, kako bi se smanjila vjerojatnost da će se trombociti lijepiti na sužene arterije, stvoriti krvni ugrušak (tromb) i uzrokovati daljnju blokadu.
• Beta blokatori – ovi lijekovi se često koriste za bolest koronarnih arterija. Oni smanjuju broj otkucaja srca i krvni tlak te često ublažavaju simptome bolova u prsima. Beta blokatori smanjuju rizik od srčanog udara i nekih problema srčanog ritma.
• Angiotenzin konvertirajući enzim (ACE inhibitori) – ovi lijekovi mogu pomoći usporiti progresiju ateroskleroze snižavanjem krvnog tlaka te drugim korisnim učincima na arterije srca. Također, mogu smanjiti rizik od ponavljanja srčanog udara.
• Diuretici – visoki krvni tlak je glavni faktor rizika za aterosklerozu. Diuretici snižavaju krvni tlak.
• Ostali lijekovi – vaš liječnik može predložiti određene lijekove za kontrolu specifičnih čimbenika rizika za aterosklerozu, poput dijabetesa.

Ponekad je potrebno agresivnije liječenje. Ako imate teške simptome ili začepljenja koja prijete opstanku mišića ili tkiva, potrebno će biti kirurško liječenje:

• Angioplastika i stent – u ovom postupku liječnik umeće dugu, tanku mrežicu u blokiran ili sužen dio vaše arterije s ciljem održavanja arterija otvorenima.
• Endarterektomija – u nekim slučajevima, masne naslage moraju se kirurški ukloniti sa zidova suženih arterija.
• Premosnica (bypass) – liječnik vam može ugraditi premosnicu u nekim slučajevima kako bi omogućio protok krvi oko blokiranih ili suženih arterija.

• arterije
• ateroskleroza
• dijabetes
• kolesterol
• krvne žile
• lupus
• visoki krvni tlak
• zdravlje srca