Normalni kapacitet pluća i kako ga povećati?

Normalni kapacitet pluća

Svjetski dan pluća obilježava se 25. rujna s ciljem podizanja svijesti o zdravlju pluća i promicanja bolje skrbi za pluća diljem svijeta. Nastoji istaknuti važnost zdravih pluća te se pozabaviti uzrocima i metodama prevencije plućnih bolesti.

Značaj Svjetskog dana pluća leži u njegovom nastojanju da se suoči s rastućim stopama plućnih bolesti kao što su astma, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), rak pluća i infekcije poput tuberkuloze. Služi kao platforma za zagovaranje univerzalnog pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i dijagnostici u vezi sa zdravljem pluća.

Zato u nastavku saznajte koji je normalni kapacitet pluća i kako ga povećati.

Mjerenje kapaciteta pluća

Ako se pitate kako izmjeriti kapacitet pluća, spirometrija je uobičajeni test koji se koristi za provjeru rada pluća. Mjeri koliko zraka se udahne, koliko izdahne i koliko brzo izdiše, što predstavlja kapacitet pluća.

Liječnici koriste spirometriju za dijagnosticiranje astme, kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i drugih stanja koja utječu na sposobnost disanja i smanjenje plućnih kapaciteta (smanjen kapacitet pluća). Spirometrija se može koristiti kako bi se provjerilo stanje pluća i procijenio učinak liječenja kroničnih plućnih bolesti.

Glavna spirometrijska mjerenja uključuju:

  • forsirani vitalni kapacitet (FVC) ovo je najveća količina zraka koju možete snažno izdahnuti nakon što ste duboko udahnuli; očitavanje FVC-a koje je niže od uobičajenog ukazuje na ograničeno disanje
  • forsirani ekspiracijski volumen (FEV1) to je količina zraka koja se može istisnuti iz pluća u jednoj sekundi; ovo očitanje pomaže liječniku da uvidi koliko je ozbiljan problem s disanjem; niža očitanja FEV1 znače veća začepljenja u bronhalnim cijevima.
Mjerenje kapaciteta pluća
FOTO: Shutterstock

Kako povećati kapacitet u plućima? – vježbe disanja za povećanje kapaciteta pluća

Izbaciti stari, ustajali zrak i unijeti novi svježi zrak. To je korist dviju najvažnijih vježbi disanjadisanje stisnutim usnama i trbušno disanje – kojima stručnjaci za plućnu rehabilitaciju podučavaju osobe s kroničnim plućnim bolestima kao što su astma i KOPB.

Kao što aerobna vježba poboljšava rad srca i jača mišiće, vježbe disanja mogu pluća učiniti učinkovitijima (vježbe za povećanje kapaciteta pluća).

Kod osoba sa zdravim plućima disanje je prirodno i lako. Dijafragma obavlja oko 80 % posla s udahom i izdahom kako bi ispunila pluća mješavinom kisika i drugih plinova, a zatim poslala otpadni plin van. Zdrava pluća su elastična, međutim, s vremenom, kod astme, a posebno kod KOPB-a, pluća gube tu elastičnost.

Ne vraćaju se na istu razinu kao kod početnih udaha, a zrak ostaje zarobljen u plućima.

S vremenom se nakuplja ustajali zrak, ostavljajući manje prostora za skupljanje dijafragme i dovođenje svježeg kisika. Budući da dijafragma ne radi punim kapacitetom (jer nije u pitanju normalni kapacitet pluća), tijelo za disanje počinje koristiti druge mišiće u vratu, leđima i prsima.

To se prevodi u niže razine kisika i manje rezerve za vježbanje i aktivnost. Ako se redovito prakticiraju, vježbe disanja mogu pomoći osloboditi pluća nakupljenog ustajalog zraka, povećati razinu kisika i natjerati dijafragmu da se vrati svojoj zadaći da pomaže pri disanju.

Disanje stisnutih usana

Ova vježba smanjuje broj udisaja i duže održava dišne ​​putove otvorenima. Više zraka može teći u i iz pluća, tako da možete biti fizički aktivniji. Da biste to prakticirali, jednostavno udahnite kroz nos i izdišite najmanje dva puta dulje kroz usta, stisnutih usana.

Trbušno disanje, poznato kao dijafragmalno disanje

Kao i kod disanja stisnutih usana, započnite s disanjem kroz nos. Obratite pažnju na to kako vam se trbuh puni zrakom. Možete lagano staviti ruke na trbuh ili na njega staviti kutiju za maramice, kako biste bili svjesni da vam se trbuh diže i spušta.

Izdahnite kroz usta najmanje 2 – 3 puta duže od udisaja. Obavezno opustite vrat i ramena dok ponovno uvježbavate dijafragmu da preuzme posao punjenja i pražnjenja pluća.

Kako povećati kapacitet u plućima
FOTO: Shutterstock

Normalni kapacitet pluća – pet navika koje smanjuju rizik od bolesti pluća

Uklopite ove navike u svoju rutinu:

  • izbjegavajte pušenje jedna od najvažnijih navika za smanjenje rizika od plućnih bolesti je izbjegavanje pušenja; pušenje je glavni uzrok plućnih bolesti kao što su kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) i rak pluća; prestanak pušenja može znatno poboljšati zdravlje pluća i smanjiti rizik od razvoja ovih bolesti
  • redovito vježbajte – redovita tjelesna aktivnost i tjelovježba mogu poboljšati funkciju pluća i smanjiti rizik od plućnih bolesti; aktivnosti kao što su hodanje, trčanje, plivanje i vožnja bicikla mogu ojačati dišne mišiće i poboljšati ukupni kapacitet pluća (povećanje kapaciteta pluća)
  • prakticirajte dobru higijenu redovito pranje ruku i izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje imaju respiratorne infekcije može pomoći u smanjenju rizika od respiratornih bolesti poput upale pluća i bronhitisa; ove infekcije često mogu dovesti do ozbiljnijih stanja pluća ako se ne liječe
  • održavajte zdravu prehranu uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i nemasnim bjelančevinama može pomoći u općem zdravlju pluća; pokazalo se da određeni nutrijenti, poput antioksidansa i omega-3 masnih kiselina, štite od oštećenja pluća izazvanih zagađivačima iz okoliša i upalama
  • izbjegavajte izlaganje zagađivačima minimiziranje izloženosti unutarnjim i vanjskim onečišćivačima zraka ključno je za smanjenje rizika od plućnih bolesti; izbjegavanje područja s visokom razinom onečišćenja zraka, korištenje pročistača zraka u zatvorenom prostoru i nošenje maski kada ste izloženi štetnim česticama ili kemikalijama može pomoći u zaštiti pluća.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Breathing Exercises. (2024). American Lung Association.
  2. Spirometry. (2024). Mayo Clinic.
  3. World Lung Day 2024. World Transplant Games Federation.

Ocijenite članak

1 / 5   1

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu