Anksioznost i iritabilni kolon: Kako su povezani?

Anksioznost i iritabilni kolon

Većina nas je barem jednom osjetila “čvorove u želucu” prije ispita, javnog nastupa ili stresne situacije. Taj je osjećaj poznat kao nervozni želudac i čest je znak da se tijelo suočava sa stresom.

No, kod osoba koje žive s iritabilnim crijevom (IBS) anksioznost može značajno pogoršati simptome poput proljeva, nadutosti i bolova u trbuhu. S druge strane, sami simptomi IBS-a mogu pojačati osjećaj tjeskobe, što stvara začarani krug.

U nastavku otkrivamo kako su povezani anksioznost i iritabilni kolon, kako se međusobno pojačavaju i koje strategije mogu pomoći u njihovom učinkovitom upravljanju.

Iritabilni kolon i anksioznost – kako su povezani?

Anksioznost i iritabilni kolon često se javljaju zajedno. Prema istraživanju iz 2023. godine, čak jedna trećina osoba s IBS-om također ima simptome anksioznosti ili depresije.

Analiza više od 1,2 milijuna hospitalizacija zbog IBS-a je pokazala da čak 38,1 % pacijenata također pati od anksioznosti.

Znanost još uvijek ne zna točan uzrok ove povezanosti, ali smatra se da ključnu ulogu ima os komunikacije između crijeva i mozga, poznata kao os crijeva-mozak.

Što je os crijeva-mozak i kako utječe na IBS i anksioznost?

Mozak i probavni sustav su povezani izravnom komunikacijom putem živčanog sustava, krvnih žila i limfnog tkiva. To znači da promjene u crijevima mogu utjecati na mozak – i obrnuto.

Kod osoba koje nemaju IBS stres može izazvati privremenu mučninu. No, kod osoba s IBS-om ista stresna situacija može uzrokovati jače simptome – proljev, zatvor, nadutost i intenzivne grčeve.

Ujedno, promjene u crijevima šalju signale mozgu koji dodatno pogoršavaju anksioznost – čime se stvara krug iz kojeg je teško izaći bez stručne pomoći.

Iritabilni kolon i anksioznost
FOTO: Shutterstock

Genetika i psihološki utjecaji

Uz komunikaciju crijeva i mozga, sve je više dokaza da anksioznost i iritabilni kolon imaju slične genetske predispozicije. Istraživanje iz 2021. godine je pokazalo da geni koji povećavaju rizik za IBS također mogu povećati sklonost anksioznosti – i obrnuto.

Anksioznost i iritabilni kolon – forum iskustava i začarani krug

Ako pretražujete pojmove poput “anksioznost i iritabilni kolon – forum”, naići ćete na brojna iskustva ljudi koji svjedoče kako jedno stanje potiče drugo. Često se opisuju situacije poput:

  • stres na poslu izaziva IBS simptome
  • zabrinutost oko simptoma uzrokuje još više tjeskobe
  • strah od javnog nastupa zabrinjava zbog mogućnosti hitne potrebe za WC-om.

Ova iskustva potvrđuju da se anksioznost i iritabilni kolon često hrane jedno drugim, čime se otežava svakodnevno funkcioniranje.

Kako spriječiti pogoršanje simptoma?

Iako ne postoji lijek za IBS, moguće je uspješno upravljati simptomima.

Tehnike za smanjenje anksioznosti koje pomažu su:

Promjene životnog stila koje pomažu su:

Anksioznost i iritabilni kolon - forum
FOTO: Shutterstock

Što kad dođe do anksioznošću izazvanog napada IBS-a?

U takvim situacijama možete koristiti:

Važno je pratiti preporuke koje ste dobili pri dijagnozi i javiti se liječniku ako simptomi potraju ili se pogoršaju.

Emocionalno nošenje s IBS-om

IBS može imati velik utjecaj na psihičko zdravlje. Osjećaji srama zbog nadutosti, plinova ili proljeva često vode u izolaciju i depresivne misli.

Savjeti za emocionalno nošenje s IBS-om:

  • informirajte se o stanju i mogućnostima liječenja
  • vodite dnevnik simptoma
  • pridržavajte se terapije
  • pridružite se grupama podrške
  • prakticirajte afirmacije i brigu o sebi.

Tretmani za IBS uzrokovan anksioznošću

Simptome IBS-a uzrokovanog anksioznošću možete ublažiti nekim od sljedećih tretmana.

1. Psihoterapija

Rad s terapeutom može pomoći u mijenjanju misaonih obrazaca poput katastrofiziranja i ruminacije. Učinkovite metode su:

2. Lijekovi

Ovisno o tipu IBS-a, liječnik može propisati:

  • za proljev – loperamid, rifaksimin, eluksadolin
  • za zatvor – laksativi, lubiproston, dodaci vlakana
  • za bolove – spazmolitici, antidepresivi.

U nekim slučajevima razmatra se i psihobiotska terapija, odnosno probiotici koji utječu na komunikaciju crijeva i mozga. Ako promjene u ponašanju nisu dovoljne, moguće je uvesti i lijekove protiv anksioznosti.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu