Uoči obilježavanja Svjetskog dana zdravlja 7. travnja ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak upozorava na to da zdravstveno stanje hrvatskog stanovništva obilježavaju niži životni vijek od prosjeka EU-a i visoka smrtnost od kroničnih nezaraznih bolesti.

Na konferenciji za novinare u Ministarstvu zdravstva održanoj ususret Svjetskog dana zdravlja Capak je upozorio: 

Hrvatsko stanovništvo prednjači u EU-u po rizičnim ponašanjima – pušenju, konzumaciji alkohola, pretilosti i tjelesnoj neaktivnosti.

Capak je dodao:

Na drugom smo mjestu po indeksu tjelesne mase (BMI), gora od nas je samo Malta. Po udjelu pušača blizu smo vrha EU-a, isto tako i po udjelu ljudi koji piju alkohol.

Kao dobre vijesti naveo je pad smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, zatim pad mortaliteta od raka dojke i od kolorektalnog karcinoma.

U pripremi je testna faza programa za rano otkrivanje porodične hiperkolesterolemije te je već počelo vađenje krvi budućim prvašićima.

Hrvatska će prva u svijetu uvesti program ranog otkrivanja melanoma

U tijeku je izrada akcijskog plana za prevenciju debljine, a Hrvatska će uskoro, prva u svijetu, uvesti nacionalni program za rano otkrivanje i prevenciju melanoma. Radi se i na programima ranog otkrivanja raka prostate i želuca.

Nakon privremenog zaustavljanja ponovno se pokreće i Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice s novom metodologijom.

Capak je rekao:

U sklopu reforme zdravstva uvode se preventivni zdravstveni pregledi, koji će biti besplatni za sve građane i provodit će se u domovima zdravlja.

I ministar zdravstva Vili Beroš je kao prioritet istaknuo smanjenje pojavnosti kroničnih nezaraznih bolesti te naveo:

Procjenjuje se da je u ovom trenutku čak 93 % smrtnosti u Hrvatskoj uzrokovano kroničnim nezaraznim bolestima. Najvišu incidenciju imaju bolesti srca i krvnih žila, slijede karcinomi, ozljede i mentalne bolesti.

U 2021. od raka je umrlo 13.206 osoba, odnosno 7.585 muškaraca i 5.621 žena.

Beroš je upozorio i da su mentalni poremećaji razlog najduljih hospitalizacija u dobi 20 – 59 godina, što ih svrstava među vodeće uzroke bolničkog pobola radno aktivnog stanovništva.

Istaknuo je da će provođenje preventivnih nacionalnih pregleda pomoći ranom otkrivanju bolesti i boljim ishodima liječenja.

Vodeći uzrok hospitalizacija mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom

Danijela Štimac Grbić iz Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a naglasila je da je mentalno zdravlje bilo jedan od vodećih problema u Hrvatskoj prije pandemije, a nakon pandemije postalo je prioritet.

Prema pokazateljima HZJZ-a mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom već su desetljećima vodeći uzrok hospitalizacija – na drugom je mjestu shizofrenija, slijede depresija i PTSP.

Štimac Grbić rekla je:

Stope samoubojstava u RH-u veće su od prosjeka EU-a, najveće su stope smrtnosti od samoubojstava u dobnoj skupini više od 65 godina, i to posebno u Krapinsko-zagorskoj županiji, što se povezuje sa štetnom konzumacijom alkohola.

Upozorila je i na to da je 80 % hospitaliziranih zbog mentalnih bolesti prepoznato kroz hitni bolnički prijem, što govori da je izostalo rano prepoznavanje na razini primarne zdravstvene zaštite i adekvatno liječenje na toj razini ili u izvanbolničkim uvjetima.

Prepoznavanje i pravovremeno liječenje jedan je od prioriteta strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030., koji je usvojen u studenom prošle godine.

Pročitajte i ove članke:

• Svaka 10. prerana smrt može se spriječiti: Ovu aktivnost svatko može uvrstiti u dan, a smanjuje rizik od srčanih bolesti i raka
• Najčešće vrste raka: Donosimo najstrašniji popis! Ove zloćudne tvorevine imaju najveću incidenciju u Hrvatskoj
• Najčešći psihički poremećaji: Pojavnost raste, počinju u mlađoj odrasloj dobi i smanjuju kvalitetu života! Evo zbog kojih je mentalnih poremećaja najviše hospitalizacija.