Odlazak na godišnji odmor većina povezuje s opuštanjem i punjenjem baterija, no putovanja mogu donijeti i određene izazove za zdravlje srca.

S jedne strane više se krećete, odmarate od svakodnevnog stresa i provodite vrijeme s bližnjima, dok s druge strane duga putovanja, vrućine, alkohol i obilni obroci mogu povećati kardiovaskularni rizik. U nastavku saznajte kako godišnji odmor može utjecati na vaše srce i na što trebate obratiti pozornost.

1. Više se krećete bez da to primijetite

Iako mnogi godišnji odmor zamišljaju kao izležavanje uz more ili bazen, većina putovanja uključuje znatno više kretanja nego svakodnevni život.

Šetnja zračnim lukama, razgledavanje grada, plivanje, planinarenje ili ples predstavljaju tzv. usputnu tjelesnu aktivnost.

Čak i kratka razdoblja aktivnosti mogu:

• pomoći u regulaciji šećera u krvi nakon obroka
• sniziti krvni tlak
• poboljšati funkciju krvnih žila
• potaknuti bolju cirkulaciju
• ojačati srce i pluća.

Redovita tjelesna aktivnost i dalje je jedan od najvažnijih čimbenika očuvanja zdravlja srca.

2. Duga putovanja povećavaju rizik od krvnih ugrušaka

S druge strane, višesatno sjedenje tijekom leta ili vožnje automobilom može povećati rizik od duboke venske tromboze.

Kod ovog stanja krvni ugrušak nastaje u dubokim venama, najčešće u nogama, a može uzrokovati:

• oticanje noge
• bol ili osjetljivost
• crvenilo ili promjenu boje kože.

Ako se ugrušak odvoji i dospije do pluća, može izazvati plućnu emboliju, koja zahtijeva hitno liječenje.

Veći rizik imaju osobe koje:

• imaju zatajenje srca
• imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost
• puše
• boluju od određenih vrsta raka
• trudne su ili su nedavno rodile
• starije su životne dobi
• već su ranije imale krvni ugrušak.

Tijekom putovanja preporučuje se ustati i prošetati svakih 1 – 2 sata, piti dovoljno tekućine, povremeno pomicati stopala i listove te ograničiti unos alkohola. Osobe s povećanim rizikom trebaju se prije puta posavjetovati s liječnikom o nošenju kompresijskih čarapa ili drugim preventivnim mjerama.

3. Odmor može smanjiti stres

Kronični stres povezan je s većim rizikom od razvoja bolesti srca, a kvalitetan godišnji odmor može pomoći u njegovom smanjenju.

Istraživanja pokazuju da osobe koje redovito odlaze na odmor imaju manju vjerojatnost razvoja metaboličkog sindroma, skupa čimbenika koji povećavaju rizik od srčanih bolesti.

Najveću korist imaju osobe koje već imaju povišeni krvni tlak ili koronarnu bolest srca te oni koji rade izrazito stresne poslove.

Važno je da odmor doista bude opuštajući. Ako je ispunjen stalnim svađama, užurbanim rasporedom ili organizacijskim problemima, pozitivni učinci mogu izostati.

4. Putovanje može biti dodatni izvor stresa

Kašnjenja letova, duga presjedanja, promjena vremenske zone i manjak sna mogu povećati razinu stresa i opteretiti organizam.

Dodatni problem predstavlja to što tijekom putovanja mnogi:

• zaborave uzeti terapiju
• uzimaju lijekove u različito vrijeme
• ne piju dovoljno vode
• preskaču obroke.

Ako uzimate lijekove za srce ili krvni tlak, ponesite ih u ručnoj prtljazi te pripremite dodatnu količinu za slučaj nepredviđenih okolnosti.

Kako biste lakše podnijeli putovanje, pokušajte dovoljno spavati, redovito piti vodu i pronaći trenutke za opuštanje.

5. Godišnji odmor može potaknuti zdravije navike

Ponekad upravo promjena okruženja predstavlja priliku za usvajanje novih navika.

Nakon odmora mnogi lakše:

• češće kuhaju kod kuće
• više hodaju
• manje konzumiraju alkohol
• više brinu o kvaliteti sna.

Ako tijekom odmora birate prehranu bogatu povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, ribom i drugim nemasnim izvorima proteina, te navike možete nastaviti i nakon povratka kući.

Upravo dugoročne prehrambene navike imaju mnogo veći utjecaj na zdravlje srca od povremenih “zdravih” obroka.

6. Pretjerivanje u hrani i alkoholu može opteretiti srce

Za mnoge je godišnji odmor vrijeme uživanja u bogatijoj hrani i alkoholnim pićima.

Međutim, veći unos soli, masnije hrane i alkohola može:

• povisiti krvni tlak
• izazvati nepravilan srčani ritam
• pogoršati simptome kod osoba koje već imaju srčane bolesti.

Posebno se upozorava na pretjeranu konzumaciju alkohola jer može povećati rizik od fibrilacije atrija, jednog od najčešćih poremećaja srčanog ritma.

Umjesto toga, češće birajte ribu s roštilja, povrće, svježe voće i vodu, dok slastice i alkohol ostavite za posebne prilike.

7. Druženje tijekom odmora koristi srcu

Godišnji odmor često znači više vremena provedenog s obitelji i prijateljima ili upoznavanje novih ljudi.

Brojna istraživanja pokazuju da kvalitetni društveni odnosi mogu biti povezani s manjim rizikom od bolesti srca te boljim dugoročnim zdravstvenim ishodima.

Osjećaj povezanosti i podrške važan je dio cjelokupnog zdravlja, uključujući i zdravlje kardiovaskularnog sustava.

8. Visoke temperature dodatno opterećuju srce

Ako putujete u toplije krajeve, imajte na umu da visoke temperature dodatno opterećuju srce.

Kako bi rashladio organizam, kardiovaskularni sustav mora raditi intenzivnije, što može povećati rizik od:

• nepravilnog rada srca
• srčanog udara
• zatajenja srca.

Poseban oprez potreban je osobama koje već imaju srčane bolesti.

Kako biste smanjili rizik:

• pijte dovoljno vode
• izbjegavajte boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana
• boravite u hladu ili klimatiziranim prostorima
• ograničite alkohol.

Ako tijekom vrućina osjetite vrtoglavicu, zbunjenost, bol u prsima, lupanje srca ili otežano disanje, odmah potražite liječničku pomoć.

Pročitajte i ove članke:

• Srčani bolesnici i vrućine: Što trebate znati?
• 8 načina za sprječavanje fibrilacije atrija po vrućem vremenu
• 6 zdravstvenih rizika koji se povećavaju tijekom vrućih dana.

• ljetni rizici za srce
• ljeto i zdravlje srca

Učitaj više izvora