Gotovo 25 milijuna odraslih osoba u SAD-u ima povišen kolesterol, a situacija nije ništa bolja ni u Europi.

Ako i vi pokušavate sniziti svoj kolesterol, niste sami. Velik je problem što se o kolesterolu često šire dezinformacije – neki vjeruju da je glavni krivac prehrana, drugi misle da su isključivo geni odgovorni. Upravo zbog toga lako je osjećati se zbunjeno i ne znati odakle krenuti.

Kako bismo razjasnili nedoumice, otkrivamo najčešće mitove o kolesterolu i savjete koji vam mogu pomoći da poboljšate zdravlje srca.

Mit 1: Trebate izbjegavati kolesterol u prehrani

Dugo se smatralo da jaja i druge namirnice koje sadrže kolesterol podižu razinu kolesterola u krvi. No, novija istraživanja pokazuju da prehrambeni kolesterol ima vrlo mali utjecaj na krvne vrijednosti. Mnogo veću ulogu imaju zasićene i trans masti.

Umjesto da u potpunosti izbjegavate namirnice koje sadrže kolesterol, bolje je ograničiti masne komade mesa i punomasne mliječne proizvode te se okrenuti zdravim mastima iz orašastih plodova, sjemenki, avokada i ribe.

Mit 2: Samo promjena prehrane može sniziti kolesterol

Prehrana je važna, ali nije jedini faktor. Na razinu kolesterola utječu i genetika, san, stres i tjelesna aktivnost. Nutricionisti savjetuju da postavite male, realne ciljeve – poboljšajte kvalitetu sna, uvedite tjelesnu aktivnost koja vas veseli i pronađite načine za opuštanje.

Mit 3: Morate izbaciti sve masnoće iz prehrane

Nisu sve masti iste. Dok previše zasićenih i trans masti povisuje rizik od povišenog kolesterola, nezasićene masti zapravo mogu pomoći.

Zato ih uključite u prehranu kroz orašaste plodove, sjemenke, avokado i masnu ribu.

Mit 4: Visok kolesterol se prepoznaje po simptomima

Većina osoba s povišenim kolesterolom nema nikakve simptome. Tek rijetko se kod ekstremno visokih vrijednosti pojavljuju masne naslage ili žućkasti čvorići oko očiju. Zato je redovita kontrola kod liječnika jedini način da na vrijeme otkrijete problem.

Mit 5: Povišen kolesterol imaju samo osobe s viškom kilograma

Visok kolesterol može se javiti kod osoba bilo koje tjelesne građe. Genetika, obiteljska povijest i prehrana imaju jednako veliku ulogu.

Preporučuje se da svi odrasli, već nakon 20. godine, provjeravaju kolesterol svakih pet godina, a češće ako imaju obiteljsku sklonost bolestima srca ili dijabetes.

Mit 6: Brinuti se trebate tek u starijoj dobi

Kolesterol se može povisiti već u djetinjstvu. Čak 7 % djece i adolescenata u SAD-u ima povišene vrijednosti. Zdrave navike poput uravnotežene prehrane, redovite tjelovježbe i kontrole unosa šećera treba usvojiti što ranije.

---

Dodatni savjeti za snižavanje kolesterola

Osim redovitih pregleda i zdravih prehrambenih navika, stručnjaci savjetuju sljedeće:

• ograničite dodane šećere – pazite na skrivene izvore u kruhu, umacima i gotovim proizvodima
• povećajte unos vlakana – voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke pomažu snižavanju LDL-a
• smanjite unos alkohola – pretjerana konzumacija povezana je s višim vrijednostima triglicerida i LDL-a
• uvedite kardiovaskularnu aktivnost – brza šetnja, vožnja bicikla ili plivanje mogu povećati HDL i poboljšati ravnotežu masnoća u krvi.

Ako promjene životnog stila nisu dovoljne, liječnik može preporučiti i lijekove. Najvažnije je redovito pratiti vrijednosti kolesterola i reagirati na vrijeme. 

Pročitajte i ove članke:

• Visok kolesterol i prehrana: Što jesti, a što izbjegavati?
• Šest glavnih uzroka visokog kolesterola kod žena
• Ukupni kolesterol: Prijeti li vam srčana bolest idućih 10 godina?

• mitovi o kolesterolu

Učitaj više izvora