Redovito testiranje na skrivenu krv u stolici te odluka o zdravijem načinu života veliko je ulaganje u zdravlje.

U Hrvatskoj je rak debelog crijeva najčešći novodijagnosticirani rak s više od 3.600 novih slučajeva godišnje i drugi najčešći uzrok smrti od raka s 2.102 umrlih u 2021. godini.

Već 14 godina u Republici Hrvatskoj se provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

Gastroenterolog, prof. dr. sc. Neven Ljubičić, dr. med., predsjednik Sekcije za preventivne aktivnosti Hrvatskog gastroenterološkog društva i predsjednik Povjerenstva za koordinaciju provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, odgovorio je na najčešća pitanja o ovom preventivnom programu.

1. Zašto je važno odazvati se na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva?

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva se u Hrvatskoj provodi od 2008. godine. Cilj programa je što ranije otkrivanje raka debelog crijeva i promjena na crijevu iz kojih nastaje rak debelog crijeva, tzv. polipa crijeva, testiranjem stolice golim okom nevidljive krvi (okultno krvarenje).

U Hrvatskoj i svijetu rak debelog crijeva velik je javnozdravstveni problem. Unatoč svim naporima, činjenica je da se taj karcinom i dalje nažalost otkriva u uznapredovalom stadiju kad su šanse za potpuno izlječenje vrlo male. Zato, probavite nelagodu i obavite pregled.

Odazovite se na pregled koji vam može spasiti život i potaknite svoje najbliže da to učine.

2. Tko je ciljana skupina za taj program i koliko se često provodi?

Prema preporukama Hrvatskog gastroenterološkog društva te Europske komisije, za osobe prosječnog rizika, bez znakova bolesti i u dobi 50 – 74 godine u sklopu ranog otkrivanja raka debelog crijeva testiranje nevidljivog (okultnog) krvarenja u stolici treba provoditi svake dvije godine.

3. Što je rak debelog crijeva?

Rak debelog i završnog debelog crijeva jedno je od dvaju najčešćih sijela raka. U Hrvatskoj je drugi uzrok smrtnosti od zloćudnih bolesti u oba spola (iza raka pluća).

U Hrvatskoj se godišnje otkrije oko 3.600 novooboljelih, a u više od polovine njih bolest je u metastatskoj formi. Otkrivanjem raka debelog crijeva u ranoj fazi bolesti mogu se spasiti mnogi životi. Bolest se može otkriti u ranom stadiju kad su izgledi za izlječenje zaista veliki.

Još je važnija činjenica da se mogu otkriti promjene koje prethode nastanku raka debelog i završnog crijeva, a to su tzv. polipi – izrasline koje se mogu pretvoriti u zloćudni tumor, a koje se tijekom pregleda debelog i završnog crijeva mogu u cijelosti ukloniti bez operacije u smislu kirurškog zahvata na trbuhu. Tako se rak debelog crijeva i rektuma (završnog debelog crijeva) nikada neće niti razviti.

4. Što znači rano otkrivanje raka debelog crijeva?

Rak debelog crijeva razvija se sporo tijekom više godina i u početku osoba nema nikakve simptome. Primjenom metoda ranog otkrivanja moguće ga je otkriti znatno prije nego što se pojave uočljivi znakovi bolesti.

Ranim otkrivanjem postižu se veliki izgledi za izlječenje. Najčešća je metoda ranog otkrivanja pregled stolice okom nevidljivu krv u stolici, koja je često prvi znak bolesti debelog crijeva.

Promjene koje se otkriju u stadiju polipa mogu se potpuno ukloniti tijekom kolonoskopije, čime se sprječava zloćudna transformacija u karcinom. Te osobe i dalje trebaju biti pod nadzorom liječnika i redovito obavljati planirane preglede.

5. Kako se bolest razvija?

Rak debelog crijeva i rektuma najčešće se razvija iz prekancerogenih promjena na sluznici koje se nazivaju polipi. Polipi mogu biti bezopasni, ali s godinama se mogu promijeniti na način da se iz njih razvije rak. Taj proces napreduje prilično sporo.

Ako je rak u trenutku dijagnoze ograničen samo na polip, lako se može odstraniti i možda onkološko liječenje neće biti potrebno. No, ako bolest napreduje i počne se širiti po tijelu, liječenje može biti teško i ne uvijek uspješno. Upravo zato promjene u debelom crijevu treba otkriti što prije.

6. Tko je najugroženiji?

Rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva ili rektuma se povećava s dobi. Najveći broj oboljelih stariji je od 50 godina, ali ta bolest nažalost može pogoditi i mlađe. Posebno su ugroženi najbliži srodnici bolesnika koji su oboljeli od raka debelog crijeva ili rektuma (majka, otac, brat, sestra), zatim bolesnici koji pate od kroničnih upalnih bolesti crijeva (Crohnova bolest i ulcerozni kolitis) te bolesnici kojima su već otkriveni polipi.

Postoje još neki čimbenici koji povećavaju rizik od razvoja raka debelog crijeva ili rektuma, a to su:

• pušenje
• pretjerano konzumiranje alkohola
• neuravnotežena prehrana s prekomjernim konzumiranjem crvenog mesa i nedovoljnim unosom vlakana
• prekomjerna tjelesna masa.

Nedvojbeno, riječ je o djelovanju više čimbenika – okolišnih, nasljednih i prehrambenih.

7. Kako se uključiti u Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva?

U sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva osobe obaju spolova u dobi od 50 do 74 godine pozivaju se na testiranje stolice na prisutnost krvi. Pozive šalju zavodi za javno zdravstvo vaše županije te sadržava informativni letak i povratnu omotnicu s plaćenim odgovorom. Na poleđini poziva nalazi se “Pristanak za uključivanje u Program”.

Nakon što pošaljete svoj pozitivni odgovor, tj. pristanak za uključivanje u program, poštom vam dolazi omotnica s tri testna kartona za nanošenje uzoraka stolice i detaljne upute kako nanijeti uzorke stolice, koji se nakon uzorkovanja poštom pošalju u priloženoj povratnoj omotnici na provjeru u pripadajući zavod za javno zdravstvo.

Sve osobe s pozitivnim nalazom koji pokazuje da ima krvi u stolici pozivaju se na kolonoskopski pregled zbog otkrivanja uzroka krvi u stolici.

8. Koji simptomi mogu upućivati na to da je došlo do patoloških promjena?

Rak debelog crijeva vrlo je tiha bolest koja se u tijelu može razvijati godinama bez vidljivih znakova. Simptomi koji mogu upućivati na njegovu prisutnost jesu:

• vidljivo krvarenje u stolici
• promjena načina pražnjenja crijeva (naizmjenično pojava zatvora i proljeva, crna stolica, tanka stolica)
• osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva
• pojava neobjašnjive anemije
• ponavljajuća bol u trbuhu i zdjelici
• nenamjerni gubitak tjelesne mase.

9. Što znači pozitivan test na okultno krvarenje (krvarenje iz probavnog trakta koje nije vidljivo golim okom)?

Ako je rezultat pretrage pozitivan, to znači da je u uzorcima stolice pronađena krv. To nikako ne znači da imate rak, nego da je u crijevima došlo do krvarenja i što prije treba otkriti uzrok tome.

Zato ćete u slučaju pozitivnog nalaza iz Zavoda za javno zdravstvo poštom dobiti uputnicu za kolonoskopiju s terminom pregleda i recept za sredstvo za čišćenje crijeva.

Vaš liječnik obiteljske medicine bit će obaviješten o pregledu i možete mu se obratiti za savjet.

10. Što znači negativan nalaz?

Ako se u uzorcima stolice ne pronađe krv, nalaz će biti negativan. To znači da se u crijevima vrlo vjerojatno ne događa ništa neuobičajeno, pa ćete ponovo dobiti poziv na testiranje za dvije godine.

Bez obzira na negativan nalaz, uvijek treba osluškivati svoje tijelo i pratiti njegovo funkcioniranje, a osobito treba obratiti pozornost na redovitost stolice.

11. Pokriva li osnovno zdravstveno osiguranje sudjelovanje u programu?

Sudjelovanje u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Hrvatskoj pokriva vaše obvezno zdravstveno osiguranje.

Program se provodi pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te Hrvatskog gastroenterološkog društva.

12. Što znači prevencija raka debelog crijeva?

Moglo bi se reći da postoje tri strategije u prevenciji raka debelog crijeva. Primarna prevencija usmjerena je na smanjenje rizika nastanka raka debelog crijeva i uglavnom se temelji na promjeni načina života, ponajprije promjeni prehrambenih navika i regulacije tjelesne težine uz optimiziranje tjelesne aktivnosti.

Sekundarna prevencija predstavlja rano otkrivanje promjena sluznice debelog crijeva s osnovnim ciljem da se nakon ranog otkrivanja promjene na sluznici debelog crijeva poput adenoma i nazubljenih izraslina debelog crijeva u cijelosti uklone te na taj način spriječi potencijalni nastanak raka debelog crijeva. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva jest sekundarna mjera prevencije.

Treći je oblik strategije tercijarna prevencija. Ona se nastavlja na sekundarnu prevenciju te se ponajprije zasniva na postupcima koji slijede nakon što su adenom ili nazubljene izrasline debelog crijeva, odnosno rak debelog crijeva, otkriveni i u cijelosti uklonjeni.

13. Što možemo sami učiniti kako bismo prevenirali rak debelog crijeva?

Na pojavu raka debelog crijeva utječu mnogobrojni čimbenici i jedan od njih svakako je način života, a to je čimbenik na koji svi možemo utjecati i mijenjati ga.

1. Odrecite se pušenja te prekomjernog konzumiranja alkohola.
2. Redovito se krećite – već svakodnevna šetnja u trajanju od 30 minuta je dovoljna.
3. Poboljšajte prehrambene navike.
4. Smanjite konzumaciju crvenog, prerađenog i dimljenog mesa.
5. Povećajte unos prehrambenih vlakana u prehrani.
6. Uspostavite redovitu probavu, tj. pražnjenje crijeva.
7. Održavajte normalnu tjelesnu masu.
8. Slušajte svoje tijelo i posjetite liječnika ako primijetite probleme s crijevima.
9. Redovito sudjelujte u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva, ali i potičite druge da sudjeluju.

14. Što učiniti kad dobijete pozivno pismo?

Pozivno pismo šalju zavodi za javno zdravstvo županija te sadržava informativni letak i povratnu omotnicu s plaćenim odgovorom. Na poleđini poziva nalazi se “Pristanak za uključivanje u Program”.

Nemojte odbiti poziv – testirajte se.

Nakon što pošaljete svoj pozitivni odgovor, tj. pristanak za uključivanje u program, poštom vam dolazi omotnica s tri testna kartona za nanošenje uzoraka stolice i detaljne upute kako nanijeti uzorke stolice, koji se nakon uzorkovanja poštom šalju u priloženoj povratnoj omotnici na provjeru u pripadajući zavod za javno zdravstvo.

Sve osobe s pozitivnim nalazom pozivaju se na kolonoskopski pregled zbog otkrivanja uzroka krvi u stolici.

15. Je li potrebno biti na posebnoj prehrani tijekom testiranja na krv u stolici?

Prema novim smjernicama za provedbu probira nisu potrebna ograničenja u prehrani ni lijekovima, osim što se preporučuje smanjiti uzimanje vitamina C tri dana prije testiranja i tijekom samog testiranja jer bi moglo doći do lažno pozitivnog nalaza.

Preporučuje se odgoditi testiranje ako krvarite iz hemoroida ili mokraćovoda ili imate proljev ili menstruaciju.

U pismu se nalazi jednostavna uputa sa slikovnim prikazom o pripremi i načinu testiranja, tri sanitarna predloška za testiranje, tri testna kartona za testiranje okom nevidljive krvi u stolici, kartonski štapići, plastična zip-vrećica za spremanje testova i anketni upitnik.

16. Što je kolonoskopija i kako se pripremiti?

Kolonoskopija je pretraga prilikom koje liječnik specijalist savitljivom cijevi, kolonoskopom, na kojoj je mala kamera, pregledava cijelo debelo crijevo koje prije pretrage treba biti dobro očišćeno.

Ako se prilikom pretrage otkriju polipozne promjene ili prisutnost neke druge sumnjive tvorbe, uzima se komadić tkiva za analizu, a uvijek se nastoji i polip u cijelosti odstraniti.

Kolonoskopija je pomalo neugodna, ali većini ljudi bezbolna. Vrlo je važno da dobro pročitate upute za pražnjenje, tj. čišćenje crijeva jer što je crijevo bolje očišćeno, pretraga je lakša i bezbolnija.

17. Je li istina da je unatoč velikoj učestalosti rak debelog crijeva onaj koji je najlakše spriječiti?

Iako je učestalost velika, rak debelog crijeva jedan je od onih koji se zaista može prevenirati pravilnom prehranom i zdravim načinom života.

Iako postoje mnogobrojni uzroci koji mogu dovesti do pojave raka debelog crijeva, uključujući i genetičku predispoziciju, pravilna prehrana s dovoljnim unosom prehrambenih vlakana i izbjegavanje štetnih navika poput pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola uistinu mogu biti velik korak u borbi protiv pojave te vrste raka.

Pročitajte i članke:

• Važan korak za zdravlje: 10 razloga da se odazovete Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva
• Među 10 najčešćih razloga za posjet obiteljskom liječniku: Liječnica otkriva kako loša probava uništava zdravlje
• Kako nastaje rak debelog crijeva? Liječnik otkriva što izaziva treći najčešći rak u svijetu.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Otežavaju kretanje ruke

Bolovi u ramenu: Imamo popis najčešćih uzroka, a evo i kako se liječe

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva
• Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
• prevencija
• rak debelog crijeva