Rak debelog crijeva zauzima prvo mjesto po pojavnosti i drugo mjesto po smrtnosti od zloćudnih novotvorina. Unatoč velikom broju oboljelih i umrlih, ova vrsta raka može se prevenirati i uspješno liječiti ako se otkrije na vrijeme.

Kako bi se rak debelog crijeva pravovremeno otkrio i spriječio, Ministarstvo zdravlja od 2008. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

Kroz preventivni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva pozivaju se muškarci i žene u dobi od 50. do 74. godine da pošalju uzorak stolice, kako bi se mogla testirati na (okom nevidljivu) krv.

Razgovarali smo s prof. dr. sc. Natašom Antoljak, dr. med., koordinatoricom Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, kako bismo saznali više o programu i njegovim prednostima. U nastavku prenosimo njezine izjave i detaljnije informacije o programu i njegovim prednostima.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva – odaziv

Što se odaziva tiče, prof. dr. sc. Antoljak objašnjava:

Na pozive se odazove 36 % građana, a od toga u nekim županijama i do 52 %. Dio njih samo pošalje informaciju da je pregled obavio u vlastitoj organizaciji privatno ili da ima neku drugu bolest zbog koje privremeno ne želi ili ne može sudjelovati, kao i neke druge razloge. Vrlo mali dio građana javi da izričito ne želi da ih se poziva (0,2 %). No, još uvijek udio testiranih nije dosegao minimum od 45 % osoba koje pošalju uzorke.

Međutim, neke osobe obave pregled unutar drugih preventivnih pregleda te je po podacima EHIS istraživanja u 2019. godini 30 % muškaraca i 29 % žena dobi 50 – 74 godine ovaj test obavilo unutar zadnje dvije godine, a ukupno 37 % unutar tri godine.

Odazvati se možete na način da nakon poziva pošaljite suglasnost. Nakon toga bit će vam poslana kuverta s test kartonom za nanošenje uzoraka stolice. Skrining test za rak debelog crijeva provodi se koristeći gvajakov kartični test, kojim se ustvrđuje prisutnost krvi u stolici.

10 razloga da se odazovete Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Odaziv ovom Programu iznimno je važan primarno zato što se ranim otkrivanjem raka debelog crijeva ova bolest može spriječiti i uspješno liječiti. U nastavku pročitajte 10 razloga zašto biste se trebali odazvati na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

1. Nastanak raka debelog crijeva moguće je spriječiti

Naša sugovornica ističe:

Kako stara narodna poslovica glasi da je bolje spriječiti nego liječiti, za ovo sijelo raka moram naglasiti da ga je zaista moguće spriječiti. U primarnoj prevenciji je važno nepušenje, kao i dobro uravnotežena prehrana u kojoj ne treba uzimati previše crvenog i dimljenog ili na dimu pripremljenog mesa (što je kod nas dosta učestalo), a važno je svakodnevno uzimanje povrća, voća i namirnica koje imaju vlakana. Potrebno je dovoljno se kretati jer je to jedan od neovisnih rizičnih činitelja za ovo sijelo raka.

U sekundarnoj prevenciji koja je u ovoj vrsti raka dijelom i primarna, treba u dobi 50 – 74 godine svake dvije godine u okviru Nacionalnog programa provoditi pregled stolice na golim okom nevidljivu krv, te ako je nalaz pozitivan, otići na kolonoskopiju za koju u okviru programa osiguravamo termin.

2. Izostanak simptoma raka ne znači nužno odsutstvo raka

Prof. dr. sc. Antoljak naglašava da je specifičnost ove vrste raka da nastane i raste relativno sporo te da osoba dugo ne zna da je bolesna jer nema bolova ni tegoba s probavom:

Vrlo je važno da javnost bude dobro obaviještena kako je prevencija raka debelog crijeva vrlo uspješna te da ovaj rak ne boli dok nastaje i u početnoj fazi, osoba nema nekih znakova da ima rak, sve dok bolest ne dođe u poodmaklu fazu.

Javnost treba podučiti da je ovu vrstu raka moguće spriječiti jer je moguće otkriti predzloćudne tvorbe unutar debelog crijeva – polipe. Njihovim uklanjanjem za vrijeme kolonoskopskog pregleda i redovitom kontrolom po uputi gastroenterologa moguća je prevencija. Stoga pregled svakako treba obaviti kako bi se izbjegla ova bolest.

3. Metodama ranog otkrivanja raka mogu se otkriti i ukloniti polipi, predstadij raka debelog crijeva

Metodama ranog otkrivanja raka mogu se detektirati i ukloniti polipi, malene izrasline koje se smatraju predstadijem raka. Polipi se najčešće mogu ukloniti kolonoskopijom, a odstranjivanje polipa ujedno je najbolja prevencija raka debelog crijeva.

Nadalje, opisuje kako se kroz Program polipi najčešće uklanjaju tijekom kolonoskopije:

Većina polipa, osobito malih, ukloni se tijekom kolonoskopije tako da se kroz njega instrumentima podveže, odreže i izvadi polip te u cijelosti šalje na analizu kod patohistologa, koji daje dijagnozu o vrsti tvorbe, što je važno zbog eventualnog daljnjeg liječenja i nadzora nad bolesnikom. Samo ako je izrazito velik polip ili se nađe tumor, osobu se nakon uzimanja uzorka upućuje na kirurško liječenje.

4. Postotak preživljavanja od bolesti ranim otkrivanjem raste

Jedna od najbitnijih prednosti ranog otkrivanja raka debelog crijeva jest da se ova bolest može otkriti u početnom stadiju, kada su ujedno i izgledi za izlječenje iznimno veliki. Prof. dr. sc. Antoljak naglašava razliku u stopi preživljavanja kod pacijenata kod kojih se karcinom otkrije ranije, u odnosu na one kod kojih se otkrije kasnije:

Bolesnici u kojih je ta bolest rano otkrivena (stadij I ili II) imaju šanse za petogodišnje preživljavanje od 90 % u usporedbi s onima u stadiju III od 72 %, dok je to samo 14 % kada se otkriju u fazi IV.

5. Rano otkrivanje raka debelog crijeva smanjuje potrebu za velikim kirurškim zahvatima

Kao što je već naglašeno, ovaj rak moguće je spriječiti uklanjanjem polipa tijekom kolonoskopije. Ako se bolest pak razvije, liječenje je i dalje puno lakše za pacijenta ako se bolest otkrije u ranom stadiju. Prof. dr. sc. Antoljak opisuje razlike u liječenju pacijenata kada se rak otkrije na vrijeme:

Ako se otkrije u fazi zloćudnog polipa, a nije došlo do prodora u dublje slojeve, nema ni lokalnih ni udaljenih metastaza.

Ako se otkrije početni karcinom, također će liječenje najčešće moći biti poštedno, jer ako karcinomske stanice prodru u okolinu ili se rasadnice (metastaze) prošire po tijelu, tada je sam proces liječenja složeniji (uključuje operaciju, zračenje i kemoterapiju ili ostale terapije), lošije je petogodišnje preživljenje ili doživljenje očekivane dobi. I ono najznačajnije, u poodmaklom slučaju raka osoba često mora dobiti kolostomu (umjetno stvoren otvor na trbušnu stijenku) na koju se umjesto prirodnog otvora stolica prazni u pričvršćenu vrećicu.

6. Odazivanjem Programu puno brže i jednostavnije prolazite pretrage

Naša sugovornica naglašava:

Prednost je što su osigurani postupanje i termin kolonoskopije unutar šest tjedana od pozitivnog nalaza, dobije se kupovnica za samu pretragu i kupovnica-recept za Moviprep sredstvo za čišćenje crijeva koji je u cijelosti plaćen. Stoga bolesnici ne moraju sami tražiti termin u bolnici ni odlaziti po recept, a njihov liječnik obiteljske medicine je o svemu obaviješten i zamoljen da pomogne u kvalitetnoj pripremi bolesnika za tu pretragu. Primjerice, ako bolesnik ima neku drugu bolest pa uzima lijekove koji djeluju na zgrušavanje krvi ili inzulin, mora biti pripremljen i dobiti specifične upute prije pregleda.

Osim toga, u okviru programa provodi se neprekidna kontrola i unaprjeđenje kvalitete pretraga te je provode iskusni liječnici endoskopičari i patolozi. Za bilo koja pitanja građanima su na raspolaganju besplatne telefonske linije u svakom od zavoda za javno zdravstvo te jedinstvena linija pozivnog centra 0800 85 86 na kojoj će njihov upit biti proslijeđen u zavod za javno zdravstvo. Također se oko pitanja i nedoumica mogu javiti i bilo kojoj terenskoj patronažnoj sestri koje jako puno rade na unaprjeđenju znanja građana o važnosti ovog preventivnog pregleda.

7. Metoda ranog otkrivanja raka debelog crijeva izaziva minimalnu nelagodu

Ako se odazovete na poziv Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, bit će vam poslana kuverta s test kartonom za nanošenje uzoraka stolice. Dakle, u sklopu programa potrebno je samo poslati uzorak stolice, što je vrlo jednostavna i bezbolna metoda.

Tek ako je uzorak stolice pozitivno testiran na krv, pacijenti se pozivaju na daljnje pretrage, tj. na kolonoskopiju, koja može izazvati nelagodu.

8. Rizici povezani s metodama ranog otkrivanja raka su minimalni

Prof. dr. sc. Antoljak navodi:

Jedini rizik davanja uzorka stolice je da rak ili polip trenutno ne krvari pa neće biti otkriven. Zbog toga su neki prešli na testiranje svake godine, što ovisi i o kapacitetima kolonoskopija unutar neke države. Također se prema američkim smjernicama spustilo dob na 45 godina kada počne pregled unutar programa.

Tijekom kolonoskopije može doći do manjeg krvarenja koje obično samo prestane ili ga se zaustavi endoskopski. Učestalost krvarenja je oko 2/1.000 kolonoskopija. Ovo je češće ako se izvodi odstranjenje polipa. Do smrti tijekom ili unutar 30 dana od kolonoskopije, a koja je vezana uz pregled, dolazi izuzetno rijetko. Nešto češće dolazi ako se pregled obavlja u anesteziji, a rjeđe ako je provedena u analgeziji ili bez nje jer osoba može surađivati za vrijeme pregleda, a i anestezija sama za sebe povećava rizik. Općenito je rizik fatalnih komplikacija 0,3/10.000 kolonoskopija i unutar programa nije dosad bilo takvih slučajeva.

9. Većina ljudi koja se odazove Programu ne mora ići na daljnje pretrage

Prvi korak odazivanja Programu jest slanje uzorka stolice. Tek ako je u uzorku stolice utvrđena prisutnost krvi, pacijenti se pozivaju na daljnje pretrage, tj. kolonoskopiju.

Prema podacima objavljenim u časopisu Medix 2013. godine, do kraja 2012. godine zaprimljeno je 251.458 uzoraka. Od tog broja u sklopu Programa napravljeno je oko 10.000 kolonoskopskih pregleda. To znači da je na daljnje pretrage pozvano oko 4 % osoba koje su poslale uzorak stolice.

10. Čak i ako ste pozvani na daljnje pretrage, ne mora značiti da imate rak

Čak i ako ste nakon slanja uzorka stolice pozvani na daljnje pretrage zbog utvrđivanja prisutnosti krvi u stolici, ne znači nužno da će vam biti dijagnosticiran rak.

Naime, prema podacima objavljenim u časopisu Medix 2013. godine, do kraja 2012. godine rak debelog crijeva otkriven je u samo 2,1 % testiranih osoba u sklopu Programa.

Zaključno, prof. dr. sc. Antoljak navodi koliko se života godišnje može spasiti zahvaljujući Programu (probir na karcinom debelog crijeva):

Prema podacima baze umrlih HZJZ-a, odnosno DZS-a, u 2020. godini od te bolesti umrlo je 2.079 osoba, što je nešto niži apsolutni broj u odnosu na 2018. kad je umrlo 2.240 osoba i 2019. kada je umrlo 2.095 osoba, tako da je to treća godina za redom u kojoj se broj umrlih smanjuje.

Godine 2021. zabilježen je mali porast, tj. od raka debelog crijeva umrlo je 2.102 osoba. Prof. dr. sc. Antoljak dodaje:

Ovo smanjenje smrtnosti bi bilo značajnije kad bi se svi građani pridržavali preporuka za sprječavanje raka kolorektuma, kao i kada bi svi koristili priliku da obave pregled stolice na golim okom nevidljivu krv u stolici u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji traje od 2008. godine. Time bismo svake godine spasili između 1.000 – 1.500 osoba.

O programu možete pročitati i na internetskim stranicama HZJZ-a, gdje možete pronaći i telefon za informacije o programu u vašoj županiji: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/odjel-za-nacionalne-programe-probira-u-odrasloj-populaciji/?tab=odsjeci.

Pročitajte i članke:

• 5 ranih simptoma raka debelog crijeva na koje trebate obratiti pozornost
• Gastroenterolog odgovara na najčešća pitanja o Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva
• Zdravlje debelog crijeva: Na ovih 5 rizičnih čimbenika za razvoj raka možete utjecati.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
• pregled
• prevencija
• rak debelog crijeva