Dugotrajni COVID – post-COVID simptomi kod odraslih i djece i kako ih liječiti?

Dugotrajni COVID

Početkom pandemije bolesti koronavirusa (COVID-19), koju je u ožujku 2020. objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), gotovo nitko ne bi pomislio da bi bolest mogla biti kronična. Uzročnik COVID-19 je novi teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (SARS-CoV-2). Kao što “A” u imenu implicira, respiratorna bolest je akutna, odnosno kratkotrajna.

Međutim, dugotrajniji slučajevi bolesti COVID-19 počeli su se dokumentirati skupljanjem podataka diljem svijeta. Pojam dugotrajni COVID ili post-COVID sindrom počeo je biti pojam od interesa u znanstvenim i medicinskim krugovima.

Dugotrajni COVID – simptomi

Predloženi su različiti opisi dugotrajnog COVID-a, a najčešći opis su simptomi koji traju više od tri mjeseca nakon pojave prvog simptoma. Ova bolest slabo je shvaćena jer pogađa razne osobe koje su preživjele COVID-19 u svim oblicima bolesti, od asimptomatskog i blagog do teškog. Zahvaća mlađe odrasle osobe, djecu i one koji nisu hospitalizirani.

Post-COVID simptomi su širok raspon novih, povratnih ili trenutno prisutnih zdravstvenih problema koje ljudi mogu doživjeti četiri ili više tjedana nakon što su zaraženi virusom koji uzrokuje COVID-19.

Čak i ljudi koji nisu imali simptome COVID-19 u danima ili tjednima nakon što su zaraženi mogu imati post-COVID stanja, odnosno dugotrajni COVID. Ovi simptomi mogu se pojaviti kao različite vrste i kombinacije zdravstvenih problema tijekom različitih vremenskih razdoblja.

Post-COVID sindrom - simptomi
FOTO: Shutterstock

Post-COVID sindrom – simptomi

Iako i dalje nedostaje precizna definicija dugotrajnog COVID-a, najčešći simptomi prijavljeni u mnogim studijama su umor i nedostatak zraka koji traju mjesecima nakon akutnog COVID-19.

Ostali dugotrajni simptomi mogu uključivati kognitivna i mentalna oštećenja, bolove u prsima i zglobovima, lupanje srca, bolove u mišićima, disfunkcije mirisa i okusa, kašalj, glavobolju te gastrointestinalne i srčane probleme.

Osobe obično prijavljuju različite kombinacije sljedećih simptoma:

Pročitajte i članke:

Post-COVID sindromi
FOTO: Shutterstock

Post-COVID sindromi

Točan mehanizam koji stoji iza dugotrajnosti simptoma treba se detaljnije istražiti. Smatra se da jedan od razloga mogu biti posljedice oštećenja organa, dugotrajna upala, autoimuni odgovor upale, dugotrajnija prisutnost virusa u organizmu ili efekti hospitalizacije i liječenja na jedinici intenzivne skrbi.

Socijalni i financijski problemi koje je uzrokovala ova pandemija također mogu imati upliva u psihološke probleme koji se javljaju.

Sličan post-virusni sindrom uočen je kod prethodnih varijanti ljudskog koronavirusa. Simptomi umora, bolova u mišićima i psihijatrijskih tegoba bili su prisutni kod preživjelih od bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS) i teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) do četiri godine.

Rizik od razvoja dugotrajnog COVID-a dvostruko je veći kod žena u usporedbi s muškarcima. Starija dob također je čimbenik rizika i utvrđeno je da su bolesnici s dugotrajnim COVID-om oko četiri godine stariji od onih bez.

Prisutnost više od pet simptoma u akutnoj fazi bolesti povezana je s povećanim rizikom od razvoja dugotrajnog COVID-a. Prisutnost komorbiditeta također povećava rizik od razvoja post-COVID sindroma.

Proučavajući pacijente koji su se žalili na svoje tegobe, znanstvenici su dosad opisali nekoliko specifičnih post-COVID sindroma koji zahvaćaju određene organe ili imaju određene specifičnosti.

Istraživači su identificirali dva glavna obrasca simptoma kod osoba s dugotrajnim COVID-om:

  1. umor, glavobolja i tegobe gornjih dišnih puteva (otežano disanje, grlobolja, kašalj i gubitak mirisa)
  2. tegobe koje uključuju više sustava, uključujući stalnu temperaturu i gastroenterološke simptome.

Dosad opisani post-COVID sindromi su:

  • post-COVID sindrom umora – valja istražiti druge uzroke poput anemije, problema sa štitnjačom i elektrolitski disbalans
  • post-COVID sindrom srca i pluća – kašalj, blago povišena temperatura, kratak dah, bol u prsima, nedostatak daha
  • post-COVID neuro-psihijatrijski sindrom – post-COVID glavobolja, gubitak njuha, nesanica, depresija i druge mentalne tegobe
  • post-COVID gastrointestinalni sindrom – proljev, povraćanje, zatvor, neugoda u želucu
  • post-COVID muskuloskeletni sindrom – bol u mišićima i zglobovima, slabost
  • post-COVID tromboembolijski sindrom – simptomi ovise o području gdje je tromb zapeo i napravio zastoj krvi, kod plućne embolije glavni je nedostatak zraka, kod tromba u koronarnim (srčanim žilama) glavni je simptom bol u prsima, a kod zastoja tromba u nogama i rukama, bol u zahvaćenom ekstremitetu te problem s osjetom
  • post-COVID višesustavni upalni sindrom – povišena temperatura, smetnje probave, post-COVID osip, bol u prsima, palpitacije
  • post-COVID dermatološki sindrom – razni oblici kožnih promjena na tijelu, uključujući i “COVID palac”.
Dugotrajni COVID kod djece
FOTO: Shutterstock

Dugotrajni COVID kod djece

Osoba bilo koje dobi koja je imala COVID-19 kasnije može razviti dugotrajni COVID. Iako se čini da je post-COVID kod djece i adolescenata rijeđi nego u odraslih, dugoročni učinci nakon COVID-19 javljaju se kod djece i adolescenata.

Studije su izvijestile o dugoročnim simptomima u djece s blagim i teškim COVID-19, uključujući djecu koja su prethodno imala višesustavni upalni sindrom kod djece. Slično simptomima zabilježenim u odraslih, najčešći prijavljeni simptomi su:

Manja djeca mogu imati problema s opisivanjem simptoma s kojima se suočavaju. Informacije o post-COVID simptomima kod djece i adolescenata su još uvijek ograničene s obzirom da je većina studija orijentirana na odrasle.

Post-COVID sindrom – liječenje

Liječenje osoba s dugotrajnim COVID-om zahtijeva multidisciplinarni pristup koji uključuje procjenu, simptomatsko liječenje, liječenje temeljnih problema, fizioterapiju, radnu terapiju i psihološku podršku.

Manji simptomi kao što su kašalj, bol u mišićima i zglobovima mogu se simptomatski liječiti paracetamolom, sredstvima za suzbijanje kašlja i oralnim antibioticima (ukoliko se sumnja na sekundarnu bakterijsku infekciju).

Bolesnike s težim posljedicama poput tromboembolijskih incidenata i posljedične plućne embolije, cerebrovaskularnog inzulta ili koronarne bolesti srca treba liječiti po protokolu i naknadno pratiti.

Bolesnici s problemima s disanjem uče se tehnikama disanja te periodično obavljaju radiološke pretrage ukoliko je bilo oštećenja plućnog tkiva.

Post-COVID ambulanta
FOTO: Shutterstock

Diljem svijeta i Hrvatske otvaraju se post-COVID ambulante (KB Dubrava post-COVID ambulanta, Klinika za plućne bolesti Jordanovac post-COVID ambulanta), a novost je i post-COVID dnevna bolnica gdje se specijalisti bave problematikom bolesnika s ovim sindromom.

Iako je napravljen velik broj studija na ovu temu, puni opseg svih posljedica koje će donijeti COVID znanstvenici će istraživati još godinama.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Raveendran, A. V. i sur. (2021). Long COVID: An overview. Diabetes Metab Syndr., 15(3): 869–875.
  2. Yong, S. J. (2021). Long COVID or post-COVID-19 syndrome: putative pathophysiology, risk factors, and treatments. Infect Dis (Lond), 1–18.
  3. Post-COVID Conditions. (2021). CDC.
  4. Ludvigsson, J. F. (2020). Case report and systematic review suggest that children may experience similar long‐term effects to adults after clinical COVID‐19. Acta Paediatr., 10.1111/apa.15673.

Ocijenite članak

3 / 5   3

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu