Piše liječnik

Dugotrajni COVID: Koji su simptomi i komplikacije?

Budite prvi i komentirajte!
4 min čitanja

Hrvoje Pinoza

dr. med.

Pandemija bolesti COVID-19, koju je WHO proglasio u ožujku 2020., službeno je završila 2023. godine, ali posljedice bolesti i dalje su prisutne.

Uzročnik COVID-19 je novi teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (SARS-CoV-2).

Međutim, dugotrajniji slučajevi bolesti COVID-19 počeli su se dokumentirati skupljanjem podataka diljem svijeta. Pojam dugotrajni COVID ili post-COVID sindrom (dugotrajni post-COVID) danas je službeno priznat kao medicinsko stanje i predmet je brojnih međunarodnih studija.

Dugotrajni COVID – simptomi

Predloženi su različiti opisi dugotrajnog COVID-a, a najčešći opis su simptomi koji traju više od tri mjeseca nakon pojave prvog simptoma.

Ova bolest slabo je shvaćena jer pogađa razne osobe koje su preživjele COVID-19 u svim oblicima bolesti, od asimptomatskog i blagog do teškog.

Zahvaća mlađe odrasle osobe, djecu i one koji nisu hospitalizirani.

Post-COVID simptomi su širok raspon novih, povratnih ili trenutno prisutnih zdravstvenih problema koje ljudi mogu doživjeti četiri ili više tjedana nakon što su zaraženi virusom koji uzrokuje COVID-19.

Čak i ljudi koji nisu imali simptome COVID-19 u danima ili tjednima nakon što su zaraženi mogu imati post-COVID stanja, odnosno dugotrajni COVID. Ovi simptomi mogu se pojaviti kao različite vrste i kombinacije zdravstvenih problema tijekom različitih vremenskih razdoblja.

Post-COVID sindrom – simptomi

Najčešći simptomi prijavljeni u mnogim studijama su umor i nedostatak zraka koji traju mjesecima nakon akutnog COVID-19.

Ostali dugotrajni simptomi mogu uključivati kognitivna i mentalna oštećenja, bolove u prsima i zglobovima, lupanje srca, bolove u mišićima, disfunkcije mirisa i okusa, kašalj, glavobolju te gastrointestinalne i srčane probleme.

Osobe obično prijavljuju različite kombinacije sljedećih simptoma:

poteškoće s disanjem i kratak dah
umor
poteškoće s razmišljanjem ili koncentracijom (“moždana magla“)
kašalj
bol u prsima
bol u trbuhu
post-COVID glavobolja
palpitacije (osjećaj lupanja srca)
bol u zglobovima i mišićima
proljev
problemi sa spavanjem
povišena temperatura
omaglica i vrtoglavica
post-COVID osip
promjene raspoloženja
promjene u okusu i mirisu
promjene u menstrualnom ciklusu.

Post-COVID sindromi (post-COVID komplikacije)

Smatra se da jedan od razloga mogu biti posljedice oštećenja organa, dugotrajna upala, autoimuni odgovor upale, dugotrajnija prisutnost virusa u organizmu ili efekti hospitalizacije i liječenja na jedinici intenzivne skrbi.

Socijalni i financijski problemi koje je uzrokovala ova pandemija također mogu imati upliva u psihološke probleme koji se javljaju.

Sličan post-virusni sindrom uočen je kod prethodnih varijanti ljudskog koronavirusa. Simptomi umora, bolova u mišićima i psihijatrijskih tegoba bili su prisutni kod preživjelih od bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS) i teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) do četiri godine.

Rizik od razvoja dugotrajnog COVID-a dvostruko je veći kod žena u usporedbi s muškarcima. Starija dob također je čimbenik rizika i utvrđeno je da su bolesnici s dugotrajnim COVID-om oko četiri godine stariji od onih bez.

No, neka su istraživanja pokazala da su žene imale veći rizik, no noviji podaci pokazuju da razlike ovise o dobi, varijanti virusa i cijepljenju.

Prisutnost više od pet simptoma u akutnoj fazi bolesti povezana je s povećanim rizikom od razvoja dugotrajnog COVID-a. Prisutnost komorbiditeta također povećava rizik od razvoja post-COVID sindroma.

Proučavajući pacijente koji su se žalili na svoje tegobe, znanstvenici su dosad opisali nekoliko specifičnih post-COVID sindroma koji zahvaćaju određene organe ili imaju određene specifičnosti.

Istraživači su identificirali dva glavna obrasca simptoma kod osoba s dugotrajnim COVID-om:

umor, glavobolja i tegobe gornjih dišnih puteva (otežano disanje, grlobolja, kašalj i gubitak mirisa)
tegobe koje uključuju više sustava, uključujući stalnu temperaturu i gastroenterološke simptome.

Dosad opisani post-COVID sindromi su:

post-COVID sindrom umora – valja istražiti druge uzroke poput anemije, problema sa štitnjačom i elektrolitski disbalans
post-COVID sindrom srca i pluća – kašalj, blago povišena temperatura, kratak dah, bol u prsima, nedostatak daha
post-COVID neuro-psihijatrijski sindrom – post-COVID glavobolja, gubitak njuha, nesanica, depresija i druge mentalne tegobe
post-COVID gastrointestinalni sindrom – proljev, povraćanje, zatvor, neugoda u želucu
post-COVID muskuloskeletni sindrom – bol u mišićima i zglobovima, slabost
post-COVID tromboembolijski sindrom – simptomi ovise o području gdje je tromb zapeo i napravio zastoj krvi, kod plućne embolije glavni je nedostatak zraka, kod tromba u koronarnim (srčanim žilama) glavni je simptom bol u prsima, a kod zastoja tromba u nogama i rukama, bol u zahvaćenom ekstremitetu te problem s osjetom
post-COVID višesustavni upalni sindrom – povišena temperatura, smetnje probave, post-COVID osip, bol u prsima, palpitacije
post-COVID dermatološki sindrom – razni oblici kožnih promjena na tijelu, uključujući i “COVID palac”.

Dugotrajni COVID kod djece

Osoba bilo koje dobi koja je imala COVID-19 kasnije može razviti dugotrajni COVID. Iako se čini da je post-COVID kod djece i adolescenata rijeđi nego u odraslih, dugoročni učinci nakon COVID-19 javljaju se kod djece i adolescenata.

Studije su izvijestile o dugoročnim simptomima u djece s blagim i teškim COVID-19, uključujući djecu koja su prethodno imala višesustavni upalni sindrom kod djece. Slično simptomima zabilježenim u odraslih, najčešći prijavljeni simptomi su:

umor
glavobolja
nesanica
kašalj
problemi s koncentracijom
bol u mišićima i zglobovima.

Manja djeca mogu imati problema s opisivanjem simptoma s kojima se suočavaju. Danas već postoji znatno više studija, i poznato je da su dugotrajni simptomi kod djece rjeđi i blaži.

Post-COVID sindrom – liječenje

Liječenje osoba s dugotrajnim COVID-om zahtijeva multidisciplinarni pristup koji uključuje procjenu, simptomatsko liječenje, liječenje temeljnih problema, fizioterapiju, radnu terapiju i psihološku podršku.

Manji simptomi kao što su kašalj, bol u mišićima i zglobovima mogu se simptomatski liječiti paracetamolom, sredstvima za suzbijanje kašlja i oralnim antibioticima (ako se sumnja na sekundarnu bakterijsku infekciju).

Bolesnike s težim posljedicama poput tromboembolijskih incidenata i posljedične plućne embolije, cerebrovaskularnog inzulta ili koronarne bolesti srca treba liječiti po protokolu i naknadno pratiti.

Bolesnici s problemima s disanjem uče se tehnikama disanja te periodično obavljaju radiološke pretrage ako je bilo oštećenja plućnog tkiva.