Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) jedan je od najčešćih kroničnih poremećaja probavnog sustava, a može ozbiljno utjecati na vašu svakodnevicu. Bolovi u trbuhu, nadutost i promjene u pražnjenju crijeva samo su neki od simptoma koji se mogu javljati povremeno ili trajno, slabijeg ili jačeg intenziteta.

Postoji nekoliko različitih vrsta IBS-a, a prepoznavanje one koja se odnosi na vas ključno je za uspješno ublažavanje simptoma i bolju kvalitetu života.

IBS s proljevom (IBS-D)

IBS s proljevom najčešći je oblik sindroma iritabilnog crijeva i pogađa oko 40 % oboljelih. Karakteriziraju ga česte epizode proljeva, često praćene bolovima i grčevima u trbuhu.

Točan uzrok IBS-D-a još nije u potpunosti razjašnjen, no istraživanja upućuju na poremećaje crijevne mikrobiote – složenog sustava bakterija i drugih mikroorganizama koji sudjeluju u probavi.

Kod IBS-D-a ta poremećena komunikacija može uzrokovati prebrzo kretanje hrane kroz crijeva, što rezultira proljevom, grčevima i nelagodom. Osim toga, živci u crijevima mogu postati preosjetljivi, pa čak i normalni probavni procesi izazivaju bol.

Simptomi IBS-D-a

Kod aktivnih simptoma najmanje 25 % stolica je rijetko ili vodenasto, dok je manje od 25 % tvrdo. Ostali česti simptomi uključuju:

• iznenadnu i hitnu potrebu za pražnjenjem crijeva
• grčeve u trbuhu koji se često smanjuju nakon stolice
• nadutost i pojačane plinove
• nemogućnost zadržavanja stolice
• prisutnost bijele sluzi u stolici.

Ovi simptomi mogu značajno narušiti vašu energiju, raspoloženje i radnu učinkovitost te povećati rizik od anksioznosti i depresije.

IBS sa zatvorom (IBS-C)

IBS sa zatvorom obilježen je rijetkim i otežanim pražnjenjem crijeva te tvrdom stolicom. Češće se javlja kod žena, a često se razvija već u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi, iako može zahvatiti osobe svih dobnih skupina.

I kod ovog oblika IBS-a važnu ulogu ima disbioza crijevne mikrobiote. Poremećena mikrobiota može usporiti kretanje sadržaja kroz crijeva, zbog čega debelo crijevo apsorbira više vode iz stolice. Rezultat je suha, tvrda stolica koju je teško izbaciti.

Nedovoljan unos vlakana također može pogoršati IBS-C. Vlakna pomažu povećati volumen stolice i potiču redovitu probavu. Osobe s IBS-C-om često su osjetljive i na određene namirnice poput mliječnih proizvoda, glutena ili masne hrane.

Simptomi IBS-C-a

Kod aktivnih simptoma više od 25 % stolica je tvrdo ili grudasto, a manje od 25 % rijetko. Česti simptomi su:

• trajna bol ili grčevi u trbuhu
• izražena nadutost i plinovi
• napinjanje tijekom pražnjenja crijeva
• rijetke stolice (manje od tri puta tjedno)
• osjećaj nepotpunog pražnjenja.

Iako se simptomi mogu privremeno ublažiti nakon stolice, dugoročno olakšanje zahtijeva dosljedno provođenje terapije.

IBS s miješanim simptomima (IBS-M)

Kod IBS-a s miješanim navikama pražnjenja izmjenjuju se proljev i zatvor, često nepredvidivo. Ovaj oblik podjednako pogađa muškarce i žene te može biti posebno zahtjevan za kontrolu.

Smatra se da je i ovdje ključni problem neravnoteža crijevne mikrobiote i poremećaj osi crijeva–mozga. Crijeva tada naizmjenično rade prebrzo ili presporo, što dovodi do stalnih promjena u stolici. Stres i određene namirnice često dodatno pogoršavaju simptome.

Simptomi IBS-M-a

Tijekom razdoblja simptoma:

• više od 25 % stolica je tvrdo ili grudasto
• više od 25 % je rijetko ili vodenasto.

Mogu se javiti i:

• promjenjivi grčevi u trbuhu
• nadutost i plinovi
• povremena hitna potreba za stolicom ili otežano pražnjenje
• osjećaj nepotpune stolice
• sluz u stolici
• osjećaj težine ili mučnine nakon jela.

Kako znati koji tip IBS-a imate?

Dijagnoza IBS-a temelji se na razgovoru o simptomima, kliničkom pregledu i, po potrebi, dodatnim pretragama. Liječnici se često služe Rimskim kriterijima, prema kojima je za dijagnozu potrebno imati bol u trbuhu barem jednom tjedno tijekom posljednja tri mjeseca, uz barem dva od sljedećih znakova:

• promjene vezane uz pražnjenje crijeva
• promjene u izgledu stolice
• promjene u učestalosti stolice.

Dodatne pretrage (krvne i stolice, kolonoskopija, test daha na vodik, manometrija) služe isključivo za isključivanje drugih bolesti, a ne za određivanje tipa IBS-a. Zato vam može pomoći vođenje dnevnika simptoma u kojem bilježite učestalost i izgled stolice, bolove, prehranu, stres i san.

Kada se javiti liječniku?

Ako imate dugotrajne ili učestale probavne smetnje, važno je javiti se liječniku. Iako su povremeni proljev ili zatvor česti, stalni simptomi mogu upućivati na IBS ili drugo stanje.

Odmah potražite liječničku pomoć ako primijetite:

• krv u stolici
• jake ili dugotrajne bolove
• mučninu, povraćanje ili povišenu temperaturu
• noćne proljeve ili bolove
• neobjašnjiv gubitak tjelesne mase.

Može li se IBS spriječiti?

IBS nije uvijek moguće spriječiti, ali promjene životnih navika mogu značajno ublažiti simptome:

• uravnotežena prehrana – manji, češći obroci te više topivih vlakana (zob, mahunarke, voće); nekima pomaže i low-FODMAP prehrana
• kontrola stresa – tehnike opuštanja, meditacija i svjesno disanje mogu smanjiti učestalost simptoma
• redovita tjelesna aktivnost – potiče probavu i pozitivno djeluje na živčani sustav.

Ako sumnjate na IBS, ne ignorirajte simptome – uz pravi pristup moguće je znatno poboljšati kvalitetu života.

Pročitajte i ove članke:

• Koji su simptomi napadaja sindroma iritabilnog crijeva?
• IBS ili SIBO: Kako znati koje stanje imate?
• Testiranje na IBS: Liječnik otkriva što trebate znati.

• IBS
• sindrom iritabilnog crijeva
• vrste IBS-a

Učitaj više izvora