Piše liječnik

Kongenitalna hipotireoza: Stanje koje pogađa jednu od 4.000 beba – koliko je opasno?

Budite prvi i komentirajte!
2 min čitanja

Hrvoje Pinoza

dr. med.

Kongenitalna hipotireoza je vrsta hipotireoze koja je prisutna od rođenja, a do nje dolazi kada se štitnjača novorođenčeta ne razvija pravilno ili ne radi kako bi trebala, što rezultira nedostatkom hormona štitnjače. Ako se ne liječi, kongenitalna hipotireoza može uzrokovati zastoje u razvoju.

Ovaj poremećaj jedan je od najčešćih faktora rizika za intelektualni invaliditet koji se mogu spriječiti.

Iz tog razloga, novorođenčad je pregledana ubrzo nakon rođenja kako bi se provjerila funkcija njihove štitnjače, što se može učiniti jednostavnim testom krvi. Ovaj test je obavezan u Republici Hrvatskoj.

Kongenitalna hipotireoza javlja se kod otprilike jednog od svakih 3.000 – 4.000 novorođenčadi. Ženske bebe imaju dvostruko veću vjerojatnost da će imati ovo stanje.

Većini beba s kongenitalnom hipotireozom trebat će doživotno liječenje u obliku lijekova (nadomjestak hormona štitnjače).

Neka novorođenčad ima kongenitalnu hipotireozu koja prolazi sama od sebe za nekoliko tjedana ili mjeseci. Uz pravilno liječenje, djeca s kongenitalnom hipotireozom mogu voditi normalan život.

Hipotireoza kod beba – simptomi

Nije uvijek očito kada novorođenče ima kongenitalnu hipotireozu. To je jedan od razloga zašto je probir štitnjače toliko važan. Rani znakovi upozorenja mogu se razviti tijekom prvih nekoliko tjedana života i mogu uključivati:

zatvor
smanjen mišićni tonus (hipotonija)
teškoće s hranjenjem
žutica koja ne prolazi
letargija
promuklost pri plaču
niska tjelesna temperatura.

Bez liječenja, bebe s vremenom mogu razviti ove simptome kongenitalne hipotireoze:

Bez liječenja, kongenitalna hipotireoza može dovesti do komplikacija poput:

anemije
kašnjenja u razvoju
gubitka sluha
zatajenja srca
intelektualnih poteškoća
problema s vidom.

Hipotireoza kod djece – uzroci

Najčešći uzrok kongenitalne hipotireoze je skupina stanja koja se nazivaju disgeneza štitnjače. Ta stanja uključuju:

ektopična štitnjača (štitnjača se nalazi na drugom mjestu nego što bi trebala biti)
ageneza štitnjače (nedostatak štitnjače)
hipoplazija štitnjače (nerazvijena štitnjača).

Manje uobičajeni uzroci uključuju:

genetske mutacije (promjene) koje utječu na proizvodnju hormona štitnjače
nedostatak joda tijekom trudnoće
uzimanje određenih lijekova tijekom trudnoće (poput litija ili antitireoidnih lijekova), koji mogu ometati proizvodnju hormona štitnjače
liječenje raka štitnjače (radioaktivnim jodom) tijekom trudnoće.

Kongenitalna hipotireoza – dijagnoza i liječenje

Zdravstveni djelatnici provode rutinske preglede štitnjače kod sve novorođenčadi. Da bi to učinili, uzet će mali uzorak krvi iz pete bebe kako bi provjerili razinu:

TSH (hormona koji stimulira štitnjaču), koji podržava proizvodnju hormona štitnjače (povišen TSH kod novorođenčeta)
T4 (tiroksina), koji pomaže u kontroli rasta i metabolizma.

Ako su rezultati krvnih pretraga novorođenčeta abnormalni (povišen TSH kod djece), liječnik može također napraviti slikovne pretrage (poput snimanja štitnjače ili ultrazvuka) kako bi potvrdio dijagnozu ili isključio druga stanja.

Liječenje kongenitalne hipotireoze obično uključuje uzimanje lijekova za nadomještanje nedostajućeg hormona štitnjače. Najčešći hormon štitnjače je levotiroksin – sintetički hormon koji oponaša hormon T4.

Dolazi u obliku tableta, pa se mora zdrobiti i pomiješati s formulom za bebu, majčinim mlijekom ili vodom.

Dijete će morati početi uzimati lijekove unutar prvog mjeseca života kako bi se spriječilo trajno kašnjenje u razvoju ili intelektualni invaliditet. Zdravstveni djelatnik redovito će provjeravati razinu hormona štitnjače u krvi djeteta kako bi se osiguralo da dobiva odgovarajuću količinu lijekova.

Većina djece s kongenitalnom hipotireozom će trebati uzimati lijekove do kraja života, a nekima će liječenje možda trebati samo privremeno.

Pročitajte i ove članke: