Uz stalni porast slučajeva COVID-19 diljem zemlje, ključno je preispitati naše razumijevanje dugoročnih učinaka virusa, posebice njegovog utjecaja na mozak i obrasce spavanja. Nedavne studije istražuju neurološke i kognitivne implikacije COVID-19, kao i na prevalenciju poremećaja spavanja među onima koji su preboljeli COVID.

Neurološke implikacije COVID-19

Istraživanja pokazuju da COVID-19 nije samo respiratorna bolest, već utječe i na središnji živčani sustav, što vodi do raznih neuroloških simptoma. Ovi simptomi, koji se mogu manifestirati u akutnim i dugotrajnim stadijima, uključuju glavobolje, bolove u mišićima, pa čak i teža stanja poput Guillain-Barreovog sindroma i encefalopatije.

Studije neuroimaginga otkrile su strukturne promjene u mozgu pacijenata oboljelih od COVID-19, uključujući smanjenje debljine sive tvari, osobito u regijama povezanim sa senzornom obradom, donošenjem odluka i pamćenjem.

Štoviše, virus može izravno zaraziti endotelne stanice mozga, potencijalno vodeći do stvaranja ugrušaka i moždanog udara. Studije su pokazale da se ishemijski moždani udar, često embolične prirode, može pojaviti kod pacijenata s COVID-19 u svim dobnim skupinama, s većom prevalencijom kod muškaraca.

Osim toga, osobe koje su preboljele COVID-19 mogu doživjeti kognitivne nedostatke, uključujući oštećenje pamćenja, pažnje i izvršnih funkcija, što se zajednički naziva “moždana magla” (eng. brain fog). Dok se određeni oporavak može dogoditi unutar prve godine nakon infekcije, teški slučajevi COVID-19 povezani su s dugotrajnim kognitivnim oštećenjima.

Pročitajte članak “Moždana magla: Liječnik otkriva sve o post-COVID simptomu koji pogađa sve veći broj ljudi“.

Poremećaji spavanja kod osoba koje su preboljeli COVID-19

Nedavno istraživanje iz Vijetnama naglašava značajnu prevalenciju nesanice među preživjelima od COVID-19 koji su imali blage simptome i nisu zahtijevali hospitalizaciju.

Naime, ozbiljnost nesanice nije bila u korelaciji s težinom početne infekcije COVID-19. Pojedinci s već postojećim mentalnim zdravstvenim stanjima, poput depresije i anksioznosti, imali su veću vjerojatnost da će doživjeti nesanicu, što naglašava potrebu za ranom intervencijom i podrškom za poremećaje spavanja nakon COVID-19.

Rješavanje problema sa spavanjem i traženje pomoći

Stručnjaci naglašavaju važnost brzog rješavanja problema sa spavanjem nakon infekcije COVID-19. Jednostavne promjene stila života, poput održavanja dosljedne rutine odlaska na spavanje, izbjegavanja vremena ispred ekrana i uključivanja redovite tjelovježbe, mogu poboljšati kvalitetu sna.

Sredstva za spavanje koja se izdaju bez recepta mogu pružiti privremeno olakšanje, ali učestala nesanica zahtijeva profesionalnu procjenu i liječenje.

Kognitivno-bihevioralna terapija prepoznata je kao zlatni standard za liječenje nesanice, fokusirajući se na prepoznavanje i modificiranje ponašanja koja pridonose poremećajima spavanja. Davanje prioriteta dobroj higijeni spavanja ključno je za opću dobrobit, posebno za pojedince s već postojećim mentalnim zdravstvenim problemima.

Pročitajte i ove članke:

• Nova varijanta COVID-a sada čini približno 86 % slučajeva! Evo koji su simptomi i na što trebate pripaziti
• Dugi COVID stvara veći teret od invaliditeta uslijed bolesti srca i raka! Novo istraživanje proučavalo je više od 80 posljedica ovog stanja
• Dugi COVID je podcijenjen: Poslodavci pod pritiskom! Radnici često izostaju s posla ili rade iako se ne osjećaju dobro.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• COVID-19
• koronavirus
• nesanica
• poremećaji spavanja