Kada se odlučite za biljnu prehranu, uzmate u obzir i svoje zdravlje i okoliš. Istraživanje pokazuje da namirnice koje štete ljudskom zdravlju, poput crvenog mesa, također negativno utječu na okoliš, što doprinosi klimatskim promjenama i gubitku biološke raznolikosti.

Dr. Michael Clark sa Sveučilišta u Oxfordu ističe da usvajanje održivije prehrane može poboljšati osobno zdravlje, a ujedno i zaštititi planet. Najbolji izbor za održivost uključuje biljnu hranu poput mahunarki, cjelovitih žitarica i povrća, dok su proizvodi životinjskog podrijetla, posebno crveno meso, najštetniji.

Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), meso i mliječni proizvodi zajedno su odgovorni za oko 14,5 % globalnih emisija stakleničkih plinova, a najveći su zagađivači govedina i mliječni proizvodi.

Ekološki otisak stočarstva je značajan. Iako osiguravaju samo 18 % kalorija i 37 % proteina, meso i mliječni proizvodi zauzimaju 83 % poljoprivrednog zemljišta, što dovodi do krčenja šuma i gubitka biološke raznolikosti.

Odabir biljne hrane umjesto životinjskih proizvoda ključan je za poboljšanje ekološkog zdravlja.

Evo sedam savjeta za stvaranje održivije prehrane.

Smanjite crveno meso

Crveno meso, osobito govedina i janjetina, ima najveći ekološki trošak, uključujući emisije stakleničkih plinova i narušavanje ekosustava. Zamjena životinjskih proteina biljnima je idealna, ali čak i povremena konzumacija može napraviti razliku.

Koristite leću za proteine

Leća i druge mahunarke izvrsni su izvori biljnih proteina. Osiguravaju vlakna i B vitamine te mogu pomoći u prevenciji bolesti poput raka i srčanih bolesti.

Birajte cjelovite žitarice umjesto rafiniranih

Cjelovite žitarice su korisnije za zdravlje i okoliš od rafiniranih žitarica. Drevne žitarice, poput ječma i heljde, posebno su nutritivne i poboljšavaju zdravlje tla.

Zamijenite uzgojenog lososa školjkama

Iako uzgojeni losos izaziva ekološku zabrinutost, školjke poput dagnji i kamenica imaju nizak ekološki otisak, bogate su nutrijentima i pomažu u čišćenju vodenih resursa.

Uključite gljive

Gljive su bogate nutrijentima poput vlakana, vitamina D i kalija. Također, imaju nizak ekološki otisak, pomažu apsorbirati ugljik i smanjiti emisije stakleničkih plinova.

Birajte brokulu umjesto šparoga

Brokula zahtijeva znatno manje vode od šparoga i ima manji ugljični otisak jer se često uzgaja lokalno i zahtijeva manje pesticida.

Pazite na sir

Sir proizvodi visoke emisije stakleničkih plinova zbog ovisnosti o mlijeku. Da biste smanjili njegov utjecaj na okoliš, birajte lokalno uzgojene, organske ili manje guste vrste poput svježeg sira.

Pročitajte i ove članke:

• Osam gljiva koje mogu poslužiti kao zamjena za meso
• Ova bi jestiva gljiva neobičnog izgleda mogla biti alternativni izvor proteina te skladište za pohranu štetnog CO2 u tlu
• Kako čuvamo okoliš? Svatko može napraviti ova 4 mala koraka.

• čuvanje okoliša i zdrava prehrana
• održivije prehrambene navike
• staklenički plinovi

Učitaj više izvora