Ljudi su se dosad u potrazi za trendovima u modi ili opremanju doma okretali Skandinaviji, a zadnjih godina to čine u pogledu hrane, piše njemačka novinska agencija dpa.

Nova nordijska kuhinja je “in”, pišu blogovi o hrani. No, što je ona točno? I je li jednako korisna za zdravlje i dugovječnost kao mediteranska prehrana, koja se naširoko smatra zlatnim standardom?

Načela tog proglasa mogu se sažeti kao regionalna kultura hrane temeljena na čistoći, sezoni, etici, zdravlju, održivosti i kvaliteti:

Kao nordijski kuhari smatramo da je došlo vrijeme da stvorimo novu nordijsku kuhinju, koja se svojim dobrim okusima i posebnim karakterom može uspoređivati sa standardima najvećih svjetskih kuhinja.

Nekoliko godina kasnije Nordijsko vijeće ministara, međuvladina agencija Finske, Danske, Švedske, Islanda i Norveške, pokrenulo je novi nordijski prehrambeni program kao potporu proglasu te za promicanje lokalne, regionalne i nacionalne hrane.

Godine 2017. osnovan je Nordijski laboratorij za politiku hrane kako bi pomogao u rješavanju problema s hranom koji su identificirani kao izazovi u ciljevima održivog razvoja Agende 2030 Ujedinjenih naroda. Carolin Groth, stručnjakinja u odjelu za hranu i prehranu Centra za savjetovanje potrošača u njemačkom Hamburgu, ističe:

Fokus je na biljnoj i neprerađenoj hrani koja se nalazi u sjevernoeuropskim zemljama.

Koje namirnice uključuje nordijska kuhinja?

Tipična nordijska hrana uključuje cjelovite žitarice, uglavnom raž, ječam i zob. Korjenasto povrće poput cikle i mrkve također ima važnu ulogu, zajedno s pivom i regionalnim voćem poput jabuka i krušaka.

“Orasi, gljive i mahunarke također su dio prehrane.”, kaže Groth.

Ta hrana biljnog podrijetla nadopunjena je masnom ribom poput lososa i skuše te mliječnim proizvodima s niskim udjelom masti.

Ulja u nordijskoj prehrani su uglavnom iz sjemenki uljane repice, suncokreta i lanenog sjemena.

Meso je, prema Groth, rijetko na jelovniku – obično samo jednom tjedno:

Nema velike razlike u odnosu na tipičnu mediteransku prehranu, budući da je osnova obje dijete slična.

Mediteranska prehrana također počiva na hrani biljnog podrijetla.

Osim povrća, temelj joj čine voće, orašasti plodovi, sjemenke i mahunarke uz žitarice, ribu i maslinovo ulje.

Kao i u nordijskoj prehrani, meso i mliječni proizvodi se konzumiraju samo povremeno.

Te namirnice opskrbljuju tijelo s mnogo vitamina, minerala, dijetalnih vlakana i sekundarnih biljnih metabolita. Osim toga, postoji obilje zdravih masnih kiselina preko ribljih i biljnih masti.

Groth naglašava:

U obje prehrane jede se malo mesa, što je pozitivno sa zdravstvenog stajališta.

Nordijska prehrana i dugovječnost

Dr. Georg Wechsler, predsjednik Udruge njemačkih liječnika za nutricionističku medicinu (BDEM), ipak nije spreman nordijsku prehranu staviti u bok s mediteranskom:

Ne mogu čvrsto podržati nordijsku prehranu jer nedostaju čvrsti dokazi. Točnije, Skandinavci ne žive dulje ili primjetno dulje od južnih Europljana. Očekivano trajanje života u sjevernoj i južnoj Europi gotovo je identično – oko 85 godina. Plus ili minus godina potpuno je nevažno.

Stope smrtnosti u cijeloj Europskoj uniji također su slične.

Štoviše, kaže on, ne daje tijelu sve što treba:

Ima relativno malo vitamina i dijetalnih vlakana, ali ima puno masti. Norvežani ne jedu mnogo naranči ili zelene salate – one ne rastu tamo gore.

A izvora vlakana, primjerice tamnog kruha, malo je, kaže.

Pozitivna strana je obilje omega-3 masnih kiselina, osobito iz masne ribe. “I malo je mesa.”, dodaje on.

Ni nordijski ni mediteranski, već europski plan prehrane

Dakle, gdje je prehrana najzdravija – na sjeveru, jugu ili negdje drugdje? I koja je najzdravija prehrana od svih?

Nikakve znanstveno utemeljene prehrambene preporuke ne pozivaju na izbacivanje tradicionalnih jela koja su dio kulture regije, poput svinjskog pečenja u Bavarskoj, kaže Wechsler:

Bitna je samo količina. Svako svinjsko pečenje je zdravo sve dok ne jedete goleme porcije svaki dan.

Wechsler preferira plan prehrane koji nije ni specifično nordijski ni mediteranski, već europski:

Zdrava prehrana temelji se na temeljnim znanstvenim načelima koja se mogu slijediti u Helsinkiju kao i u Rimu. Optimalna prehrana je siromašna soli, a i ograničena životinjskim bjelančevinama i masti. Šećer i kolesterol treba unositi umjereno. Umjesto toga, trebali biste jesti mnogo povrća, zelene salate, vlakana i omega-3 masnih kiselina, npr. dvije porcije ribe tjedno.

Puno važnija od prehrane je energetska ravnoteža. Hrana koja se konzumira u pretjeranim količinama je štetna. Pretjerana konzumacija soli i masnoće, na primjer, povećava rizik od srčanog i moždanog udara, među ostalim medicinskim stanjima.

Kad je riječ o životnom vijeku, uvjeren je da imamo prostora za napredak.

Pročitajte i članke:

• Hrana i zdravlje: Nutricionistica otkriva kako hrana utječe na naše zdravlje i zašto to ne smijemo olako shvaćati
• “Nezdrava hrana”: Nutricionistica otkriva što će se jako rijetko naći na njezinom tanjuru
• Pravilna prehrana i individualne potrebe: Nutricionistica otkriva razlike i kako utvrditi svoje potrebe.