"Kiselost organizma" se kao termin uvriježio među širom populacijom

Hrana koja smanjuje kiselost organizma? Nutricionistica otkriva zašto je teorija koja stoji iza toga diskutabilna

Budite prvi i komentirajte!
5 min čitanja

Zrinka Babić

mag. soc., nutricionistica

Možemo reći da se “kiselost organizma” kao termin uvriježio među širom populacijom, ali i u određenim oblicima narodne medicine kao izraz za narušeno zdravlje organizma. Tako se radi popis hrane koja izaziva tzv. kiselost organizma, a ističe se i hrana koja smanjuje kiselost organizma.

Međutim, iako zvuči logično i jednostavno razumljivo, naš organizam ima zapravo složenu fiziologiju i stvari nisu onakve kakve se čine kada govorimo o kiselosti organizma. Cijela ideja oko alkalne prehrane leži na tome da je krv ljudi blago lužnata pa prema tome treba jesti više hrane koja ne zakiseljava krv, odnosno organizam.

Krenimo od osnova i razumijevanja samog pH. Naime, pH je mjera u rasponu 0 – 14, a koja govori o tri vrste stanja – kiselo, lužnato i neutralno. Tako je pH 7 neutralan, ispod 7 je kiseo, a iznad 7 lužnat.

Krv je blago lužnata i kreće se u uskom rasponu 7,34 – 7,45 pH. S obzirom na blago lužnati pH uvriježilo se mišljenje da hrana može utjecati na isti pa će, ako konzumiramo previše “pogrešne hrane”, doći do zakiseljavanja organizma.

Pritom hrana koja izaziva tzv. kiselost organizma nema veze s okusom. Dakle, zato što je limun kiselog okusa ne znači da izaziva kiselost organizma.

Hoće li, prema narodnim vjerovanjima, hrana izazvati kiselost organizma, utvrđuje se pH vrijednošću pepela nakon spaljivanja hrane.

Iako znanstvena zajednica ne podržava priču o kiselosti organizma, vidjet ćemo što zapravo stoji iza takvih mitova. Naime, hrana koja prema takvim vjerovanjima izaziva kiselost organizma je:

životinjski proizvodi (meso, riba, jaja, mliječni proizvodi)
kava
gazirana pića
alkohol
procesuirana hrana poput industrijski proizvedenih žitarica.

Hrana koja smanjuje kiselost organizma – popis

Kad je pak u pitanju alkalna hrana, popis obuhvaća:

Dakle, stvar je vrlo jednostavna. Hrana koja je visoko procesuirana zajedno sa životinjskim proizvodima stvara kiselost, a sva neprerađena i pretežito biljna hrana ima obrnuti učinak. Na tragu toga, u sklopu alkalne prehrane daju se savjeti kako smanjiti kiselost organizma:

namirnice s liste alkalne hrane trebaju zauzimati 80 % prehrane
smanjiti hranu koja izaziva kiselost organizma ili je u potpunosti izbaciti.

Ovo je zapravo cijela filozofija, no isto tako, kad se dublje uđe u knjige koje zagovaraju alkalnu prehranu, preporučuje se čak i alkalni kruh. Na određenim mjestima spominje se i trajanje alkalne dijete od tjedan dana.

Autor knjige o alkalnoj prehrani svojim je čitateljima predložio i test za kiselost organizma kako bi se točnije utvrdilo je li tijelo već zakiseljeno. Dovoljno je nabaviti lakmus papiriće, odnosno trakice, te mjeriti pH mokraće ujutro i navečer.

Organizam je kiseo, prema ovom testu, ako je pH mokraće ispod 7. Što je pH niži, to je organizam kiseliji. Vrijedi i obrnuto. Prije nego se pobliže upoznamo s pH organizma, pogledajmo koji se simptomi navode za kiselost organizma.

Kiselost organizma – simptomi

Simptomi koji se navode kao mogući indikatori da je organizam zakiseljen su:

kronični umor
zatvor
čest pad imuniteta i prehlade
bolovi u kostima i mišićima
nadutost
kožni problemi poput osipa
slaba koncentracija.

Moramo priznati da svi ponekad patimo od ovih simptoma, no to ne znači da je organizam zakiseljen. Nadalje, pobornici alkalne prehrane posebice zagovaraju da tzv. kiselo okruženje u tijelu potiče rast raka. Navode i da zakiseljavanje organizma uzrokuje osteoporozu.

Ne možemo reći da alkalna prehrana nema dobre savjete, kao što je konzumiranje što više cjelovite i biljne hrane, a što manje procesuirane hrane. Međutim, ono što je diskutabilno jesu razlozi i teorija koji stoje iza toga.

kako smanjiti kiselost organizma — FOTO: Shutterstock

Alkalna prehrana

Pogledajmo kako alkalna prehrana nema svoje temelje u znanosti i kako je vrijeme da prestanemo razmišljati o hrani crno-bijelo, pa tako i kiselo-lužnato. Naime, hrana ne može utjecati na promjenu pH organizma.

Prije svega, pH različitih dijelova tijela i organa se razlikuje. Primjerice, pH želuca je vrlo kiseo zahvaljujući klorovodičnoj kiselini koja ima zadatak ubiti potencijalne patogene koji stignu hranom i kako bi hrana sigurno putovala u crijeva pa sve do stanica.

Tako se pH želuca kreće između 1 – 3. Kada bi pH želuca bio viši, odnosno više prema lužnatom, to bi značilo da nešto nije u redu s našim želucem i da ne proizvodi dovoljno klorovodične kiseline za probavu.

Drugo, vidjeli smo da se pH krvi kreće u jako uskom rasponu. Naš organizam ima već podešene automatske mehanizme za održavanje pH, pri čemu hrana na to nema utjecaja. Kada bi hrana mogla utjecati na pH organizma, imali bismo ozbiljnih zdravstvenih problema.

To je kao da kažemo da hrana može utjecati na temperaturu organizma. Stoga, ako smo pojeli hranu koja zakiseljava organizam, a u ovom primjeru to bi vjerojatno bila hrana koja spušta temperaturu tijela, onda bismo često patili iod temperature ili hipotermije.

Pojasnimo dodatno i test za kiselost organizma. Dakle, to što je pH krvi oko 7, a pH želuca znatno niži, ne znači da ta dva pH stanja utječu jedno na drugo. Isto vrijedi i za mokraću pomoću koje se određuje pH.

Točnije, ako je pH mokraće u krvi kiseliji, to ne znači da je i pH krvi kiseliji. U krvi pH i dalje ostaje u svojem uskom rasponu. Dakle, alkalnu prehranu možemo svrstati i na listu ostalih dijeta, poput one po krvnim grupama, koje nemaju znanstvenu podlogu.

Pogrešna kategorizacija hrane

Moramo napomenuti i kako bila kakva kategorizacija hrane u grupe “dobra” ili “loša”, “kisela” ili “alkalna”, “zdrava” ili “nezdrava” stvara strah od određene hrane, grižnju savjesti i osjećaj nedostatka samokontrole ako se pojedu namirnice s “crne liste”.

To može dovesti do loše slike o sebi i rezultirati poremećajima u prehrani. Alkalna prehrana navodi životinjske namirnice kao one koje mogu izazvati famoznu kiselost u tijelu, a zapravo, ako su te namirnice cjelovite, donose nam kompletne proteine i važne vitamine i minerale, od kojih se neki nalaze samo u životinjskim namirnicama, poput vitamina B12.

Svaku hranu možemo jesti ako je zdravstveno ispravna, a to znači da ne sadrži otrove i štetne tvari te nije pokvarena. To je definicija zdrave hrane.

No, hranu možemo podijeliti na više i manje nutritivno bogatu, a u pravilnoj prehrani svaka hrana nalazi svoje mjesto.

To znači da ćemo neke namirnice konzumirati svakodnevno, neke tek povremeno i u manjoj količini, poput slatkiša ili pizze. Naravno, netko tko ima zdravstvenih problema dodatno će prilagoditi svoju prehranu u skladu sa zdravstvenim stanjem, ali alkalna prehrana i njezina filozofija sigurno nije lijek za bolesti.

Pravilna prehrana prilagođena svakom pojedincu, redovita fizička aktivnost, kvalitetan san, boravak u prirodi i redoviti liječnički pregledi ostaju osnove koje nijedna popularna dijeta ne može zamijeniti.

Pročitajte i ove članke: