Krajem lipnja ove godine pojavila se vijest u svjetskim medijima kako će se aspartam (E951) proglasiti moguće kancerogenom supstancom za ljude. Navedeno je uzburkalo mnoge zainteresirane strane, a danas je stigla i definitivna potvrda. Naime, IARC (International Agency for Research on Cancer), agencija pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), je aspartam (E951) smjestila u skupinu mogućih kancerogena (2b skupina).

Aspartam (E951)

Kemičar James M. Schlatter je 1965. godine sintetizirao aspartam. Možda bi ispravnije bilo reći da ga je otkrio, s obzirom na to da je aspartam nenamjerno nastao tijekom istraživanja antiulkusnih lijekova.

Naime, navedeni kemičar je, čini se, suprotno svim sigurnosnim pravilima, prstom dotakao, konzumirao te primijetio izrazitu slatkoću same novootkrivene molekule. Time je počela turbulentna povijest aspartama kao sladila i aditiva koja je prošla put od zabrane korištenja tijekom 1970-ih do nevjerojatno široke uporabe danas. Ipak, svjedoci smo kako spomenuta molekula još uvijek izaziva dvojaka mišljenja među stručnjacima.

Aspartam sladilo

Aspartam je niskokalorični umjetni zaslađivač, koji je otprilike 200 puta slađi od šećera. To je bijeli prah bez mirisa. U Europi je dopušten za upotrebu kao dodatak hrani za zaslađivanje raznih vrsta hrane i pića.

Aspartam se također koristi u procesu kapsuliranja za poboljšanje svojstava nosivosti, dajući veću stabilnost i poboljšavajući okus, boju i teksturu. Iz tog se razloga koristi i u farmacetuskoj industriji pa nije rijetko da ćemo pronaći aspartam u lijekovima. Uglavnom je riječ o korištenju aspartama kao pomoćne supstance, u količinama koje su male i koje se u trenutku pisanja ovog članka ne smatraju opasnima.

Činjenica što je 200 puta slađi od šećera, a praktično bez kalorične vrijednosti, je razlog tolikoj popularnosti aspartama kao zaslađivača. U nutricionističkom žargonu to se naziva “besplatna hrana“, s obzirom na to da sadrži manje od 20 kalorija i pet grama ugljikohidrata. U tom smislu se asparatam ne računa kao kalorija ili ugljikohidrat. Kako ne bi bilo sve tako idealno, pobrinula se činjenica da aspartam nema identičan okus kao šećer. Dapače, ostavlja zaostali okus u ustima nakon konzumacije, koji se u prehrani zamaskira drugim aditivima.

Ovdje je važno naglasiti kako se pod upitnik danas stavlja zdravstveni benefit aspartama kao sladila umjesto šećera uopće. Činjenica jest da je jedan od motivatora korištenja aspartama prema nekim autorima ozbiljno manjkav, s obzirom na to da je, unatoč povećanoj potrošnji hrane i pića s umjetnim sladilima, problem pretilosti sve veći. Dapače, postavlja se pitanje prekomjernog unosa aspartama kod određene populacije, posebno kod djece koja konzumiraju slatkiše.

Isto tako, jedna od često naglašavanih prednosti jest povoljan odnos kada su u pitanju aspartam i dijabetes. Jasno, aspartam je slađi od šećera, a ne utječe na samu razinu šećera u krvi, što je dijabetičarima svakako važno, posebno u kratkoročnom smislu.

Međutim, dugoročno je upitan učinak aspartama. Naime, prema nekim studijama aspartam i umjetni zaslađivači potiču upalne procese, što potpomaže razvoju dijabetesa tipa 2. Drugim riječima, međuodnos aspartama i dijabetesa je kompleksan te u trenutku pisanja ovog članka nemamo jasne argumente s kojima bismo definitivno utvrdili uzročno-posljedičnu vezu, bilo u pozitivnom ili negativnom smislu.

Aspartam – nuspojave

Jednom konzumiran, iz aspartama se u tankom crijevu različitim enzimima (esteraze i peptidaze) oslobađaju metanol (10 %), asparaginska kiselina (40 %) i fenilalanin (50 %). Navedene molekule su opasnije od samog aspartama. Većina nuspojava je uzrokovana upravo njegovim metabolitima.

Ako se konzumira previše aspartama u kratkom vremenskom periodu, može doći i do intoksikacije aspartamom čiji su simptomi:

• mučnina
• bolno gutanje
• dijareja.

Osim toga, može doći i do psiholoških simptoma poput anksioznosti i nesanice, ali i do neuroloških simptoma poput tremora, glavobolje i hiperreaktivnosti.

Drugim riječima, kratkoročne nuspojave uzrokovane konzumacijom aspartama su izuzetno rijetke (praktički ih nema) te je u suštini puno ozbiljnija potencijalna dugoročna štetnost aspartama.

Iznimka je populacija ljudi koji pate od fenilketonurije. Osobe s tim genetskim poremećajem imaju znatno umanjenu aktivnost enzima fenilalanin hidroksilaze. Iz tog razloga ne mogu metabolizirati fenilalanin koji se onda nakuplja u mozgu gdje može uzrokovati znatna oštećenja. Kako je i rečeno, aspartam se upravo razlaže na fenilalanin. Iz tog razloga takvi pacijenti ne bi smjeli konzumirati aspartam.

Aspartam – štetnost

Godinama se raspravlja o štetnosti aspartama. Dok jedni autori smatraju aspartam dugoročno bezopasnim (u količinama u kojima ga nalazimo u hrani i piću), drugi se autori ne slažu s tim tvrdnjama te se pozivaju na sve veći broj istraživanja koja govore suprotno. Primjerice, neka ispitivanja su povezala povećanu konzumaciju aspartama s mnogim kliničkim poremećajima, uključujući hepatotoksičnost, nefrotoksičnost i dr.

Već smo spomenuli povezanost aspartama i dijabetesa tipa 2, a osim toga postoje naznake da korištenje aspartama može pridonijeti i neurološkim tegobama te pojavi alergija. Također, može doprinijeti i razvoju dermatitisa, no tek u slučaju konzumacije ogromnih količina aspartama.

Ono što širu javnost najviše zabrinjava jest povezanost konzumacije aspartama i pojave određenih tumora. Postavlja se pitanje je li aspartam kancerogena supstanca.

Aspartam – kancerogen

Jedna od najozbiljnijih “optužbi” prema aspartamu jest pitanje njegove kancerogenosti.

Naime, aspartam se razlaže na formaldehid u organizmu. Mehanizam kancerogenosti se prema nekim stručnjacima bazira upravo na formaldehidu. Prema njihovom stajalištu, formaldehid se akumulira u stanicama tijekom korištenja aspartama. Iako još nije potpuno objašnjen način na koji formaldehid može izazvati tumore, pretpostavka jest da tijekom kroničnog izlaganja može izazvati mutaciju gena u stanici, lom kromosoma, oksidativni stres i sl.

Istraživanja koja su se provela na štakorima nedvojbeno idu u prilog tezi kako aspartam ima kancerogen potencijal. Ono najvažnije, kod ispitivanja na ljudima, ponovno imamo rezultate koji aspartamu ne idu u prilog. Naime, u velikom istraživanju u Francuskoj utvrđeno je postojanje korelacije između konzumacije aspartama i povećane incidencije tumora.

Koji zaključak konačno donijeti o aspartamu? Riječ je o molekuli koja je zbog svojih svojstava ne samo kao sladila, već i kao pomoćne supstance, znatno olakšala proizvodnju i rad industriji hrane, pića, kozmetike ali i drugih grana u kojima se upotrebljava.

IARC je aspartam naposljetku službeno prepoznao kao molekulu s mogućim kancerogenim učinkom na ljude. Je li to neminovan kraj ovako opsežnom korištenju aspartama?

IARC kao agencija prepoznaje četiri različite razine klasifikacije:

• kancerogeno
• vjerojatno kancerogeno
• moguće kancerogeno
• supstance koje nisu kancerogene.

U kategoriji moguće kancerogenih, u kojoj se našao aspartam, su smještene tvari za koje postoje dovoljno snažni dokazi da uzrokuju karcinom na životinjama (u ispitivanjima na životinjama) i limitirani dokazi i studije prema kojima uzrokuju karcinom na ljudima.

Svjedoci smo koliko je aspartam raširen u različitim proizvodima. Kao i kod ostalih supstanci, pa i prehrane, jako je važna doza u kojoj je konzumiramo. Riječima Paracelsusa – “samo doza čini otrov“.

IARC isključivo govori o snazi i kvaliteti dokaza, ne o kvantitativnom odnosu. Konkretno, iako je agencija uvrstila aspartam na listu moguće kancerogenih supstanci, istovremeno ne donosi sud o tome koliku količinu aspartama se može konzumirati bez štetnog utjecaja na zdravlje.

JECFA (Joint FAO/WHO expert committee on food additives) govori o kvantitativnom odnosu. Ta agencija je sinkronizirano s IARC-om ažurirala smjernice o aspartamu. JECFA je ostala pri dosadašnjem stavu kako je dopušten unos aspartama bez opasnosti za zdravlje 0 – 40 mg/kg tjelesne mase, što je znatno više od količine koju prosječna osoba indirektno konzumira.

Primjerice, osoba mase 70 kg bi trebala konzumirati 9 – 14 limenki dijetalnog bezalkoholnog pića koje sadrži 200 ili 300 mg aspartama, da bi premašila prihvatljivi dnevni unos aspartama. Treba napomenuti kako je JECFA čak zaključila na temelju određenih nedostataka pregledanih istraživanja kako “dokaz o povezanosti konzumacije aspartama i raka kod ljudi nije uvjerljiv”.

Ipak, prema svim dokazima koje posjedujemo, aspartam posjeduje u najmanju ruku nepovoljan učinak na zdravlje. Pretpostavka jest kako je svrha najnovijeg izvješća IARC-a poticanje industrije za pronalazak alternativa samom aspartamu. IARC je nerijetko i kritiziran zbog klasifikacije različitih supstanci koje je teško izbjeći, pa je tako crveno meso klasificirano kao vjerojatno kancerogeno, a prerađeno meso kao kancerogeno.

Naravno, postoji racionalan i znanstveno utemeljen razlog zašto je tome tako, no zbog manjka informiranosti šire populacije o načinu rada i donošenja odluka mišljenje iste agencije može ponekad doprinijeti zbunjivanju javnosti.

Na kraju, raznovrsna, zdrava prehrana, izbjegavanje “brze hrane”, grickalica i prevelikih količina dijetalnih gaziranih pića, za koje znamo da su u velikim količinama neovisno o aspartamu nepovoljni za zdravlje, je po skromnom mišljenju ovog autora dovoljno kako bismo izbjegli dugoročan štetan učinak ove molekule na naše zdravlje.

To, naravno, ne znači da je aspartam bezopasan. Nadajmo se da će i sama industrija hrane i pića povodom recentnih događaja, umjesto u osporavanje znanstvenih dokaza, usmjeriti energiju i kapital u pronalasku povoljne alternative ne samo aspartamu, već i drugim korištenim aditivima koji potencijalno mogu štetiti zdravlju, te da će se na taj način zatvoriti ova 50 godina duga rasprava.

Pročitajte i ove članke:

• Zaslađena pića povezana s 45 bolesti! Ako želite biti zdravi, nemojte piti više od ove količine
• Akrilamid: Opasan, potencijalno kancerogeni kemijski spoj! Evo kako se i u kojim uvjetima formira u vašoj omiljenoj hrani
• Titanijum dioksid: Već godinama se sumnja da može izazvati rak, a Europska komisija ga je zabranila u hrani! Evo što je i gdje ga sve ima.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Recepti za doručak, ručak i večeru

Jelovnik za masnu jetru: Nutricionistica otkriva kako trebaju izgledati obroci

• Zrinka Babić
• 7 min čitanja

• aspartam
• aspartam - kancerogen
• aspartam - nuspojave
• aspartam - štetnost
• aspartam E951
• aspartam i dijabetes
• aspartam sladilo
• aspartam u lijekovima