Titanijum dioksid: Već godinama se sumnja da može izazvati rak, a Europska komisija ga je zabranila u hrani! Evo što je i gdje ga sve ima

Titanijum dioksid

Vjerojatno ste već čuli onu da, ako ne znate što znače sastojci na deklaraciji hrane, ne kupujete takvu hranu. Drugim riječima, prednost uvijek treba dati cjelovitim namirnicama poput svježeg voća i povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki, a ne prerađenoj hrani. 

S druge strane, nisu sve namirnice koje su prerađene na neki način manje zdrave ili nepoželjne. Primjerice, jogurt, kefir, tofu, obogaćeni musli ili pak fortificirani biljni napici itekako pronalaze mjesta u našoj svakodnevnoj prehrani. 

Čitanje deklaracije na hrani
FOTO: Shutterstock

Vjerojatno ste čuli i onu da je sve ionako zagađeno, pa se to koristi kao izgovor da se uopće ne vodi računa o tome što jedemo, što stavljamo na kožu i općenito kako brinemo o sebi. Ne treba pribjegavati ni takvoj krajnosti, već shvatiti što je pod našom kontrolom (izbor prehrane i stila života), a što nije pod našom izravnom kontrolom (kvaliteta zraka). 

Postoje službe i agencije koje se trebaju brinuti o sigurnosti hrane i o tome što se stavlja na tržište. Unutar Europske unije postoji širok spektar zakonodavstava koji vode računa o sigurnosti hrane. Isto tako, kako napreduju znanstvena istraživanja i ispitivanja pojedinih sastojaka, tako se donose i nove odluke te mijenja zakonodavstvo. 

U skladu s tim pod povećalom se našao titanijum dioksid koji se krije pod brojem E171. Među prvima su ga zabranile Njemačka i Francuska, a početkom ove godine zabranjen je u hrani i na razini Europske unije. 

Titanijum dioksid - štetnost
FOTO: Shutterstock

Titanijum dioksid – štetnost 

Titanijum dioksid u hrani ima ulogu posvjetljivanja iste, pa se najčešće koristi u slatkišima i sladoledima, ali i mlijeku i kruhu. Osim u hrani, titanijum dioksid u kozmetici ili pak lijekovima također nije iznimka. Hrana, lijekovi i kozmetika u izravnom su dodiru s našim tijelom. 

Titanijum dioksid svoju primjenu pronalazi i u keramici, kod proizvodnje odjeće i boja. Inače predstavlja prirodni oksid titana koji se nalazi u tlu, pijesku ili rudama. Aditiv E171 konkretno u hrani pokazao se suvišnim jer svojim dodatkom igra samo estetsku ulogu u hrani. 

Pročitajte članak “Aditivi u hrani (E – brojevi) – kompletan popis“.

Titanijum dioksid u hrani

Postavlja se pitanje zašto je titanijum dioksid u hrani štetan. Naime, pokazalo se da može imati kancerogeni učinak i posebice se negativno odražava na probavni sustav. Nije topljiv, pa se konzumira u obliku staklaste prašine. Sukladno tome povezuje se s mogućnošću pojave Chronove bolesti

Pokazalo se da titanijum dioksid ima reproduktivni, kancerogeni i genotoksični učinak. Naime, negativno utječe na crijevnu mikrofloru zbog čega dolazi do upalnih procesa, a onda i do kancerogenog učinka. Također je i citotoksičan što znači da je štetan za stanice. 

Titanijum dioksid u hrani
FOTO: Shutterstock

Titanijum dioksidu su posebice izloženi ljubitelji slatkiša i općenito prerađene hrane jer se najčešće dodaje u: 

  • gume za žvakanje (najveća koncentracija)
  • bomboni
  • marshmallow 
  • pojedini pekarski proizvodi
  • pojedini umaci
  • pojedine juhe 
  • prerađeni orašasti plodovi.

Nažalost, zbog sadržaja titanijum dioksida najviše su istom izložena djeca. No, Uredbom EU 2022/63 koja je stupila na snagu 14. siječnja 2022. godine taj aditiv E171 je zabranjen u hrani, pa tako građani Europske unije mogu odahnuti. 

Kada putujete van Europske unije, imajte na umu da druge zemlje nisu zabranile titanijum dioksid.
Titanijum dioksid u kozmetici
FOTO: Shutterstock

Titanijum dioksid u kozmetici

Ako želite napraviti korak više u brizi za svoje zdravlje, tada vodite računa da titanijum dioksid u kozmetici nije zabranjen, a najčešće se nalazi u: 

  • kremama za sunčanje 
  • ruževima za usne 
  • sjenilima za oči 
  • puderima za lice
  • rumenilima. 

Dok smo u vezi titanijum dioksida sigurni po pitanju hrane unutar Europske unije, po pitanju kozmetike možemo voditi računa čitanjem popisa sastojaka prije kupnje. Pojedinci koji vode računa o tome da jedu cjelovitu, a ne prerađenu hranu mogu biti sigurni da ne unose toliki broj aditiva i E brojeva u svoj organizam. 

Pročitajte članak “‘Nezdrava hrana’: Nutricionistica otkriva što će se jako rijetko naći na njezinom tanjuru“. Pravilna prehrana koja se bazira na cjelovitim namirnicama preventivna je zaštita i očuvanja zdravlja. Posebice vodite računa o djeci i kontroliranom doziranju slatkiša i prerađene hrane.

Članak objavljen:

Ocijenite članak

1 / 5   1

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu