Prehrambeni aditivi su tvari koje se dodaju hrani kako bi poboljšale teksturu, okus, boju ili miris, a obično nemaju nikakvu energetsku vrijednost. Neki prirodni aditivi poput soli ili sumporovog dioksida se koriste stoljećima.

No, podizanje popularnosti prerađene hrane u drugoj polovici 20.-og stoljeća dovela je do povećanja broja aditiva kako prirodnih tako i umjetnih.

Unatoč rastu zabrinutosti posljednjih nekoliko godina i dalje se aditivi koristi u različitim proizvodima kako bi zadovoljili potražnju za hranom koja se uklapa u ubrzani stil života.

Ako konzumirate vegetarijansku prehranu pročitajte članak “Aditivi u hrani koje vegetarijanci trebaju izbjegavati“.

U nastavku vam donosimo pregled nekih aditiva koji izazivaju mnoge kontroverze.

Mononatrijev glutaminat – E621

Mononatrijev glutaminat je pojačivač okusa koji se najviše koristi u industrijski prerađenoj hrani i azijskoj kuhinji.

Može se pronaći u limenkama smrznute hrane, kupljenih salata, juha te dječjih grickalica. 

Osobe koje su osjetljive na mononatrijev glutamat imaju tzv. sindrom “azijskog restorana” – odnosno iskuse razne nuspojave poput:

• glavobolje,
• bolova u prsima,
• gubitka osjeta u ustima,
• znojenje.

Ako primijetite da se osjećate loše nakon što konzumirate hranu u kojoj ima mononatrijevog glutamata, moguće je da ste preosjetljivi i da biste ga trebali izbjegavati, ističu stručnjaci sa zdravstvenog portala Healthline.

Istraživanja su oko sigurnosti mononatrijevog glutamata podijeljena. Postoje studije koje povezuju konzumaciju MSG-a s razvojem pretilosti i metaboličkog sindroma, iako mnoge druge studije to opovrgavaju. Bilo je rečeno da uzrokuje i neurološke probleme, iako je poslije dokazano da ne može proći kroz moždanu barijeru pa je to opovrgnuto.

Detaljan popis svih aditiva odnosno E brojeva možete pronaći ovdje.

Umjetna bojila 

Umjetna bojila su najčešće korištena u:

• bombonima,
• slasticama,
• sladoledima,
• sportskim napitcima,
• namazima,
• začinima,
• prerađenim grickalicama (žitaricama, tjesteninama, rezancima).

Dopuštena bojila koja se koriste su:

• karamel,
• kurkumin,
• tartrazin – najjači alergen među bojama te je zabranjen u Austriji i Norveškoj, a može utjecati na hiperaktivnost kod djece,
• kinolinsko žuto – zabranjena u SAD-u, Australiji, Norveškoj i Japanu, a također utječe na pojavu hiperaktivnosti kod djece,
• anato – potencijalni alergen,
• likopen,
• klorofil,
• antocijani,
• karoteni.

Kalijev bromat

Kalijev bromat je dodatak hrani koji čini tijesto kruha elastičnijim te omogućava podizanje tijesta. Još uvijek se široko koristi u SAD-u premda su istraživanja na životinjama pokazala kancerogeno djelovanje kalijeva bromata što je i dovelo do zabrane u velikom broju zemalja kao što su:

• EU,
• Argentina,
• Kanada,
• Peru,
• Južna Koreja,
• Brazil,
• Nigerija.

Na temelju studija koje su provede na štakorima, konzumiranje kalijevog bromata loše utječe na štitnjaču, bubrege te uzrokuje stvaranje bubrežnih tumora.

Aspartam

Aspartam je sladilo koje se nalazi u:

• gaziranim i dijetalnim pićima,
• žvakaćim gumama,
• čak i u nekim lijekovima.

Aspartam može biti nekoliko stotina puta slađi od saharoze pa se u proizvode dodaju u minimalnim koncentracijama.

Istraživanja pokazuju da neki ljudi mogu biti preosjetljivi na sladila poput  aspartama pa će kod njih uzrokovati glavobolje. Također, umjetna sladila mogu dugoročno utjecati na sniženje koncentracije glukoze u krvi.

Olestra

Olestra je zamjenska mast koja se može naći u grickalicama kao što je čips. Konzumiranje olestre smanjuje apsorpciju karotenoida, a dugoročni nedostatak karotenoida povećava rizik od raka i bolesti srca.

Između ostalog olestra može uzrokovati nuspojave kao što su:

• grčevi u trbuhu,
• proljev.

Natrijev nitrit (E250) i nitrat

Dodatak hrani koji daje karakterističan okus i crvenu boju suhomesnatim proizvodima i mesu. Neko povrće također može sadržavati nitrate u znatnim količinama, ovisno o uzgoju, značajkama tla i intenzitetu svjetla.

Najčešće je riječ o lisnatom povrću kao što je:

• salata.
• špinat,
• blitva,
• rikola i drugo.

Međutim, natrijevi nitrati i nitriti mogu utjecati na stvaranje štetnih nitrozamina u mesu pri visokim temperaturama, iako je vjerojatnost za to malena. Međutim, istraživanja pokazuju da su nitrozamini potencijalno kancerogene supstance.

Bromirano biljno ulje (BVO)

Bromirano biljno ulje je prehrambeni aditiv koji se koristi u industriji pića. Pretjerana konzumacija pića (oko 2l dnevno) bogatog bromiranim biljnim uljem može izazvati trovanje koje karakterizira glavobolju, umor i gubitak pamćenja.

Osim toga dugoročna konzumacija bromiranog ulja može uzrokovati:

• niz psiholoških simptoma,
• osip na koži i teške akne,
• gubitak apetita,
• bol u trbuhu,
• umor,
• srčane aritmije i
• metalni okus u ustima.

U Europi je korištenje bromiranog ulja zabranjeno. 

Butilirani hidroksioanisol (BHA, E320) i butilirani hidroksitoulen (BHT,  E321)

BHA i BHT su fenolni spojevi,  odnosno sintetski proizvedeni antioksidansi koji sprječavaju oksidacijsko kvarenje masti i ulja.

Premda je stav odgovornih tijela da su ovi aditivi sigurni prisutna je konstanta rasprava o kancerogenim svojstvima BHA i BHT.

Toksikološkim ispitivanjima na životinjama dokazano je da butilirani hidroksioanisol i butilirani hidroksitoulen mogu izazvati pojavu tumora, ali ta istraživanja nisu provedena na ljudima. U ulja i masti se dodaju u minimalnim koncentracijama, a to nisu koncentracije koje su dokazano štetne.

• aspartam
• BHA kiseline
• mononatrijev glutaminat
• natrijev nitrit
• trans masti
• umjetna bojila

Učitaj više izvora