Imali ste krvni ugrušak? Ovih 7 navika može spriječiti da se ponovno pojavi

Duboka venska tromboza (DVT) ozbiljno je zdravstveno stanje koje nastaje kada se krvni ugrušak formira u dubokim venama, najčešće u nogama

Duboka venska tromboza (DVT) ozbiljno je zdravstveno stanje koje nastaje kada se krvni ugrušak formira u dubokim venama, najčešće u nogama. Ako ste već imali DVT, važno je znati da postoji mogućnost ponovne pojave ugrušaka, ali i niz koraka kojima možete značajno smanjiti taj rizik.

Tko ima veći rizik od ponovne duboke venske tromboze?

Vjerojatnost ponovne pojave DVT-a ili plućne embolije (PE), kada se ugrušak pomakne do pluća, ovisi o uzroku prvog događaja.

Ako je ugrušak nastao zbog privremenog čimbenika, poput operacije ili ozljede, rizik od ponavljanja uglavnom je manji.

Međutim, ako se DVT pojavio bez jasnog uzroka, postoji znatno veća mogućnost da se novi ugrušak razvije tijekom sljedećih godina.

Jedan od najvažnijih čimbenika rizika je prisutnost raka. Osobe oboljele od malignih bolesti imaju višestruko veći rizik od razvoja novih krvnih ugrušaka u usporedbi s općom populacijom.

Što uzrokuje duboku vensku trombozu?

Do stvaranja krvnog ugruška može doći zbog oštećenja stijenke vene, povećane sklonosti zgrušavanju krvi ili usporenog protoka krvi kroz vene.

Među najčešćim čimbenicima rizika nalaze se:

I preboljena infekcija COVID-19 može povećati rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Istraživanja pokazuju da povećani rizik od DVT-a može trajati i do tri mjeseca nakon infekcije, dok rizik od plućne embolije može ostati povišen i do šest mjeseci.

kompresijske čarape laganim pritiskom potiču cirkulaciju krvi u nogama i smanjuju zadržavanje krvi u venama
FOTO: Shutterstock

Lijekovi i kompresijske čarape kao zaštita od ponovne tromboze

Ako ste imali DVT, liječnik vam može propisati antikoagulantne lijekove, poznate i kao lijekovi za razrjeđivanje krvi, kako bi se smanjila mogućnost stvaranja novih ugrušaka.

Kod nekih osoba terapija traje 3 – 6 mjeseci, dok je kod drugih potrebno dugotrajnije liječenje, ovisno o individualnom riziku i mogućim komplikacijama.

Liječnik vam također može preporučiti nošenje kompresijskih čarapa. One laganim pritiskom potiču cirkulaciju krvi u nogama i smanjuju zadržavanje krvi u venama. Vrsta i jačina kompresije određuju se individualno, ovisno o vašem zdravstvenom stanju.

U pojedinim slučajevima mogu biti potrebne dodatne pretrage kako bi se otkrio eventualni zdravstveni problem koji povećava sklonost nastanku ugrušaka.

7 načina kako smanjiti rizik od ponovne duboke venske tromboze

Evo kako se zaštititi.

1. Uzimajte terapiju prema uputama liječnika

Redovito uzimanje propisanih lijekova jedan je od najučinkovitijih načina prevencije ponovne tromboze. Nemojte samoinicijativno prekidati terapiju.

2. Redovito odlazite na liječničke kontrole

Svaku promjenu zdravstvenog stanja važno je prijaviti liječniku. Informacija o prethodnom DVT-u može utjecati na odluke vezane uz hormonsku terapiju, liječenje raka ili planirane kirurške zahvate.

3. Budite fizički aktivni

Redovita tjelesna aktivnost i održavanje zdrave tjelesne težine mogu pomoći u smanjenju rizika od nastanka novih ugrušaka. Vrstu i intenzitet aktivnosti prilagodite svojim mogućnostima i savjetima liječnika.

Pušenje povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka
FOTO: Shutterstock

4. Prestanite pušiti

Pušenje povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka te dodatno pogoršava učinak drugih čimbenika rizika, poput pretilosti.

5. Vodite evidenciju o svojoj bolesti

Zabilježite kada ste imali DVT, na kojem mjestu se ugrušak pojavio i kako je liječen. Ti podaci mogu biti korisni liječnicima tijekom budućih pregleda i liječenja.

6. Izbjegavajte dugotrajno sjedenje

Osim redovite tjelovježbe, važno je ostati aktivan tijekom dana. Tijekom dugih putovanja automobilom ili avionom redovito ustanite, prošećite ili napravite vježbe za stopala i gležnjeve. Također, ne zaboravite unositi dovoljno tekućine.

7. Oprezno s masažom nogu

Ako ste trenutno na liječenju zbog DVT-a, intenzivna masaža nogu može predstavljati rizik jer postoji mogućnost pomicanja ugruška. Prije bilo kakve masaže posavjetujte se s liječnikom.

Nakon završetka akutne faze bolesti masaža je u većini slučajeva sigurna, no preporučuje se individualna procjena stručnjaka.

Kada potražiti liječničku pomoć?

Ako primijetite simptome poput oticanja noge, boli, crvenila ili osjećaja topline u zahvaćenom području, javite se liječniku. Također, iznenadno otežano disanje, bol u prsima ili iskašljavanje krvi mogu upućivati na plućnu emboliju te zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Briga o zdravlju vena, redovito kretanje i pridržavanje liječničkih preporuka ključni su koraci u smanjenju rizika od ponovne duboke venske tromboze.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu