Imali ste krvni ugrušak? Ovih 7 navika može spriječiti da se ponovno pojavi
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Duboka venska tromboza (DVT) ozbiljno je zdravstveno stanje koje nastaje kada se krvni ugrušak formira u dubokim venama, najčešće u nogama. Ako ste već imali DVT, važno je znati da postoji mogućnost ponovne pojave ugrušaka, ali i niz koraka kojima možete značajno smanjiti taj rizik.
Tko ima veći rizik od ponovne duboke venske tromboze?
Vjerojatnost ponovne pojave DVT-a ili plućne embolije (PE), kada se ugrušak pomakne do pluća, ovisi o uzroku prvog događaja.
Ako je ugrušak nastao zbog privremenog čimbenika, poput operacije ili ozljede, rizik od ponavljanja uglavnom je manji.
Jedan od najvažnijih čimbenika rizika je prisutnost raka. Osobe oboljele od malignih bolesti imaju višestruko veći rizik od razvoja novih krvnih ugrušaka u usporedbi s općom populacijom.
Što uzrokuje duboku vensku trombozu?
Do stvaranja krvnog ugruška može doći zbog oštećenja stijenke vene, povećane sklonosti zgrušavanju krvi ili usporenog protoka krvi kroz vene.
Među najčešćim čimbenicima rizika nalaze se:
- nasljedna sklonost zgrušavanju krvi
- starija životna dob
- dugotrajno mirovanje ili nepokretnost, primjerice tijekom dugih letova, hospitalizacije ili oporavka nakon operacije
- ozljede krvnih žila
- korištenje hormonske terapije ili trudnoća
- pušenje
- pretilost
- karcinomi i autoimune bolesti poput lupusa.
I preboljena infekcija COVID-19 može povećati rizik od nastanka krvnih ugrušaka. Istraživanja pokazuju da povećani rizik od DVT-a može trajati i do tri mjeseca nakon infekcije, dok rizik od plućne embolije može ostati povišen i do šest mjeseci.

Lijekovi i kompresijske čarape kao zaštita od ponovne tromboze
Ako ste imali DVT, liječnik vam može propisati antikoagulantne lijekove, poznate i kao lijekovi za razrjeđivanje krvi, kako bi se smanjila mogućnost stvaranja novih ugrušaka.
Kod nekih osoba terapija traje 3 – 6 mjeseci, dok je kod drugih potrebno dugotrajnije liječenje, ovisno o individualnom riziku i mogućim komplikacijama.
Liječnik vam također može preporučiti nošenje kompresijskih čarapa. One laganim pritiskom potiču cirkulaciju krvi u nogama i smanjuju zadržavanje krvi u venama. Vrsta i jačina kompresije određuju se individualno, ovisno o vašem zdravstvenom stanju.
U pojedinim slučajevima mogu biti potrebne dodatne pretrage kako bi se otkrio eventualni zdravstveni problem koji povećava sklonost nastanku ugrušaka.
7 načina kako smanjiti rizik od ponovne duboke venske tromboze
Evo kako se zaštititi.
1. Uzimajte terapiju prema uputama liječnika
Redovito uzimanje propisanih lijekova jedan je od najučinkovitijih načina prevencije ponovne tromboze. Nemojte samoinicijativno prekidati terapiju.
2. Redovito odlazite na liječničke kontrole
Svaku promjenu zdravstvenog stanja važno je prijaviti liječniku. Informacija o prethodnom DVT-u može utjecati na odluke vezane uz hormonsku terapiju, liječenje raka ili planirane kirurške zahvate.
3. Budite fizički aktivni
Redovita tjelesna aktivnost i održavanje zdrave tjelesne težine mogu pomoći u smanjenju rizika od nastanka novih ugrušaka. Vrstu i intenzitet aktivnosti prilagodite svojim mogućnostima i savjetima liječnika.

4. Prestanite pušiti
Pušenje povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka te dodatno pogoršava učinak drugih čimbenika rizika, poput pretilosti.
5. Vodite evidenciju o svojoj bolesti
Zabilježite kada ste imali DVT, na kojem mjestu se ugrušak pojavio i kako je liječen. Ti podaci mogu biti korisni liječnicima tijekom budućih pregleda i liječenja.
6. Izbjegavajte dugotrajno sjedenje
Osim redovite tjelovježbe, važno je ostati aktivan tijekom dana. Tijekom dugih putovanja automobilom ili avionom redovito ustanite, prošećite ili napravite vježbe za stopala i gležnjeve. Također, ne zaboravite unositi dovoljno tekućine.
7. Oprezno s masažom nogu
Ako ste trenutno na liječenju zbog DVT-a, intenzivna masaža nogu može predstavljati rizik jer postoji mogućnost pomicanja ugruška. Prije bilo kakve masaže posavjetujte se s liječnikom.
Nakon završetka akutne faze bolesti masaža je u većini slučajeva sigurna, no preporučuje se individualna procjena stručnjaka.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Ako primijetite simptome poput oticanja noge, boli, crvenila ili osjećaja topline u zahvaćenom području, javite se liječniku. Također, iznenadno otežano disanje, bol u prsima ili iskašljavanje krvi mogu upućivati na plućnu emboliju te zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Briga o zdravlju vena, redovito kretanje i pridržavanje liječničkih preporuka ključni su koraci u smanjenju rizika od ponovne duboke venske tromboze.
Pročitajte i ove članke:
- 10 iznenađujućih uzroka duboke venske tromboze
- Venska tromboza: Prvi znak na nozi koji mnogi ignoriraju, a može biti smrtonosan
- 6 savjeta o prehrani koji pomažu u sprječavanju duboke venske tromboze.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Ljetni kašalj: Evo zašto se javlja čak i kada nema prehlade ni gripe
- Hrvoje Pinoza
- 7 min čitanja