Sigurno ste nekoliko puta u životu pojeli nešto što vam nije sjelo. Ako ubrzo nakon jela osjetite simptome poput glavobolje, proljeva ili povraćanja, možete se zapitati imate li alergiju ili osjetljivost na hranu.

Budući da se simptomi alergije na hranu, intolerancije i osjetljivosti mogu preklapati, često je izazovno identificirati točan uzrok.

Iako se pojmovi često koriste kao sinonimi, određivanje koji je odgovoran za vaše simptome ključno je za pravilno liječenje. Evo kako razlikovati alergiju na hranu, intoleranciju i osjetljivost te kako ih liječiti.

Alergija na hranu

Alergija na hranu uključuje imunološki sustav, gdje IgE antitijela prepoznaju protein u hrani i pokreću imunološku reakciju. To nije slučaj s intolerancijom ili osjetljivošću na hranu.

Alergijske reakcije mogu varirati od blagih do po život opasnih, zahvaćajući kožu, probavni trakt i dišni sustav, a mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi, iako često počinju u djetinjstvu.

Čak i ako su prethodne reakcije bile blage, još uvijek se mogu pojaviti ozbiljne reakcije. U slučaju slučajnog gutanja davanje epinefrina ključno je za liječenje anafilaksije.

Novi tretmani uključuju Arachis hypogaea, oralnu imunoterapiju za alergiju na kikiriki kod djece u dobi 4 – 17 godina koju je odobrila FDA. Druga opcija je omalizumab, također odobren od strane FDA, koji može smanjiti rizik od alergijskih reakcija uslijed slučajnog izlaganja.

Intolerancija ili osjetljivost na hranu

Intolerancija ili osjetljivost na hranu može izazvati imunološki odgovor, ali je sporiji i vjeruje se da proizlazi iz neravnoteže probavnog trakta. Za razliku od alergije na hranu, osjetljivost ne uključuje IgE antitijela i nije opasna po život.

Simptomi mogu oponašati blage alergijske reakcije i uključuju umor, svrbež, bolove u zglobovima, glavobolju i začepljenost nosa, koji se često pojavljuju do tri dana nakon konzumiranja.

Za prepoznavanje osjetljivosti na hranu preporučuje se eliminacijska dijeta pod nadzorom liječnika. Prestanite jesti sumnjive namirnice na otprilike dva tjedna, zatim ih ponovno uvedite jednu po jednu kako biste točno odredili one problematične.

Intolerancija na hranu uzrokovana nedostatkom enzima

Intolerancija na hranu može biti posljedica nemogućnosti probave određene hrane, često zbog nedostatka enzima. Intolerancija na laktozu, koja je najčešća, uzrokovana je nedostatkom laktaze, enzima potrebnog za razgradnju laktoze, što dovodi do proljeva, plinova i nadutosti.

Za razliku od alergije na mlijeko, intolerancija na laktozu ne uključuje imunološki odgovor i rješava se konzumiranjem proizvoda bez laktoze ili uzimanjem dodataka laktaze.

Intolerancija na gluten

Intolerancija na gluten ili necelijakična osjetljivost na gluten nije uzrokovana alergijom na pšenicu ili autoimunim poremećajem. Ne uključuje abnormalne gene ili antitijela. Simptomi su gastrointestinalni, poput nadutosti, zatvora, proljeva i bolova u trbuhu.

Celijakija naspram intolerancije na gluten

Intolerancija na gluten razlikuje se od celijakije, genetskog autoimunog poremećaja gdje gluten pokreće imunološki odgovor koji napada tanko crijevo. Celijakija uzrokuje dodatne simptome poput anemije, umora i bolova u zglobovima, a mora se dijagnosticirati krvnim pretragama ili biopsijom.

Dijagnosticiranje problema povezanih s hranom

Za točnu dijagnozu alergija, osjetljivosti ili intolerancije na hranu posjetite svojeg liječnika primarne zdravstvene zaštite. Pogrešna dijagnoza je česta zbog preklapanja simptoma s trovanjem hranom.

Alergolog može provesti testove kako bi potvrdio alergije, dok probavni problemi koji ukazuju na celijakiju ili intoleranciju na gluten mogu zahtijevati krvne pretrage i biopsiju za ispravnu dijagnozu.

Pročitajte i ove članke:

• Test na alergije: Kako saznati da imate određenu alergiju? Liječnik otkriva kada je potrebno testiranje, koje vrste postoje i kakvi mogu biti rezultati
• Alergije na hranu: Tko je glavni krivac?
• Kako putovati s alergijom na hranu? Uz ova 4 savjeta.

• alergija na hranu
• intolerancija na hranu
• osjetljivost na hranu

Učitaj više izvora