Djeca ubrzano rastu od rođenja do otprilike prve ili druge godine života kada rast postupno uspori. Brzina rasta i dobitak na tjelesnoj masi su umjereni sljedećih godina sve do puberteta kada ponovo dolazi do naglog uzleta.

Uz porast u visinu i porast tjelesne težine dolazi do rasta unutrašnjih organa koji se razvijaju različitim tempom. Primjerice, mozak naraste do svoje konačne veličine tijekom prvih godina života, bubrezi do kraja prve godine, a reproduktivni organi tek u pubertetu.

U nastavku provjerite kako izgleda rast djece po godinama.

Rast djece po godinama

Iako većinu djetinjstva dječaci i djevojčice rastu podjednakom brzinom, postoje razlike dok su još u maternici te prije samog puberteta. U trudnoći dječaci rastu neznatno više nego djevojčice.

U pubertetu se razlika očituje u nastupu početka rasta. Naime, djevojčice počinju rasti prije dječaka i obično dostižu svoju konačnu visinu oko 16. godine, dok rast dječaka u pubertetu započinje otprilike dvije godine kasnije i s 18 godina postignu konačnu visinu koja je u prosjeku 12,5 cm viša od pripadnica ženskog spola.

S obzirom na to da je dječji rast jedan od važnijih pokazatelja njihova zdravlja, Svjetska zdravstvena organizacija je osmislila tablice rasta koje prate visinu i tjelesnu težinu po spolu i dobi.

Takve tablice (u kojima se nalazi i grafikon rasta djece po godinama) mogu se naći na internetskim stranicama, ali preporučuje se da liječnik ispuni potrebne podatke kako ne bi došlo do krivih rezultata i tumačenja. Dobivena krivulja ne mora izgledati savršeno “školska”, a dijete je usprkos tome zdravo i unutar referentnih vrijednosti.

Rast djece po godinama – duljina i visina

Duljina novorođenčadi se prosječno poveća za 30 % do petog mjeseca i više od 50 % do kraja prve godine. Visina s pet godina je otprilike duplo viša nego duljina pri porodu.

Prosječna težina djece po godinama

Novorođenčad izgubi 5 – 8 % svoje težine tijekom prvih nekoliko dana da bi za dva tjedna vratila izgubljeno. Do kraja petog mjeseca udvostruče, a do kraja prve godine utrostruče tjelesnu težinu.

Na rast utječu genetika, hormoni (hormon rasta, hormoni štitnjače, kortizol, spolni hormoni), prehrana i ostali vanjski čimbenici poput psihičkog stanja.

Kronična pothranjenost i neadekvatna prehrana siromašna bjelančevinama te okolina u kojem je dijete fizički ili psihički zlostavljano uzrokuju smanjen rast.

Zaostajanje u fizičkom rastu

Ako dolazi do odstupanja u rastu prema krivuljama Svjetske zdravstvene organizacije, potrebno je istražiti moguće razloge:

• konstitucijski sporiji rast – sporiji rast od predviđenog, ali dosegne svoju predviđenu visinu sa zakašnjenjem
• kromosomske abnormalnosti – obično se jave uz neke druge dodatne fizički vidljive karakteristike (Downov sindrom, Turnerov sindrom, Prader Willi sindrom)
• hipotireoidizam – manjak hormona štitnjače u ranoj dobi uzrokuje mentalnu retardaciju, a kasnije u djetinjstvu umor, konstipaciju, povišenu tjelesnu težinu i usporeno razmišljanje
• povišena razina kortizola – najčešće posljedica terapija astme, zloćudnih tumora i autoimunih bolesti zbog unosa visokih doza glukokortikoida koji interferiraju s hormonom rasta, inzulinu sličnim faktorom rasta i metabolizmom kosti
• manjak hormona rasta – najčešće se ne zna uzrok, a rijetko je posljedica neke prirođene malformacije ili štetnog procesa u mozgu (u hipotalamusu) otkud dolazi stimulacija za proizvodnju
• periferna neosjetljivost (rezistentnost) na hormon rasta – razine hormona su normalne ili čak povišene, ali postoje defekti na receptorima na koje bi se hormon trebao povezati
• genetske nepravilnosti stvaranja hrskavice i kostiju (osteohondrodistrofije) – uzrokuju nepravilne tjelesne proporcije
• kronična anoksija (nedovoljna opskrba kisikom) – zbog prirođene srčane bolesti
• kronično bubrežno zatajenje
• nedovoljan unos prehrambenih tvari
• psihološki stres
• anoreksija.

Kako potaknuti rast i razvoj djeteta?

Pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost, dovoljno odmora i sna te odrastanje u normalnom poticajnom, psihološki stabilnom okruženju jedini su čimbenici koji vode zdravom napredovanju djece.

Pročitajte i ove članke:

• Težina bebe: Koliko beba treba dobivati na težini po mjesecima? Pogledajte tablicu koja omogućuje praćenje bebinog rasta
• Kada je dijete premršavo? Evo kako prepoznati premalu tjelesnu težinu djeteta te kako ga “udebljati” na zdrav način
• Djeca s posebnim potrebama i djeca s poteškoćama u razvoju: Dvije kategorije koje ne znače isto! Psihologinja otkriva koja je razlika.

• grafikon rasta djece po godinama
• Prosječna težina djece po godinama
• Rast djece po godinama
• rast i razvoj djeteta

Učitaj više izvora