Kako estrogen utječe na ženske emocije i raspoloženje?

Estrogen ima značajnu ulogu u emocionalnom zdravlju žena

Estrogen ima značajnu ulogu u emocionalnom zdravlju žena. Depresija i anksioznost češće se javljaju tijekom razdoblja kada je proizvodnja estrogena aktivna nego u razdobljima kada je razina hormona niska.

Estrogen također doprinosi promjenama raspoloženja povezanim s uvjetima poput predmenstrualnog sindroma (PMS), predmenstrualnog disforičnog poremećaja (PMDD) i postporođajne depresije.

Ipak, veza između estrogena i emocija vrlo je složena. Radi li se o previše estrogena ili premalo? Emocionalni učinci estrogena ostaju jednako zagonetni kao i sama raspoloženja.

Koja je uloga estrogena?

Estrogen, ključni spolni hormon, utječe na različite sustave u tijelu, uključujući reproduktivni sustav, kosti, kožu i mozak.

Od puberteta jajnici žena proizvode estrogen u skladu s menstrualnim ciklusom. Razina estrogena naglo raste sredinom ciklusa kako bi potaknula ovulaciju, a zatim brzo opada.

Tijekom ostatka mjeseca razine estrogena postepeno rastu i opadaju. Ove promjene, iako normalne, znatno se razlikuju među pojedincima i ne predviđaju nužno emocionalne poremećaje.

Utječe li estrogen na emocije?

Estrogen je ključan za regulaciju raspoloženja, djelujući na dijelove mozga koji kontroliraju emocije. Njegovi učinci uključuju:

  • povećanje razine serotonina i broja serotoninskih receptora u mozgu
  • regulaciju proizvodnje endorfina, čime se pojačava osjećaj ugode
  • zaštitu živčanih stanica i potencijalno poticanje njihovog rasta.
Unatoč ovim učincima, utjecaj estrogena na raspoloženje razlikuje se od osobe do osobe, a njegova uloga ostaje teško razumljiva.

Primjerice, iako estrogen ima pozitivne učinke na mozak, neke žene prijavljuju poboljšanje raspoloženja nakon menopauze kada su razine estrogena vrlo niske.

Istraživači sugeriraju da su neke osobe osjetljivije na prirodne oscilacije estrogena tijekom menstrualnog ciklusa, što može uzrokovati poremećaje raspoloženja.

Od puberteta jajnici žena proizvode estrogen u skladu s menstrualnim ciklusom
FOTO: Shutterstock

Uloga estrogena u PMS-u

Do 90 % žena doživljava predmenstrualne simptome, no ako su ti simptomi dovoljno ozbiljni da ometaju svakodnevni život, mogu se klasificirati kao PMS. Simptomi PMS-a uključuju fizičke promjene (nadutost, osjetljivost grudi) i emocionalne promjene (razdražljivost, anksioznost, tuga).

Oko 20 – 40 % žena može iskusiti PMS tijekom života.

Estrogen i PMDD

Predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD) je teži oblik PMS-a koji značajno utječe na svakodnevni život. Simptomi PMDD-a uključuju ekstremne promjene raspoloženja, razdražljivost, osjećaj beznađa i poteškoće s koncentracijom.

PMDD pogađa 3 – 9 % žena. Zanimljivo, razine estrogena kod žena s PMS-om ili PMDD-om obično su normalne, što sugerira da problem može ležati u načinu na koji estrogen komunicira s dijelovima mozga odgovornim za regulaciju raspoloženja ili u povećanoj osjetljivosti na hormonske oscilacije.

Estrogen i postporođajna depresija

Nagli pad razine estrogena nakon poroda često se smatra potencijalnim uzrokom postporođajne depresije, koja pogađa 10 – 25 % žena unutar prvih šest mjeseci nakon poroda.

Iako veza nikad nije definitivno dokazana, liječenje obično uključuje antidepresive i terapiju.

Estrogen i depresija u perimenopauzi

Tijekom perimenopauze razine estrogena postaju nepredvidive, a do 10 % žena doživljava depresiju. U nekim slučajevima transdermalni flasteri s estrogenom mogu poboljšati raspoloženje tijekom ovog razdoblja, iako to još nije standardna praksa.

Estrogen i postmenopauzalna depresija

Nakon menopauze razine estrogena padaju na vrlo niske vrijednosti. Međutim, oralni estrogen ne pokazuje poboljšanje depresije kod žena u ovom razdoblju.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Hoffman, M. i Powell Key, A. (2024). The Effects of Estrogen on Women’s Emotions and MoodWebMD.
  2. Vinney, C. (2023). Estrogen’s Impact on Women’s Mental Health, According to a DoctorVerywell Mind.
  3. Albert, K. M. i Newhouse, P. A. (2019). Estrogen, Stress, and Depression: Cognitive and Biological Interactions. Annu. Rev. Clin. Psychol., 15: 399–423.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu