U današnjem ubrzanom tempu života mnogi preskaču obroke – neki zato što nemaju dovoljno vremena, a drugi namjerno, nadajući se da će tako smršaviti ili poboljšati zdravlje.

No, postavlja se važno pitanje – kako preskakanje obroka utječe na razinu šećera u krvi? Donosimo pregled onoga što znanost kaže i savjete kako održavati stabilnu razinu šećera.

Što se događa s razinom šećera kada jedete?

Kad jedete, tijelo razgrađuje makronutrijente na manje dijelove koje može iskoristiti. Ugljikohidrati imaju najveći utjecaj na šećer u krvi jer se razgrađuju u glukozu. Ona ulazi u krvotok i povisuje razinu šećera.

Tada gušterača izlučuje inzulin, hormon koji pomaže glukozi da uđe u stanice i osigura energiju. Kada razina šećera padne prenisko, gušterača izlučuje glukagon, hormon koji potiče jetru da oslobodi pohranjenu glukozu i tako povisi šećer u krvi.

Na šećer u krvi utječu i brojni drugi faktori – prehrana, razina aktivnosti, bolesti ili lijekovi. Fluktuacije šećera mogu uzrokovati promjene raspoloženja, umor, žudnju za hranom, a dugoročno i povećati rizik za razvoj dijabetesa tipa 2.

Što se događa kada preskočite obrok?

Istraživanja pokazuju da preskakanje doručka najviše utječe na šećer u krvi. Primjerice, studija iz 2019. godine je pokazala da su mladi muškarci koji su preskočili doručak imali znatno višu razinu šećera nakon ručka nego kada su doručkovali.

Redovito preskakanje doručka može narušiti metabolizam glukoze, povećati oscilacije u razini šećera te povećati rizik od predijabetesa i dijabetesa tipa 2. Preskakanje ručka ili večere također ima utjecaj, ali čini se da je on slabiji nego kod doručka.

Preskakanje obroka i povremeni post

Važno je razlikovati slučajno preskakanje obroka od intermittent fastinga (povremenog posta), koji je strukturiran i provodi se u određenim vremenskim intervalima.

Kada se pravilno prakticira, povremeni post može poboljšati regulaciju šećera u krvi, osobito ako se obroci usklade s prirodnim cirkadijalnim ritmom tijela.

Neke studije pokazuju da vremenski ograničeno hranjenje (kao što je jedenje u ranijem dijelu dana, a post kasnije) može smanjiti razinu šećera u krvi, dok druge ističu da klasične uravnotežene dijete imaju slične učinke.

Kako održati stabilan šećer u krvi?

Ako vas brine kontrola šećera u krvi, najbolje je savjetovati se sa svojim liječnikom. U međuvremenu, evo nekoliko preporuka:

• započnite dan s doručkom bogatim proteinima i vlaknima – to može pomoći u održavanju stabilne energije
• kombinirajte ugljikohidrate s proteinima i vlaknima – tako se probava usporava i šećer se ravnomjernije oslobađa
• održavajte dosljedan raspored obroka – istraživanja sugeriraju da je prozor hranjenja kraći od 12 sati na dan najbolji za regulaciju šećera
• izbjegavajte kasnonoćne obroke – oni su povezani s lošijom kontrolom šećera i većim rizikom od metaboličkih bolesti.

Kada trebate potražiti pomoć?

Problemi s regulacijom šećera u krvi mogu uzrokovati hipoglikemiju (preniska razina) ili hiperglikemiju (previsoka razina). Simptomi na koje trebate obratiti pažnju uključuju:

• drhtavicu, slabost ili znojenje
• ubrzan rad srca
• jaku glad, nervozu ili anksioznost
• glavobolju, vrtoglavicu, mutan vid
• zbunjenost, pospanost ili usporen govor
• izrazitu žeđ i učestalo mokrenje.

U težim slučajevima može doći do napadaja, gubitka svijesti ili kome. Ako primijetite takve simptome, odmah potražite liječničku pomoć.

Pročitajte i ove članke:

• Preskačete obroke? Nova je studija dokazala da je to iznimno opasno za zdravlje, evo o čemu je riječ
• Kako razine šećera u krvi utječu na vaše tijelo?
• 8 svakodnevnih navika koje vam potajno dižu šećer u krvi.

• preskakanje obroka
• šećer u krvi

Učitaj više izvora