HPV cjepivo: Koliko doza? Kakve su nuspojave? Što ako je osoba već stupila u spolne odnose? Epidemiologinja odgovara na sva pitanja

HPV cjepivo

U Hrvatskoj od raka vrata maternice u prosjeku godišnje oboli oko 320 žena, umre ih oko 120, a gotovo svaki taj slučaj mogao se spriječiti pravovremenim cijepljenjem protiv humanog papilomavirusa (HPV-a) i odlaskom na Papa test.

Na nedavnoj je javnoj tribini za mlade “Biser mudrosti – Druga prilika”, koju su organizirali Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske, Studentska sekcija za ginekologiju i opstetriciju Medicinskog fakulteta u Zagrebu te Udruga SVE za NJU, a sve pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, dr. sc. Magdalena Grca s Instituta Ruđer Bošković nazvala sramotnom činjenicu da žene danas umiru od raka vrata maternice kada postoje toliki alati kojima se to može spriječiti.

FOTO: Udruga SVE za NJU
FOTO: Udruga SVE za NJU

Maja Erceg Tušek, psihologinja iz Udruge SVE za NJU, smatra da se treba boriti i protiv stigmatizacije oboljelih osoba te više pričati o spolnim bolestima jer upravo sram mnoge mlade sprječava da potraže liječničku pomoć:

Ova bolest je izuzetno stigmatizirana zbog činjenice da su te žene bile zaražene HPV-om i zato je važno educirati javnost da se svatko može zaraziti, nikako ne samo oni koje češće mijenjaju seksualne partnere.

Naime, zaraziti se mogu i muškarci. U čak 99,7 % slučajeva rak vrata maternice uzrokuje dugotrajna infekcija HPV-om i zato cijepljenje protiv istog i rano otkrivanje promjena stanica vrata maternice (Papa test i HPV test) mogu uspješno spriječiti nastanak raka.

Pročitajte članak “Simptomi raka vrata maternice: Jedna od najčešćih vrsta raka kod žena razvija se 10 – 15 godina, a simptomi su nespecifični! Evo koji su prvi znakovi“.

HPV cjepivo – odgovori na sva pitanja

Dobrovoljno i besplatno cijepljenje protiv HPV-a u cijeloj Republici Hrvatskoj omogućeno je od školske godine 2015./2016. Kako je riječ o vjerojatno najučinkovitijem pojedinačnom sredstvu prevencije raka u medicinskom arsenalu, a procijepljenost još nije na željenoj razini, odgovore na sva pitanja o cjepivu protiv HPV-a potražili smo kod epidemiologinje dr. med. Tatjane Nemeth-Blažić.

1. Tko se sve može cijepiti protiv HPV-a?

Protiv HPV-a se mogu cijepiti učenici i učenice 8. razreda osnovne škole u redovnom programu cijepljenja, a dodatno oni koji su propustili cijepljenje u završnom razredu osnovne škole – svi srednjoškolci i mladi do 25 godina života, uključujući 25. godinu. Od ove godine planira se nuditi cijepljenje učenicama i učenicima od 5. razreda osnovne škole nadalje, kako bi se produžilo vrijeme informiranja i dostupnosti cijepljenja.

Više informacija o cijepljenju protiv HPV-a možete pročitati na poveznici.

Pročitajte članak “‘Budi mRAK roditelj’: Cijepljenje protiv raka vrata maternice ove godine kreće u ranijoj dobi! Švedska studija ima sjajne rezultate“.

HPV cijepljenje
FOTO: Shutterstock

2. Treba li maloljetna osoba imati pristanak roditelja?

Za maloljetne osobe treba pristanak roditelja. Za cijepljenje maloljetnih učenika škole predviđen je informirani pristanak u pismenom obliku koji se preko škole ili učenika dostavlja roditeljima prije cijepljenja.

Više o obrascu informiranog pristanka možete pročitati na poveznici.

3. Kako se provodi cijepljenje?

Cijepljenje učenika i učenica 8. razreda osnovne škole provodi se u suradnji sa školskim doktorima koji organiziraju informiranje o cijepljenju roditelja i učenika. Cijepljenje se provodi u ambulantama školske medicine.

Srednjoškolci i mladi do 25 godina, ako su u sustavu obrazovanja (srednjoškolci i studenti), mogu se za cijepljenje obratiti nadležnim školskim doktorima, a ostali nadležnim epidemiolozima u županijskim zavodima za javno zdravstvo ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

U Zagrebu je moguće i cijepljenje bez najave, na punktu za cijepljenje HZJZ-a u Rockefellerovoj 12, svake srijede 16 – 19 h. Više o tome pročitajte na poveznici. Moguće je i naručivanje u ambulantu HZJZ-a. Cijepljenje se provodi i u Centru za zdravlje mladih, uz naručivanje putem aplikacije Terminko.

Učenici se do 15. rođendana (9 – 14 godina) cijepe s dvjema dozama (po shemi 0 – 6 mj.), a osobe koje imaju 15 godina i više trima dozama (po shemi 0 – 2 – 6 mj.).
HPV cjepivo - nuspojave
FOTO: Shutterstock

4. Kakve se nuspojave cjepiva?

Cjepiva mogu imati nuspojave kao i svi drugi lijekovi. Uglavnom se radi o blagim nuspojavama poput lokalne reakcije, bolnosti i crvenila na mjestu primjene. Česte nuspojave nakon primjene HPV cjepiva uključuju:

Od početka primjene cjepiva 2007. do rujna 2022. godine pristiglo je oko 100 prijava nuspojava od zdravstvenih djelatnika i građana (godišnje manje od 10). Prijavljene su nuspojave očekivane, odnosno opisane u sažetku svojstava lijeka i povukle su se bez posljedica.

Detaljnije informacije o prijavljenim nuspojavama cijepljenja protiv HPV-a od početka primjene 2007. do danas možete pročitati na poveznici.

5. Ima li cijepljenje smisla ako je osoba stupila u spolne odnose?

Cijepljenje je preporučeno prije stupanja u spolne odnose jer je ono tada učinkovitije, zbog toga jer je bitno da se stvori zaštita prije nego se osoba zarazi HPV-om. No, ima smisla cijepiti se i nakon stupanja u spolne odnose, čak i ako osoba zna da ima infekciju HPV-om jer je statistički mala vjerojatnost da se osoba odjednom zarazi sa svih devet tipova HPV-a od kojih cjepivo pruža zaštitu (cjepivo pruža zaštitu od tipova HPV-a 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52 i 58).

Tako da ima smisla da se cijepi i osoba koja već ima infekciju HPV-om, uz napomenu da ako ima infekciju s nekim od tipova virusa od kojih štiti cjepivo, onda cijepljenje pruža manju zaštitu nego za osobu koja nema infekciju HPV-om.

Cijepljenje je preporučeno prije stupanja u spolne odnose jer je ono tada učinkovitije, zbog toga jer je bitno da se stvori zaštita prije nego se osoba zarazi HPV-om
FOTO: Shutterstock

6. Koliku zaštitu pruža HPV cjepivo i štiti li doživotno?

Nakon završenog cijepljenja (dvije, odnosno tri doze, ovisno o dobi) cjepivo pruža dugoročnu zaštitu i, prema trenutno dostupnim podacima, nije potrebno docjepljivanje.

7. Koliko često treba ići na ginekološke preglede nakon cijepljenja?

Na preventivne ginekološke preglede treba ići bez obzira na cijepljenje protiv HPV-a. Odnosno, na redovite ginekološke preglede trebaju ići i cijepljene i necijepljene djevojke i žene.

8. Koliko je doza cjepiva protiv HPV-a dostupno u Hrvatskoj i kakav je odaziv na cijepljenje?

Prema posljednjoj procjeni za školsku godinu 2019./2020., cijepljeno je 38 % učenica i 25 % dječaka. Prema podacima o utrošenim dozama cjepiva, u posljednjih pet godina (2017. – 2022.) je vidljivo povećanje u broju primijenjenih doza za tri puta.

Potrošnja doza cjepiva među učenicima osnovne škole, srednjoškolcima i studentima vidljiva je na poveznici.

9. Zašto je važno da roditelji cijepe svoju djecu protiv HPV-a?

Zato što je cijepljenje protiv HPV-a važan dio prevencije raka vrata maternice, ali i još nekoliko anogenitalnih vrsta raka (stidnice, vagine, anusa). Istraživanja potvrđuju da pruža zaštitu i od raka penisa i određenih vrsta raka orofarinksa.

Više o cijepljenju i cijepljenju protiv HPV-a možete pogledati u videu.

10. Vide li se sad, godinama nakon što je uvedeno cijepljenje, rezultati istog, tj. je li se smanjila pojavnost HPV-a i raka vrata maternice?

Rezultati učinka cijepljenja protiv HPV-a se mogu vidjeti na smanjenju pojavnosti infekcija HPV-om i spolnih kondiloma, kao i predstadija raka vrata maternice i abnormalnih promjena stanica vrata maternice, a nakon više desetaka godina i na smanjenju pojavnosti invazivnog raka vrata maternice. Za takav pozitivan učinak cijepljenja postotak cijepljenih mladih treba biti visok, oko 70 – 80 % i više.

U Hrvatskoj nema takvih dostupnih podataka na nacionalnoj razini, ali u mnogim zemljama gdje je obuhvat cijepljenja visok i procijepljenost između 70 – 90 % (primjerice u Velikoj Britaniji, Portugalu, Australiji i sl.) u podacima praćenja lijepo se vidi značajno smanjenje broja oboljelih od spolnih bradavica (kondiloma) i premalignih promjena stanica vrata maternice.

Rak vrata maternice može se iskorijeniti!

U Hrvatskoj je rak vrata maternice treći najčešći rak žena u dobi 30 – 49 godina. Najviše pogađa dobnu skupinu 35 – 55 godina. Treba naglasiti da je trećina svih dijagnosticiranih žena mlađa je od 50 godina. Uz cijepljenje i redovite kontrole rak vrata maternice može se iskorijeniti.

Svjetska zdravstvena organizacija je kao cilj postavila nestanak ove bolesti do kraja 2030. godine.
Uz cijepljenje i redovite kontrole rak vrata maternice može se iskorijeniti
FOTO: Shutterstock

Uskoro kreće i revidirani Nacionalni program za rano otkrivanje raka vrata maternice, odnosno pilot projekt revidiranog programa koji će se prema planu provoditi u Virovitičko-podravskoj županiji, a potom i na nacionalnoj razini od 2024. uz postojeći oportunistički probir. Obuhvatit će žene 20 – 64 godine, s ciljem smanjenja pojavnosti raka vrata maternice, vrste raka koju je moguće najuspješnije prevenirati.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Medijsko priopćenje Udruge SVE za NJU.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu