Slezena – bolovi, zašto nastaju i kako ih ublažiti?

bol

Slezena je neparni organ koji se nalazi na lijevoj strani trbuha, ispod donjih lijevih rebara. Saznajte više o ovom ljudskom “filteru” krvi, što uzrokuje bolove u slezeni i kako ih ublažiti.

Funkcije slezene

Slezena je mekan, spužvasti organ koji se nalazi na gornjem dijelu lijeve strane trbuha. Iako je okružena probavnim organima, slezena nema veze s probavom već ima važnu ulogu u hematopoetskom i imunološkom sustavu.

Veličina normalne slezene je otprilike 125 x 75 x 50 mm, a masa prosječno 150 grama.

Vezivna čahura okružuju slezenu i bogato je prožeta živcima tako da rastezanje i povećavanje čahure uzrokuje osjećaj boli.

Slezena je građena od crvene i bijele pulpe. Bijela pulpa sastoji se od limfnog tkiva i u njemu se stvaraju limfociti koji se otpuštaju u krvotok. Zbog toga, slezena ima jako bitnu ulogu u obrani organizma od različitih infektivnih bolesti.

Crvena pulpa okružuje bijelu i bogata je krvnim žilama i krvi. U crvenoj pulpi dolazi do razgradnje starih i oštećenih eritrocita te ju zato zovemo “filterom krvi”. Osim toga, slezena je spremište crvenih krvnih stanica i krvnih pločica (trombocita).

gdje se nalazi slezena

Bolesti slezene

Vezivna čahura oko slezena bogata je živcima te ako dođe do povećanja slezene (splenomegalija), živci se podražuju i javlja se bol ispod lijevog rebra. Bol se može širiti u leđa ili lijevo rame.

Uzroci povećane i bolne slezene

Neki od najčešćih uzroka splenomegalije:

  • virusne infekcije (npr. mononukleoza),
  • bakterijske infekcije (npr. sifilis),
  • endokarditis, 
  • parazitske bolesti (npr. malarija),
  • apsces slezene (lokalizirana upala slezene),
  • bolesti jetre usporavaju protok krvi kroz jetru pa se ona zadržava u slezeni (npr. ciroza jetre, alkoholna jetra),
  • policitemija,
  • sarkoidoza,
  • lupus,
  • hemolitičke anemije,
  • leukemije i limfomi,
  • pritisak na venu slezene,
  • tromboza vene slezene,
  • infarkt slezene,
  • ciste slezene (parazitske i neparazitske).

Više o povećanoj slezeni saznajte ovdje.

Mehaničke ozljede slezene mogu biti otvorene ili zatvorene.

Otvorene ozljede slezene najčešće su nastale ubodom oštrih predmeta ili kao rane od metaka.

Zatvorene ozljede slezene nastaju zbog tupih udaraca, padom s visine ili u prometnim nesrećama.

Jedna jako bitna napomena: potpuno zdrave osobe tijekom trčanja ili plivanja mogu osjetiti bol ispod lijevog rebrenog luka. Ako ste se ikad zapitali: ” Zašto boli slezena kod trčanja?“, moramo Vas razočarati, pravi razlog još nije poznat.

Opisana bol tijekom trčanja zove se “bodac” (eng. “stitch”, exercise related transient abdominal pain ETAP – prolazna trbušna bol vezana uz vježbu). 

Neki smatraju da je razlog boli pomicanje dijafragme (mišića za disanje) zajedno s jetrom i želucem i njihovim ligamentima, drugi smatraju da je uzrok povećan protok krvi kroz slezenu i njeno povećanje, treći da je problem u nepravilnom disanju.

Ako iskusite bol u trbuhu vezanu za vježbu slijedite sljedeće savjete:

  • usporite malo s ritmom vježbe,
  • duboko i polako udahnite i izdahnite nekoliko puta,
  • rukama pritisnite bolno mjesto,
  • nemojte jesti neposredno pred trening,
  • vježbajte češće i imat ćete manje sličnih tegoba.
slezena

Drugi simptomi bolesti slezene

Osim boli i nelagode pod lijevim rebrenim lukom javljaju se i drugi simptomi:

  • anemija (zbog manjka crvenih krvnih stanica – eritrocita),
  • slabost,
  • česte infekcije (zbog manjka bijelih krvnih stanica – limfocita),
  • sklonost krvarenju (zbog manjka krvnih pločica – trombocita).

Najteža posljedica povećanja slezene je ruptura (puknuće) slezene koje uzrokuje masivno unutarnje krvarenje i ugrožava život čovjeka u nekoliko minuta. 

Puknuće slezene česta je pojava u automobilskim i drugim nesrećama te ju je potrebno hitno zbrinuti. 

Simptomi unutarnjeg krvarenja su:

  • nagli pad tlaka,
  • ubrzano kucanje srca,
  • bol,
  • žeđ,
  • vrtoglavica,
  • mučnina,
  • hladan znoj i zimica,
  • slabost,
  • blijeda koža,
  • modrice i podljevi kože na lijevoj strani tijela.
nesreca

Što ako me boli slezena?

Vaš liječnik obiteljske medicine pregledat će Vam abdomen (trbuh) i posebnu pažnju posvetiti palpiranju slezene (procjeni veličine slezene pritiscima na lijevu stranu trbuha). 

Ako osjećate bol ili nelagodu u gornjem dijelu trbuha s lijeve strane, ovisno o Vašoj anamnezi, liječnik će Vas naručiti na neke od sljedećih pretraga:

  • kompletna krvna slika (smanjenje broja eritrocita, limfocita, trombocita),
  • biokemijska obrada krvi – jetrene probe,
  • bakteriološke ili parazitološke pretrage,
  • ultrazvuk,
  • CT,
  • MR,
  • biopsija slezene,
  • biopsija kosti (radi pregleda koštane srži u kojoj se proizvode krvne stanice).

Nakon što ste otkrili uzrok bolne slezene, liječenje se usmjerava na liječenje osnovne bolesti

Život bez slezene je moguć, zato se u teškim situacijama kad postoji opasnost od rupture (puknuća), slezena kirurški uklanja (splenektomija) da bi se spriječilo masivno krvarenje. Splenektomija je potrebna i u teškim anemijama ili ogromnim splenomegalijama kada izrazito narušava kvalitetu života.

Otvorena splenektomija traje oko 90 minuta, a laparoskopska splenektomija traje nešto duže, ali je manje invazivna.

Ako se slezena odstrani iz čovjeka, ostali limfni organi počnu preuzimati njenu funkciju. Bez slezene možete se normalno baviti životnim aktivnostima, ali izbjegavajte kontaktne sportove i uvijek vežite sigurnosni pojas u automobilu! 

Vaše tijelo teže će se boriti protiv bakterijskih infekcija (posebno onih koje imaju kapsulu poput pneumokoka Streptococcus pneumoniae), stoga Vam je savjetovano cijepljenje.

hrana

Prehrana dobra za slezenu

Dijetalna hrana pridonosi normalnom radu slezene. Važno je jesti hranu bogatu željezom koji je potreban za stvaranje crvenih krvnih stanica.

Preporučeni proizvodi:

  • orašasti plodovi,
  • šipak,
  • med,
  • agrumi (zbog vitamina C koji doprinosi boljoj apsorpciji željeza),
  • jabuka, brusnica,
  • riba, perad,
  • kupus, repa i ostalo povrće,
  • mliječni proizvodi s manjim postotkom masnoća.

Izbjegavajte masnu i zasoljenu hranu, jedite više obroka u manjim količinama, nemojte se prejedati! 

Prehrana je pola zdravlja! 

Članak objavljen:

Ocijenite članak

4.29 / 5   52

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu