Lišće pada, dan je kraći, jutra sve hladnija, a mrak sve raniji – jesen! Za mnoge je ljude rujan značajniji početak godine nego je to kalendarski prvi mjesec siječanj. Ako ste od onih koji taj početak teško prihvaćaju, a ljetne dane jedva otpuštaju, te ako zbog toga osjećate razne psihofizičke posljedice, možda vas muči jesenska depresija, odnosno sezonski afektivni poremećaj.

Iako jesen službeno dolazi u drugoj polovici rujna, njezinu prisutnost bolje uočavamo tijekom listopada i studenog, kada se i klimatski prilagođavamo promjenama u okolini. Međutim, ta prilagodba nije za svakog jednostavna. Postoje oni koji zaista osjećaju depresivne simptome povezane s promjenama godišnjih doba, a to se službeno naziva sezonski afektivni poremećaj.

Sezonski afektivni poremećaj

Sezonski afektivni poremećaj definira se kao vrsta poremećaja raspoloženja koja se posebno javlja tijekom jesenskih i zimskih hladnih i tmurnih dana. Osobe koje pate od ovog poremećaja počinju osjećati simptome početkom jeseni, pa sve do povratka toplih proljetnih i ljetnih dana.

Osjetni pad energije, loše raspoloženje, bezvoljnost i potištenost, poteškoće s koncentracijom, spavanjem i apetitom te gubitak interesa za inače ugodne aktivnosti i druženje s prijateljima – sve su to simptomi sezonskog afektivnog poremećaja.

Jesenska depresija

Neki ga skraćeno zovu i sezonska depresija, zimska ili jesenska depresija. Oni koji teško uspijevaju ublažiti simptome obično “preživljavaju” jesenske i zimske dane, čekajući povratak toplijih mjeseci s više sunčeve svjetlosti. Stručnjaci smatraju da se uzrok ovog poremećaja nalazi u promjenama lučenja melatonina, hormona spavanja koji se smatra odgovornim za uspostavljanje ritma između dana i noći.

Sezonska depresija – uzroci

Lučenje melatonina isključivo ovisi o izmjenama dnevne svjetlosti. Drugim riječima, melatonin se luči tijekom noći i tame, a neposredno prije izlaska sunca se njegovo lučenje značajno smanjuje. Međutim, da bi se melatonin mogao tijekom noći normalno lučiti, potrebno je tijekom dana imati dovoljno boravka na sunčevoj svjetlosti kako bi se to lučenje potaknulo.

Mnogi danas pate od poremećaja spavanja i raspoloženja povezanih s određenim danima u godini kada nedostaje dnevne svjetlosti i aktivnosti na otvorenom.

Mozak mora u nekom trenutku dobiti informaciju kada završava dan, a kada počinje noć, a tijekom jesenskih i zimskih mjeseci nerijetko ni sami ne znamo koliko je sati, zbog sve češćih tmurnih i sivih dana.

Nažalost, to loše utječe i na lučenje neurotransmitera povezanih s dobrim raspoloženjem i ugodom, kao što su serotonin i dopamin. Raniji zalasci sunca, manjak svjetlosti i dugotrajni boravak u zatvorenim prostorijama mogu poremetiti unutarnju ravnotežu i rezultirati težom prilagodbom.

Još jedan dodatni problem je i pomicanje sata, koje se kod nekih ljudi pokazalo problematičnim u održavanju cirkadijalnog ritma. Posebno su ugroženi oni koji već imaju određene psihofizičke poteškoće, ali i svi ostali kojima je potrebno i do mjesec dana nakon pomicanja sata da bi se prilagodili novim izmjenama dana i noći.

Iako se usvajanje prijedloga o ukidanju pomicanja sata prezentiralo na svjetskoj razini upravo zbog određenih zdravstvenih posljedica, čini se da ćemo konačnu odluku čekati još neko vrijeme.

Više o problemima prilagodbe na pomicanje sata pročitajte u članku “Pomicanje sata: Počinje zimsko računanje vremena! Psihologinja otkriva kako to utječe na naš organizam i ima li smisla ukidanje“.

Kako pobijediti jesensku depresiju?

Liječenje sezonskog afektivnog poremećaja može uključivati svjetlosnu terapiju (fototerapiju), psihoterapiju i/ili lijekove. Osobe kojima je svakodnevno funkcioniranje značajno narušeno zbog sezonske depresije svakako bi trebale potražiti savjet liječnika o tretiranju simptoma, kako bi održale stabilnost i ravnotežu tijekom cijele godine.

Mnogi oboljeli od sezonske depresije imaju problema s prekomjernim spavanjem i povećanim apetitom (izražena žudnja za ugljikohidratima) zbog čega osjećaju manjak energije i ubrzano dobivanje na tjelesnoj težini.

Nakon nekoliko mjeseci to može dovesti do drugih zdravstvenih posljedica, posebno ako osoba već ima određene tjelesne ili mentalne poteškoće (npr. dijabetes, kardiovaskularne bolesti, poremećaji u prehrani, anksioznost, bipolarni poremećaj i sl.).

Da bi se prevenirale ozbiljne posljedice ovog poremećaja, potrebno je uvesti neke promjene u svakodnevnoj rutini, posebno tijekom jesenskih i zimskih mjeseci. Iako vam je teško obavljati aktivnosti na otvorenom zbog manjka sunčeve svjetlosti, potrebno je prakticirati neku vrstu redovite fizičke aktivnosti, pa makar i u obliku šetnje s prijateljem.

Usto je potrebno paziti na zdravu i uravnoteženu prehranu bogatu vitaminima koji će očuvati imunitet tijekom hladnih mjeseci, ali i na dodatni unos vitamina D kojeg je manje tijekom zime, a povezan je s lučenjem serotonina.

Jako važan faktor je higijena spavanja, odnosno odlasci na spavanje i buđenje u isto vrijeme svaki dan. Koliko god ponekad bili nemotivirani pokrenuti se jer je vani još uvijek mračno, pokušajte se ipak ustati i krenuti sa svojim dnevnim aktivnostima.

Podijelite svoje poteškoće s osobom od povjerenja kojoj ćete se moći obratiti kada vam neki dani posebno teško padnu. Imajte na umu da je jesenska depresija prisutna kod mnogih te da dijeljenjem iskustava možete čuti i neke korisne savjete kako se boriti s ovim problemom.

Ako smatrate da se ipak osjećate previše bespomoćno, depresivno i tjeskobno zbog sezonskog afektivnog poremećaja te da ništa od navedenog dovoljno ne pomaže, potražite savjet liječnika i krenite s propisanom terapijom.

Pročitajte i ove članke:

• Kako uvesti zdrave prehrambene navike tijekom jeseni?
• Savjeti za zdrav prijelaz u jesen s ayurvedom
• Čajevi koje trebate piti ove jeseni za bolje zdravlje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• jesenska depresija
• savjeti
• sezonska depresija
• sezonski afektivni poremećaj